Kandidatske liste za oktobarske izbore: Načelnici mamci za glasače

Prošli lokalni izbori iznjedrili su jednu, da tako kažemo, nesvakidašnju situaciju. Naime, značajan broj nezavisnih kandidata osvojio je načelničke pozicije. Dvije godine nakon lokalnih izbora, nezavisni načelnici i gradonačelnici više nisu nezavisni. Većina njih ušla je u neke novoformirane stranke i koalicije, tako da “pokreta nezavisnih” više neće biti. Samo je dvoje nezavisnih načelnika i gradonačelnika čija se imena nisu našla na izbornim listama za oktobarske izbore – načelnica Visokog Amra Babić i načelnik Bugojna Hasan Ajkunić

 

Kandidatske liste za izbore mogu se analizirati iz nekoliko različitih uglova. Recimo, koliko se aktuelnih načelnika bosanskohercegovačkih općina i gradova našlo na listama, a koliko će zaista ostati upražnjenih načelničkih i gradonačelničkih pozicija nakon što budu okončani oktobarski izbori u BiH. Osim toga, možemo analizirati i koliko je, 23 godine nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, bivših visokorangiranih ratnika na izbornim listama.

Ukoliko bi, recimo, svi načelnici i gradonačelnici bili izabrani na funkcije za koje su se kandidirali, bilo bi neminovno održavanje lokalnih izbora u čak 32 općine. To je otprilike nešto manje od jedne četvrtine svih općina u Bosni i Hercegovini. Međutim, od 32 načelnika i gradonačelnika koji su kandidati za više nivoe vlasti, većina njih neće dobiti mandate, a, s druge strane, i oni koji ih dobiju dobro će razmisliti hoće li ostaviti svoje lokalne zajednice u kojima su dobili povjerenje građana, započeli neke projekte…

Prošli lokalni izbori rezultirali su nesvakidašnjom situacijom. Naime, značajan broj nezavisnih kandidata osvojio je načelničke pozicije. Dvije godine nakon lokalnih izbora, nezavisni načelnici i gradonačelnici više nisu nezavisni. Većina njih ušla je u neke novoformirane stranke i koalicije, tako da “pokreta nezavisnih” više neće biti. Samo je dvoje nezavisnih načelnika i gradonačelnika čija se imena nisu našla na izbornim listama za oktobarske izbore – načelnica Visokog Amra Babić i načelnik Bugojna Hasan Ajkunić. Valja napomenuti da je Ajkunić kao kandidat SDA osvojio dva mandata za načelnika Bugojna, zatim je na prošlim izborima dobio mandat kao nezavisni kandidat, da bi prošle godine ponovo pristupio svojoj matičnoj stranci.

Načelnici koji će se boriti za mandate na višim nivoima vlasti jesu: Nermin Ogrešević (Cazin, A-SDA), Šuhret Fazlić (Bihać, A-SDA, Pomak, Zajedno), Zikrija Duraković (Bužim, A-SDA, Pomak, Zajedno), Radenko Reljić (Kozarska Dubica, SNSD), Darko Tomaš (Prnjavor, SNSD), Mario Jurkić (Domaljevac-Šamac, Hrvatsko zajedništvo za Posavinu – Prkos – HDZ1990 – HSPBiH – HSBiH), Simo Stakić (Pelagićevo, Socijalistička partija), Zlatko Hujić (Bosanski Petrovac, A-SDA, Pomak, Zajedno), Obren Petrović (Doboj, SDS), Goran Broćeta (Drvar, SNSD), Nedžad Zukanović (Ključ, SDP), Ivo Čakarić (Dobretići, HSS Stjepan Radić), Sead Džafić (Kalesija, Nezavisna bosanskohercegovačka lista), Zoran Stevanović (Zvornik, SNSD), Duško Radun (Bosansko Grahovo, SNS), Milan Kovač (Šipovo, SNSD), Fuad Kasumović (Zenica, Nezavisni blok), Nermin Mandra (Kakanj, SDA), Zdravko Marošević (Vareš, HDZ BiH), Milan Raštegorac (Kupres, HDZ 1990), Milovan Bjelica (Sokolac, SDS), Ivan Vukadin (Tomislav-Grad, HDZ BiH), Semir Efednić (Novi Grad Sarajevo, SDA), Ibrahim Hadžibajrić (Stari Grad Sarajevo, Nezavisna bh. lista), Mileva Komlenović (Kalinovik, SNSD), Milan Radmilović (Gacko, SDS), Muhamed Ramović (Goražde, Nezavisna bh. lista), Mila Petković (Novo Goražde, SNSD), Goran Karadžić (Čajniče, SDS), Nenad Abramović (Berkovići, SDS), Luka Petrović (Trebinje, SNSD) i Momir Lazarević (Milići, SNSD).

Imena na izbornim listama mnogo govore o tome koliko su stranke sigurne u sebe, odnosno kakve izborne rezultate očekuju. Naime, u većini slučajeva načelnici i gradonačelnici neće napustiti svoje pozicije da bi ušli u kantonalnu skupštinu, entitetski ili državni parlament. Cilj postavljanja načelnika i gradonačelnika na liste jeste da privuku što više glasova iz sredina iz kojih dolaze, što će olakšati strankama da se izbore za svoj dio kolača u vlasti.

Primjera radi, kod velikih stranaka u Federaciji BiH rijetka je pojava da načelnici budu na listama, zabilježena su po dva slučaja kod SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, jedan kod SDP-a BiH. S druge strane, A-SDA i stranke okupljene u koaliciju s A-SDA imaju četiri načelnika koji su postavljeni na listama, ali samo u Krajini. Mahom su to bili nezavisni načelnici, koji na ovaj način nastoje stranci i koaliciji priskrbiti značajnije mjesto u vlasti u Unsko-sanskom kantonu. U RS-u je situacija drugačija. Dva bloka koji vode žestoku borbu na svim nivoima, SDS-ov i SNSD-ov, imaju ukupno 13 načelnika koje su postavili na liste, od toga SDS četiri, a SNSD devet. To zapravo govori koliko je SNSD nesiguran u ishod izbora koje su u nekoliko posljednjih izbornih ciklusa dobili bez većih problema. Koliko će biti uspješna strategija “načelnika-mamaca”, vidjet ćemo u oktobru. Da li je ovakav pristup pošten prema glasačima, to neka procijene oni sami, ali i oni koji su zaduženi za kreiranje izbornih pravila. No, nije zabranjeno, što znači da je dozvoljeno.

Neki od načelnika i gradonačelnika objasnili su za Stav svoje motive za kandidaturu na izborima. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kaže da, bez obzira na to kakav će ostvariti izborni rezultat na izborima, ostaje do kraja mandata na poziciji gradonačelnika. “Sada sam dio jednog političkog bloka kojeg želimo da pozicioniramo u vlasti. Ako niste u vlasti u kantonu i Federaciji, svi vas zaobilaze. Ništa ne možete uraditi ako nemate partijsku podršku. Zato sam se kandidirao, to su moji motivi, iako ne namjeravam napustiti mjesto gradonačelnika Bihaća”, kaže Fazlić.

Sead Džafić, načelnik Općine Kalesija, kao nezavisni kandidat osvojio je načelničku poziciju, a na viši nivo vlasti ide kao dio Nezavisne bosanskohercegovačke liste. “Mi nezavisni pokušavamo napraviti promjenu u društvu. Omladina nam odlazi, zato želimo popraviti stanje u društvu i zadržati mlade u BiH. Bosna i Hercegovina je dobra zemlja. Ali trebaju nam neiskvareni ljudi, ljudi iz privrede, a ne poslušni i podobni”, kaže Džafić. O tome da li će, ukoliko mu građani daju povjerenje na izborima, prihvatiti mandat, još ne razmišlja. Kaže da je neke odluke najbolje ostaviti da se donose u zadnji čas.

Zdravko Marošević izbran je za načelnika Vareša na prošlim lokalnim izborima kao kandidat HDZ-a BiH. Vjeruje da su za njega glasali i Hrvati i Bošnjaci. Prema njegovim riječima, Vareš je, objektivno, malo izborno tijelo, tako da su male šanse da kandidat iz Vareša izbori rezultat koji će ga odvesti u Parlament Federacije, no, on računa na glasove iz ostalih općina koje čine izbornu jedinicu 6 – Breza, Visoko, Olovo, Kakanj. Maroševićev motiv da se kandidira na izborima želja je da građani Vareša, ali i susjednih općina, svojim glasovima potvrde da je Marošević načelnik kakav treba biti.

“Rekao sam u stranci da ne želim biti peti ili šesti na listi. Mislim da sam zaslužio da nosim listu. Nema ovdje u ovoj izbornoj jedinici toliko Hrvata, ali ja vjerujem da sam načelnik svih građana Vareša. Vjerujem da građani žele ljude koji ne rade u svrhu politike nego grade za svakog čovjeka. Kakav god rezultat bude, za mene je pozitivan, ali pitanje je šta bih odlučio ako bi došlo do toga da me građani izaberu, ali u ovu utrku idem da pobijedim”, kaže Marošević. On ističe da je u Varešu promijenjen stav prema ljudima koji dolaze iz druge etnonacionalne grupe, iz druge stranke, iz druge vjerske skupine. Sada je bitno da se radi za čovjeka, bez obzira kome pripada. “Varešani sada drugačije razmišljaju. Srušili smo stereotip. Moj moto i tokom izborne kampanje bit će predstavljanje Vareša. Sama činjenica da sam nosilac liste za Parlament Federacije, a da je žena iz Vareša druga na listi za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, i to pored Zeničana, Žepčaka i Usorana, velika je pobjeda Vareša”, zaključio je Marošević.

Što se tiče bivših ratnika, godine su očito učinile svoje. Neki su u penziji, neki se bave drugim poslovima, malo ih je ostalo u politici. Mnogo ih je i u zatvorima ili u sudskim klupama. Za pozicije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti BiH borit će se nekolicina bivših vojnika s visokim činovima Armije Republike BiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske RS.

Bivši načelnik Glavnog štaba ARBiH Sefer Halilović kandidat je stranke BPS-Sefer Halilović za Parlamentarnu skupštinu BiH iz izborne jedinice koja obuhvata Sarajevski i Bosansko-podrinjski kanton. Iako je najavljivao da će ova stranka imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a očekivalo se da to bude “neprikosnoveni lider” stranke, ipak se to nije desilo, pa će se Halilović stariji zadovoljiti bitkom za klupu u Parlamentarnoj skupštini, a Halilović mlađi će probati i dalje ostati poslanik na kantonalnom nivou.

Četvrti zapovjednik 4. korpusa Armije RBiH Mustafa Polutak, kao kandidat SDP-a BiH, borit će se za glasove u izbornoj jedinici koja obuhvata dio Kantona Sarajevo za Parlament Federacije. General Polutak postavljen je na 12. mjesto na listi, što bitno umanjuje šanse za ulazak u Parlament. U izbornoj jedinici 4, koja obuhvata dio Tuzlanskog kantona, general Salih Malkić borit će se također za klupu u Parlamentu Federacije. On je treći na listi Nezavisne bosanskohercegovačke liste. U Unsko-sanskom kantonu, odnosno izbornoj jedinici 1, bitku za Parlament FBiH vodit će komandant 502. viteške brigade 5. korpusa Armije Republike BiH Hamdija Abdić Tigar kao kandidat SDA.

General Hajrudin Grabovica borit će se, za razliku od Polutka, Malkića i Tigra, za glasove koji vode u Parlamentarnu skupštinu BiH, a Grabovica je, kao i Tigar, kandidat SDA, ali iz izborne jedinice koja obuhvata Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinjski kanton.

Pojedini njihovi protivnici, a i saveznici u ratu iz redova HVO-a, također su na kandidatskim listama. Za kantonalnu skupštinu Srednjobosanskog kantona borit će se general Ilija Nakić kao član HDZ-a BiH. Nakić je u ratu bio zapovjednik satnije “Sveti Duh”, zatim načelnik Stožera HVO Travnik, te zapovjednik travničke brigade “Frankopan”. Nakić je nosilac liste za Kanton 6, dok je bojnik Branko Stanić na listi HDZ-a za Kantonalnu skupštinu SBK-a na 17. mjestu. Stanića je predsjednik Republike Hrvatske 1997. godine odlikovao Redom hrvatskog trolista.

Član Hrvatske republikanske stranke Petar Kolakušić, bivši načelnik stožera brigade “Rama” HVO-a, na listi je za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona. On je bio svjedok odbrane optuženog za ratni zločin u Prozoru Željka Jukića. U svjedočenju je naveo da je znao da su Bošnjaci zatvarani u Srednjoškolski centar, gdje su počinjeni ratni zločini.

Visokorangiranih bivših pripadnika VRS nismo primijetili na listama. Njih je ionako lakše naći u zatvorima. Osim Dragutina Ilića. Nismo uspjeli provjeriti je li riječ o pukovniku Iliću koji je bio zapovjednik Istočnobosanskog korpusa VRS, odnosno 17. korpusa JNA, ili pak o nekom drugom. No, Dragutin Ilić kandidat je za Narodnu skupštinu RS-a kao član Komunističke partije.

 

PROČITAJTE I...

S obzirom na to da hrvatski državni vrh i danas ne odustaje od opravdavanja onoga što je u Hagu presuđeno kao udruženi zločinački poduhvat, ne čudi da im isticanje sudjelovanja 25.000 Bošnjaka i isticanje 1.100 poginulih Bošnjaka u Domovinskom ratu nije dio poželjne nacionalne strategije. Niti će biti. Međutim, to ne znači da sami Bošnjaci u Hrvatskoj neće poduzeti korake potrebne da svoje zasluge pravovaljano istaknu i iskoriste. Očajavati nije prihvatljivo, a kukati još manje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!