Kamo dalje, rodijače?

Uručujemo Nagradu Kneza Mislava za iznimna znanstvena postignuća onome ko je vidio zastavu Bosne i Hercegovine u četvrtak, 16. marta, u Neumu. Istu nagradu dajemo i onome ko je uspio vidjeti manje od deset zastava Republike Hrvatske u Neumu. Zamislite da Škoti organiziraju skup slična naziva i izvjese engleske zastave? Bio bi to neki instant Brexit, bilo bi to samoubistvo, a ispod kilta nagovještaj demografskog deficita

Foto: Jasmin BRUTUS

„Hrvati Bosne i Hercegovine – nositelji europskih vrijednosti?“, naziv je znanstveno-stručnog skupa koji je održan u Neumu, 16. marta. Dragan Čović, predsjednik organizacionog odbora i član Predsjedništva BiH, vjerovatno smatra da upitnik na kraju naziva skupa nije ni potreban. Čemu suzdržanost kada je „znanstveno dokazano na osnovu znanstvenih radova“ da su Hrvati najevropskiji narod u BiH i da su nositelji evropskih integracija? Međutim, da se ne vraćamo u prošlost spominjanjem evropskih vrijednosti koje njeguju Hrvati u BiH topovskim granatama po mostarskom Starom mostu i logorima po Čapljini, Mostaru i drugim mjestima… osvrnimo se na Neum. Kako uopće doći do Neuma? Jedva. Nositelji evropeizacije BiH kao da su zaboravili na evropske ceste, pa put do Neuma kroz neumske zaleđe (ili neumski ofsajd) više izgleda kao kozja staza nego kao cesta do jedinog bh. grada na moru. Ako na toj uskoj cesti ne odbijete točkove na automobilu, onda ćete odbiti vlastite bubrege. Znanstveno dokazano smo se vozili pravom evropskom cestom.

Zar Kolinda još nije usvojila Mevlida?

Možda su to neke evropske vrijednosti da Dragan Čović uopće ne poštuje državu u čijem je Predsjedništvu, ali je zato pun poštovanja prema susjednoj državi. Uručujemo Nagradu Kneza Mislava za iznimna znanstvena postignuća onome ko je vidio zastavu Bosne i Hercegovine u četvrtak, 16. marta, u Neumu. Istu nagradu dajemo i onome ko je uspio vidjeti manje od deset zastava Republike Hrvatske u Neumu. Zamislite da Škoti organiziraju skup slična naziva i izvjese engleske zastave? Bio bi to neki instant Brexit, bilo bi to samoubistvo, a ispod kilta nagovještaj demografskog deficita.

Ne postoji ni jedan „evropski“ razlog da ne bude zastave BiH u Neumu, ali postoji razlog da bude hrvatskih zastava, jer je u posjeti Neumu bila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Čim je prešla granicu, njoj su se ukazali ekstremisti. Ona naprosto ne može bez njih, do te mjere da izražavamo čuđenje da nije bh. vlastima predala zahtjev za posvojenje Mevlida Jašarevića. Da više ne priča pucajući u prazno. Naime, ustalilo se da kada hrvatska predsjednica govori o BiH spominje i terorizam kao sigurnosnu prijetnju, pa je tako bilo i u Neumu. Inovacija je u tome da je pridodala i problem migranata, mada ih još nikada niko nije vidio u BiH.

„Dragi Dragane, s radošću sam prihvatila Vaš poziv“, umilnim glasićem se obratila predsjednica Hrvatske hrvatskom članu Predsjedništva BiH te kazala da će BiH uvijek biti „jedan od stupova našeg djelovanja“. Njene su želje izmjena Izbornog zakona BiH, usvajanje Statuta Grada Mostara i reforme u BiH. Hrvatska će, u odnosu na BiH, pojansila je, uvijek djelovati u skladu s međunarodnim pravom, sporazumima i ustavom Hrvatske.

Na binu je nakon Kolinde stupio vidno razdragani Dragan i poručio da ovim skupom želi da „hrvatski identitet dodatno artikulira na naučnoj osnovi“, te da zaključci s ovoga skupa definiraju strateški put hrvatskog naroda u budućnosti.

U stilu svog prijatelja Milorada Dodika istaknuo je kako trenutna kriza u BiH pokazuje nefunkcioniranje BiH. „Iskušenja je previše, a mi smo sebi dali u zadatak da budemo nositelji stabilnosti BiH. Evropski put nema alternativu. Hrvati jesu nositelji tog procesa i niko nas neće zaustaviti na tom putu. Želimo da dobijemo kandidatski status“, rekao je Čović.

Umalo da i on, kao i Dodik, zapjeva „Ne može nam niko ništa“, ali naglo mu se raspoloženje promijeni te nastavi: „I jedan i drugi narod (Srbi i Bošnjaci; op. a.) zadovoljni su onim što imaju, njima je u cilju da koče evropske procese kako bi zadržali postojeće stanje i svako svoj entitet. Neće ići tako“. Na kraju, Čović je, kao Zlatko Lagumdžija svojevremeno, poručio da BiH mora biti država za čovjeka, ali i hrvatskog čovjeka.

Ali kakva je to država za hrvatskog čovjeka, a da nije Hrvatska? Naučno osvješteni Hrvat, profesor doktor emeritus Dragan Čović, to je opisao u predgovoru za Zbornik radova znanstvenog skupa u Neumu: „Podržavajući evropske vrijednosti u Bosni i Hercegovini, izravno podržavamo njezin europski put, a time i ideju ujedinjene Europe bez granica, sazdane na vrijednostima mira, tolerancije, solidarnosti, pluralizma, poštivanja individualnih i kolektivnih prava i sloboda, demokracije, vladavine razuma umjesto, na ovim prostorima dominantnih i često viđenih, iracionalnih poriva i emocija. Upravo su sve te vrijednosti omogućile da europski federalizam, kao prihvatljiv model uređenja odnosa između zajednica, utemeljen na racionalnom pristupu rješavanja problema i uređenja društvenog i političkog života, postane krovna vrijednost suvremene Europske unije“. Ostalo je samo nejasno da li je ono što razdragani Dragan zagovara federalizam ili feudalizam, jer u praksi ono što Čović zagovara izgleda ovako: Hrvati žele omeđiti dio BiH kojim će upravljati isključivo Hrvati kojima Draganov HDZ izda potvrdu da su pravi Hrvati. A to doista jesu evropske vrijednosti, samo one iz perioda feudalizma.

Ipak nije moglo proći ni bez pjesme, pažljivo birane za uha nositelja evropskih vrijednosti BiH, doduše posve zbunjujuće jer nije bilo jasno kojoj je domovini upućena pjesma Ivana pl. Zajca „Domovini i ljubavi“. Možda je to nešto što Bošnjaci ne razumiju, nešto napredno poput „ujedinjene Europe bez granica“. Ili je to onaj hrvatski mehki trbušćić, ne Kolindin već geografski i granični s BiH koji su 1993. željeli ispuniti pripojenjem dijela naše zemlje. Dobili su prazan stomak.

Slušajući govornike na znanstvenom skupu u Neumu konačno je postalo jasno zašto je sve manje Hrvata u Hercegovini, srednjoj Bosni i Posavini. Do Hrvatske, Njemačke, Austrije i ostalih zemalja EU-a dopro je glas o bh. Hrvatima, slavnim nositeljima evropskih vrijednosti, pa su svi požurili da ih što prije odvedu. Npr. Austrija i Holandija imaju problem s manjkom evropskih vrijednosti pa će na ovaj način to riješiti. Šta drugo čovjek da misli kada čuje ministra vanjskih poslova Hrvatske Davora Ivu Stiera: „Hrvate u BiH smatram katalizatorom i predvodnikom EU integracija i kohezijskim faktorom unutar BiH“.

Cijeli tekst priočitajte u novom broju magazina Stav mkoji je u prodaji od četvrtka, 23. marta.

 

PROČITAJTE I...

Beogradski aplauzi na Rankovićevoj sahrani ozvaničili su vaskrsnuće velikosrpske ideologije koja će se iznutra, kroz partijske redove, uskoro etablirati i krenuti u pokušaj uspostavljanja dominacije koju, sudeći prema povijesno-političkim i ratnim reperkusijama, niko izvan Srbije nije dočekao s naročitim simpatijama. U konkretnom slučaju, aplauzi koji su odjekivali u Aleji velikana u Beogradu bili su podrška sarajevskom egzekutorskom timu koji je postupio rankovićevski, čvrsto i beskompromisno, kao što je i on svojevremeno činio, otpremajući svako sumnjivo lice u ondašnje kazamate

Aktivni član SDP-a Zoran Mijić poručuje Dautoviću da se “moli kome hoće i kako hoće da ga ne sretne u gradu a kamoli u vijeću SG”, ostali bi ga “preimenovali u KUM” i “morat će na plastičnu operaciju da ga prepoznaju”, a “faca mu se ubila za gaženje martinkom”, jer sve te “jebene balijske isprdke treba flammenwerferom”. Smatraju da je vrijeme da se “Antifa i raznorodni anarhisti slobodarci dignu u BiH ko oni u Murici i jebu mater ovim kozojebima ovdje”, na šta se odgovora: “čekaj malo, kuha se čorba”. Dautoviću, sinu od “oca supčića hodžice”, “treba jebat mater i ćao”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!