Kamene kugle u Zborištu kod Velike Kladuše

U blizini kugli i lokalno je izletište, posebno atraktivno u proljetnim danima kada tuda teče snažan potok. Na udaljenosti od stotinjak metara jeste i jedan lijep vodopad. U Planinarskom društvu “Velika Kladuša” nadaju se da će lokalitet na kojem su ove kugle pronađene jednog dana postati zaštićeno područje s odlikama spomenika prirode. Svjesni su da bi tek tada sve moglo postati turističkom atrakcijom kako Velike Kladuše, tako i cijele Krajine

 

Fotografije: Dževad PONJEVIĆ i Samir KIŠMETOVIĆ

U nizu prirodnih fenomena kojima raspolaže Cazinska krajina nalazi se i nekoliko vulkanskih kugli pronađenih u velikokladuškom naselju Zborište, u neposrednoj blizini državne granice s Hrvatskom. Ovaj nesvakidašnji geološki fenomen, koji je samo rijetkim mještanima bio poznat odranije, pažnju javnosti privukao je prije tri godine, nakon što su članovi Planinarskog društva “Velika Kladuša” saznali za njega i akcijom čišćenja lokaliteta privukli zanimanje medija. Usljedile su brojne pojedinačne i grupne posjete zainteresiranih sugrađana, nastavnika i učenika, planinara, te općenito zaljubljenika u prirodu. Kugle su ubrzo postale zanimljive turistima. Time je ovo naselje sasvim slučajno došlo u žižu interesa bosanskohercegovačke javnosti, jednako kao i neka druga naselja iz okoline Zavidovića, Vareša, Kaknja, Maglaja, Žepča, Olova, Gračanice, Laktaša…, u kojima su pronađene slične vulkanske kugle.

Velikokladuške kamene kugle pronađene su u šumovitom predjelu podno vrha brda Grljavac, u koritu manjeg planinskog potoka koji u sušnom dijelu godine u potpunosti ostane bez vode. Ukupno su otkrivene četiri kugle. Danas su na prvotnom lokalitetu ostale dvije velike, dok su preostale dvije, koje su znatno manje, premještene nedaleko od mjesta nastanka i nalaze se u dvorištima dvojice mještana. Najveća kugla ima obim od približno četiri i po metra. Procjenjuje se da je teška desetak tona. Na samom vrhu znatno je oštećena. Druga velika kugla, obima od približno tri metara, smještena je tridesetak metra nizvodno i, sudeći po njenom vidljivom dijelu, ima gotovo pravilan loptast oblik. Treća kugla, promjera pola metra, nalazi se u dvorištu mještanina Huseina Muratovića, koje je od izvornog lokaliteta udaljeno jedan kilometar. Obim ove kugle iznosi 1,7 metara. Najmanju, i ujedno najsimetričniju kuglu, obima 52 centimetra, iz sigurnosnih razloga u svoje dvorište premjestio je Šefik Sadiković, predsjednik Planinarskog društva “Velika Kladuša”.

Navedene kugle nisu jedine takve vrste koje su otkrivene na širem lokalitetu. Jedna kugla pronađena je u bužimskom naselju Mrazovac, a još jedna u općini Dvor, nedaleko od državne granice.

PRIRODNO PORIJEKLO KUGLI

Postanak kugli s pravom se dovodi u direktnu vezu s procesom sedimentacije, kao i s vulkanskom aktivnošću u dalekoj geološkoj prošlosti kada je ovaj prostor bio prekriven prvo vodama okeana Tetis, a potom i Panonskog mora. U geološkom smislu, širi prostor većinski je građen od krečnjačkih i dolomitnih stijena mezozojske starosti koje su se taložile po dnu ovih morskih bazena. Intenzivni proces sedimenatacije i tektonskih pokreta na pojedinim mjestima bio je popraćen vulkanskom aktivnošću kada su duž tektonskih pukotina i kanala iz zemljine unutrašnjosti prodirale znatne količine vulkanskog materijala koji se mješao sa sedimentnim naslagama. Konkretan primjer navedenih aktivnosti u Krajini, na potezu bužimske i velikokladuške općine, jesu i velike količine manganske rude, koje pripadaju trijaskoj vukanogeno-sedimentnoj formaciji, a čiji se postanak dovodi u vezu s impregnacijama vulkanske lave iz unutrašnjosti zemlje. Sve navedeno najbolja je argumentacija i za postanak navedenih kugli koje na sebi imaju dosta manganskih orudnjenja.

Svoje mišljenje o načinu i vremenu nastanka kamenih kugli te njihovom petrografskom sastavu dao je i Ševket Goletić, geolog iz Bosanske Krupe. “Kugle su sastavljene od sedam elemenata i teže su od tri do četiri puta od običnog kamena. Titan, cirkon, vanadij i barij ukazuju na sedimentalno porijeklo, a hrom, bakar i nikl na porijeklo iz bazičnih stijena. Za ove kamene kugle stručnjaci imaju više naziva ili zbog strukture ili zbog nastanka, no može se kazati da je u pitanju dijabaz-rožnjačka formacija sa svim njenim produktima. Ispod dvije veće kugle nađena je ‘podina’ iste strukture kao i kugle, što znači da nisu pomjerane od nastanka, a upravo ta podina daje veću sigurnost kod određivanja načina nastanka kugli”, navodi Goletić u svom nalazu.

Goletić tvrdi da čovjek nema nikakve veze s nastankom ovog prirodnog fenomena. “Vrijeme nastanka je jurski period, što znači da su kugle nastale otprilike u razdoblju između 205 i 144 miliona godina. Poznato je da se Panonsko more s ovih područja povuklo prije sedam miliona godina, što znači da su kugle nastale duboko pod površinom mora, i to usred vulkanskog djelovanja. Prilikom erupcije vulkana stijene u obliku lave izbačene su u morskoj dubini, što je stvaralo dodatne praskove i komadanje na više dijelova, a pod djelovanjem vode i naglog hlađenja stvarao se taj okrugli oblik opasan manganskim plaštom, što je tim kuglama davalo dodatnu čvrstoću”, objasnio je Goletić.

ULOGA PLANINARSKOG DRUŠTVA “VELIKA KLADUŠA”

Predsjednik Planinarskog društva “Velika Kladuša” Šefik Sadiković najzaslužniji je za medijsku pozornost koju su kladuške kugle dobile u proteklih nekoliko godina.

“Kugle je otkrio potok napraviviši, uslijed obilnih padavina 2014. godin,e dubok usjek u koritu. Dvije kugle pronašli su mještani koji su išli u šumu po drva, a manju su traktorima dovukli do svojih kuća. Kada je ta vijest došla do mene, otišao sam s još nekoliko planinara na tu lokaciju i tom smo prilikom pronašli još jednu kuglu. Poslije smo organizirali akciju čišćenja korita potoka, opkopavanja kugli i mjerenja njihovih dimenzija. Sljedeće godine pronašao sam još jednu, najmanju kuglu. Odnio sam je kući bojeći se da je neko ne otuđi s mjesta na kojem sam je pronašao”, kaže Sadiković. On vjeruje da na ovom području, u površinskom sloju zemljine kore, ima još ovakvih kugli. To se, kaže, čini sasvim logičnim, budući da su se na ovom području u vrijeme sedimentacije dešavale vulkanske erupcije i prasak po dnu nekadašnjeg mora, kada se vrela lava izlijevala u hladnu vodu, pa se pod vodom odvijao neki čudni “vatromet”.

“U posjetu kuglama do sada su dolazili brojni učenici, njihovi nastavnici i profesori iz različitih škola i krajiških općina, zatim planinari i ljubitelji prirode. Bilo je dosta i samoinicijativnih posjeta. Međutim, najvažniji događaj bio je obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine 2016. godine, kada je Planinarsko društvo ‘Velika Kladuša’ u blizini kugli bilo domaćin planinarskog marša. Tada smo ugostili dvjestotinjak planinara iz Unsko-sanskog kantona. Za tu smo prigodu uredili planinarsku stazu dugu pet kilometara, koja prolazi pored kugli. Staza je mapirana na oglasnoj tabli u blizini džamije u Zborištu. Također, svake godine na ovom području organiziraju se 16. oktobra memorijalni marš i druženje, a u povodu smrti navijača nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Almira Kasupovića iz Velike Kladuše, koji je bio član našeg planinarskog društva”, kaže Sadiković.

Jedan od onih koji često posjećuje lokalitet na kojem se nalaze kugle jeste i Safet Husić, član Planinarskog društva “Velika Kladuša”. Husić već trideset sedam godina radi kao nastavnik historije i geografije u obližnjoj OŠ ‘Crvarevac’. Kako kaže, vrlo se rado stavi u ulogu turističkog vodiča, jer i sam voli prirodu, šetnju i planinarenje. S obzirom na to da je po profesiji i geograf, kugle ga privlače i sa stanovišta struke. Osim zbog kugli, na brdo Grljevac dolazi često i zato što je, kao bivši pripadnik 505. bužimske i 506. kladuške brigade, jedan od organizatora tradicionalnog obilježavanja bitke za Grljevac, koja se 23. maja svake godine održava na ovom brdu.

U blizini kugli i lokalno je izletište, posebno atraktivno u proljetnim danima kada tuda teče snažan potok. Na udaljenosti od stotinjak metara jeste i jedan lijep vodopad. U Planinarskom društvu “Velika Kladuša” nadaju se da će lokalitet na kojem su ove kugle pronađene jednog dana postati zaštićeno područje s odlikama spomenika prirode. Svjesni su da bi tek tada sve moglo postati turističkom atrakcijom kako Velike Kladuše, tako i cijele Krajine. U suprotnom, bit će to još samo jedan u nizu mnogobrojnih bosanskohercegovačkih prirodnih kurioziteta i nesvakidašnjih lokaliteta koji će ostati daleko od očiju većeg broja potencijalnih posjetilaca.

PROČITAJTE I...

Oni ispred sebe imaju vrlo opasan i ogroman teren. Riječ je o vrlo visokoj planini Plješevici, nema naseljenih mjesta. Tu je puno zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Ima i divljih životinja. Migranti su veoma ugroženi na tom putu i mi smo pokušavali da im skrenemo pažnju na to. No, oni imaju cilj da pod svaku cijenu pređu granicu i dokopaju se Evropske unije. Zato ne biraju ni vrijeme ni sredstva kako bi to ostvarili, kaže Ermin Lipić, načelnik bihaćke Gorske službe spašavanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!