Kakvi Hrvati, na izborima su samo žene majorizirane

Na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH kandidiralo se 26 žena, od ukupno 418 kandidata za načelnike općina, a samo njih šest osvojilo je mandat, i to pet u RS u i jedna u FBiH. Prema ovom broju, žene zauzimaju tek pet posto u ukupnom broju načelnika u BiH (110)

Istraživanje Stava pokazuju da su na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH, prema trenutnim rezultatima, u općinskim vijećima devet sarajevskih općina izabrane 54 žene, što je nešto više od jedne petine od ukupnog broja vijećnika (247). Prema ovom broju, žene zauzimaju tek 21,86 posto od ukupnog broja vijećnika u općinama Kantona Sarajevo. Prema preliminarnim rezultatima, u Općini Centar i Novo Sarajevo, od ukupno 31 vijećnika, 8 su osvojile žene, na Ilidži 7, u Novom Gradu 11, a u Starom Gradu njih 5. Od 25 vijećnika u Ilijašu, 2 će biti žene, a u Vogošći 3. U Hadžićima će, od 27 vijećnika, 7 biti žene, a u Trnovu će, od 15, po 3 iz različitih stranaka.

 Zastupljenost žena u politici zavisi od njihovog angažmana

Jedna je od njih i tridesetogodišnjakinja Nejra Džanko, koja je, dosad osvojivši 2.371 glas, ušla među prvih pet u Općinsko vijeće Općine Novi Grad, koja inače ima najveći broj žena u Općinskom vijeću, i to pet iz stranke SDA, po dvije iz SBB-a i Naše stranke, i po jedna iz SDU i Demokratske fronte. Ovo je Nejrino prvo kandidiranje.

“Kandidatura je nastala kao logičan slijed mog višegodišnjeg političkog angažmana. Odabrana sam od strane općinske organizacije SDA Novi Grad Sarajevo, koji su od 150 kandidata, koji su morali proći niz intervjua, odabrali 36 najkvalitetnijih, gdje sam, između ostalih, i ja bila prvi put kandidatkinja za Općinsko vijeće”, priča Džanko za Stav.

Završila je Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine i Političku edukaciju SDA Novi Grad Sarajevo u trajanju od godinu dana. Kaže da je kroz volontersko i profesionalno djelovanje imala priliku raditi s učenicima, studentima, penzionerima, komunicirati s građanima i građankama svih životnih dobi u općini u kojoj inače živi i radi cijeli svoj život.

Prema njenim riječima, za kandidaturu je najveću podršku imala od porodice i prijatelja, ali i svih ljudi koji su je lično poznavali. Također, kaže da u toku kampanje nijednom nije dobila nikakav prigovor niti joj je upućeno pitanje koje bi imalo negativno konotaciju .

“Veliki utjecaj na samu ženu imaju tradicionalna shvatanja, predrasude prema ženi, što utječe na samopouzdanje žene i želju za učešćem u lokalnom životu. Na kandidacionim listama na ovim izborima žene su bile podržane. Zastupljenost žena na listi SDA Novi Grad Sarajevo bila je 40%, kako je i trebalo. Ulazak u Općinsko vijeće isključivo je rezultat mog rada. Mislim da smo mi kao društvo prevazišli rodne uloge, bar kada je u pitanju politika na lokalnom nivou. Zastupljenost žena u politici zavisi isključivo od njihovog vlastitog angažmana. Međutim, činjenica je da žene češće participiraju u nevladinim organizacijama i civilnom sektoru nego u politici. Mlađe generacije više ne prave takve razlike. Novi val mladih i sposobnih ljudi, kako muškaraca tako i žena, uz načelnika općine Novi Grad Sarajevo Semira Efendića, podržan je maksimalno od strane građana”, objašnjava Džanko.

Napominje da je podjednako podržana od strane i muškaraca i žena, djevojaka i mladića, nana i deda, te da nije osjetila razliku u ophođenju prema njoj u odnosu na svoje muške kolege.

Pad broja žena koje su se kandidirale na izborima

Poznato je da je broj žena u svijetu koje se nalaze na moćnim funkcijama vrlo mali. U BiH je situacija gora jer žene teško dolaze do posla na visokim funkcijama, a još teže im se daje prilika da se pokažu na političkim funkcijama.

Na ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH kandidiralo se 26 žena, od ukupno 418 kandidata za načelnika općina, a samo njih šest osvojilo je mandat, i to pet u RS‑u i jedna u FBiH. Prema ovom broju, žene zauzimaju tek pet posto u odnosu na ukupan broj načelnika u BiH (110). Prema preliminarnim rezultatima, pobjeda ženskog kandidata za načelnika Opštine Istočni Drvar vrlo je izvjesna i radi se o Milki Ivanković iz stranke Zavičajni socijaldemokrati, dok su pobjednice i Mileva Komlenović (SNSD) u Kalinoviku, Divna Aničić (SNSD) u Mrkonjić Gradu, Mila Petković (koalicija SNSD, DNS, SP i SNS) u Novom Goraždu, Snežana Ružičić (SNSD) u Jezeru i Amra Babić (nezavisni kandidat) u Visokom.

Na ovim izborima došlo je do pada broja žena koje su se kandidirale na najvišu lokalnu funkciju. Ovi su izbori imali 13 kandidatkinja, ili 33,3 posto manje žena nego 2112. godine.

BiH i po ovom pitanju, nažalost, kaska za zemljama u regiji, izjavila je za Stav Nerina Čevra, direktorica Fondacije za demokratiju u BiH “Westminster”.

“Dok u Hrvatskoj već primjenjuju standarde Evropske unije, ni tamo s nekih 7% općinskih načelnica situacija nije mnogo bolja. Ali, ipak, bolja nego ovdje. Dok u Srbiji, recimo, nema nijedne predsjednice opštine. Činjenica da 6 od 144 najviše funkcije u lokalnim zajednicama naše zemlje pripadaju ženama, a žene su više od 50% stanovništva ove zemlje, govori vrlo jasno o nivou neravnopravnosti i nezastupljenosti žena niti interesa žena BiH unutar političkih stranaka, a i na kraju unutar organa vlasti”, kazala je ona.

Naglašava da Zakon o ravnopravnosti spolova obavezuje CIK da ovjeri samo liste koje sadrže minimum 40 posto pripadnika “manje zastupljenog pola”, što u stvarnosti znači da 40 posto na listama za općinska vijeća moraju biti žene. “I tu je situacija jasna. Kada se govori o listama za načelnike i gradonačelnike, zakon tu ne obavezuje nikakve kvote. I šta se desilo? 6,8 posto kandidatkinja nalazi se na tim listama. Ovo je čisti primjer onoga što se desi kada se ostavi strankama da same od sebe prepoznaju važnost ravnopravnosti i jednakosti u izborima. Žene ostaju po strani. Neprihvatljivo”, ističe Čevra.

Fondacija “Westminster” bila je pred lokalne izbore aktivna na promociji žena‑kandidata, a, između ostalog, organizirala je i potpisivanje dokumenta “Partnerstvo za jednakost – Deklaracija za fair play izbore 2016”.

Čevra dalje navodi da postoji više razloga zbog čega ima jako malo žena u politici, krenuvši prije svega od samih žena. “Nismo dovoljno izložene mogućnostima, opcijama, ne znamo ustvari koliko imamo mogućnosti da učestvujemo. Često čujem da žene ne glasaju za žene. I ne glasaju, i to je jedan problem. Problem je to jer žene glasačice očigledno ne vide kako žene u organima vlasti mogu bolje zastupati njihove interese, jer ipak, budimo iskreni, postoje stvari koje se tiču žena i koje žene bolje razumiju i za koje će probleme žene političarke vrlo vjerovatno imati adekvatnije ideje za rješenja koja će biti efektivna”, ističe Čevra.

Problem je unutar stranaka jer ne vide žene kao glasačko tijelo, smatra ona. “Vrlo ćemo rijetko vidjeti bilo koga, ženu ili muškarca kandidata, da se obraća direktno ženama i govori šta će oni uraditi da život žena bude bolji, kvalitetniji i produktivniji. Veliki problem, pogotovo u našoj zemlji, u kojoj još uvijek radimo na stvaranju sistema koji odgovara svim našim građanima i građankama, u ovoj mladoj demokratiji, razorenoj zemlji u tranziciji, jeste to što onaj mali broj žena koji i uđe i uspije se probiti u taj tamni vilajet zvani ‘politika u BiH’ ne osjeća odgovornost niti dužnost da otvori vrata drugim ženama iza njih. To je ta solidarnost među ženama, ne radi heklanja (samo) nego zato što su i one, samim tim što su žene, svakodnevno majorizirane nepravednim sistemom koji te žene imaju mogućnost i, barem po mom mišljenju, dužnost da ispravljaju. Barem žene. Barem do ravnopravnosti”, zaključila je

 

PROČITAJTE I...

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

: Spremnost NATO-a da Bosni i Hercegovini i njenim Oružanim snagama pruži ne samo stručnu već i materijalnu pomoć radi ubrzavanja procesa modernizacije dodatno je ohrabrujuća ako se ima u vidu zastoj u realizaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP) uslijed opstrukcija Vlade Republike Srpske o pitanju knjiženja vojne imovine, što je jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u NATO

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!