Jezero Perućac – neiskorišteni biser Srebrenice

Osim jedinstvenog i riječima neopisivog kanjona Drine i njenih pritoka, te jezera Perućac i planine Sušica, na ovom području raste više od četrdeset endemičnih biljnih vrsta, tu je šest staništa Pančićeve omorike. Dom je ovo divokoza, mrkog medvjeda i surog orla. Tu su i ostaci rimske arhitekture i srednjovjekovne utvrde, te brojne nekropole stećaka

 

Jezero Perućac nastalo je pregrađivanjem toka Drine za potrebe HE Bajina Bašta. Udaljeno je od Srebrenice tridesetak kilometara, a prostire se kroz kanjon Drine, sve do Višegrada. Plovno je cijelom svojom dužinom od približno pedeset kilometara. U toplim ljetnim danima mnogi građani Srebrenice sve češće posjećuju ovo jezero, posebno uređenu plažu “Oštrika”. Brojni vlasnici zemljišta napravili su i vikendice u kojima borave ljeti. Međutim, turizam je tek u povojima iako jezero Perućac predstavlja biser Srebrenice i veliki turistički potencijal.

Nažalost, jezero Perućac nikada nije bilo iskorišteno kao turistički potencijal iako za to ima sve preduvjete. Na jezeru Perućac, tačnije na plaži “Oštrika”, postoje tek dva mala restorana koji gostima pored hrane nude i vožnju čamcima kanjonom Drine. Vlasnici su restorana Jasmir Beganović i Hasib Sejdinović. I jedan i drugi su povratnici.

Hasib Sejdinović zvani Žućo vratio se u rodne Sejdinoviće, koji se nalaze nedaleko od obale Perućca, prije šesnaest godina. Bavio se stočarstvom i poljoprivredom. Hasib je odlučio ovce zamijeniti brodom i malim restoranom na obali jezera. Brod koji je kupio može prevoziti do petnaest osoba. Kaže da se i ranije bavio organiziranjem tura za turiste kanjonom Drine na manjim čamcima. Odlučio je proširiti djelatnost i nabaviti veći brod, te izgraditi i restoran na obali jezera.

“Zbog velikog interesovanja domaćih i stranih turista, maršruta je ove godine od plaže ‘Oštrika’ do Crnog potoka i slapova kod Žepe. Za juni već imamo najavljene grupe iz Holandije, Austrije i Italije, koji brod žele koristiti nekoliko dana”, kaže Sejdinović, dodajući da vožnja brodom do Crnog potoka, bez obzira na broj putnika, košta 200, a do Žepe 300 maraka.

Pored Hasiba, u poslu su angažirana i njegova dva sina. Sejdinovići planiraju sagraditi objekt koji će imati bar dvadesetak ležaja za smještaj turista, jer “Oštrika” nema smještajnih kapaciteta, što je veliki nedostatak. Međutim, Sejdinović smatra da jezero Perućac ima veliki potencijal za razvoj turizma.

Sličnog je razmišljanja i Jasmir Beganović, koji je prvi prije nekoliko godina otvorio mali restoran i turistima omogućio ponudu vožnjom čamcem jezerom i kanjonom Drine. Beganović planira da, kada se steknu uvjeti, uzme veći brod i organizira ture, jer je to ono što najviše privlači turiste i posjetioce jezera Perućac.

Jedna od najznačajnijih aktivnosti koja se dešava na jezeru Perućac tokom ljeta jeste “Pančićeva regata”, koju organizira Turistička organizacija Srebrenice početkom augusta. Regata svake godine okupi po nekoliko stotina učesnika. Zanimljivo je da ova regata plovi uzvodno od plaže “Oštrika” do starog grada Klotjevac.

Stanovnici iz okoline jezera Perućac (Sjedače, Sejdinovići, Prohići, Klotjevac i druga mjesta) imaju šta ponuditi gostima. Malo je poznato da u ovom kraju rađaju čak i smokve, zbog čega mnogi ovaj kraj nazivaju “srebreničkom Kalifornijom”. Pored toga, u Drini živi sedamnaest vrsta ribe, uspijeva gotovo sve, zrak i vodu ništa ne zagađuje, uzgaja se prirodna i ekološki zdrava hrana. Odnedavno se ovo područje i zvanično našlo u sastavu Nacionalnog parka “Drina” Srebrenica iako sami stanovnici nisu oduševljeni osnivanjem ovog parka, jer smatraju da će im donijeti dosta problema.

Osim jedinstvenog i riječima neopisivog kanjona Drine i njenih pritoka, te jezera Perućac i planine Sušica, na ovom području raste više od četrdeset endemičnih biljnih vrsta, tu je šest staništa Pančićeve omorike. Dom je ovo divokoza, mrkog medvjeda i surog orla. Tu su i ostaci rimske arhitekture i srednjovjekovne utvrde, te brojne nekropole stećaka.

Nedaleko od plaže “Oštrika”, na udaljenosti kraćoj od jednog kilometra, nalazi se stari grad Đurđevac. Smješten je na istaknutom visu iznad lijeve obale Drine. Vidljivi su ostaci kvadratne kule i dvorišta (30,5 x 7 metara), mjestimično visoki do tri metra, a na padinama prema Drini ima ostataka i vanjskog bedema (dužine od oko 25 metara). U pisanim izvorima Đurđevac se spominje 1444. godine zajedno s predgrađem. Sa srednjovjekovnim gradom Klotjevcem činio je odbrambeni sistem istočne granice srednjovjekovne bosanske države.

Ono što za mnoga mjesta ovog kraja predstavlja problem jesu loši putevi koji otežavaju razvoj turizma. Bego Hodžić, predsjednik Mjesne zajednice Radoševići, kojoj teritorijalno pripada ovo područje, smatra da bez puteva i infrastrukture nema ni razvoja turizma.

“Nama put znači život. Tih nekoliko kilometara asfalta sigurno bi omogućilo razvoj turizma, ali i brži razvoj i napredak cijelog ovog kraja na bosanskoj strani Drine koji obuhvata područja tri mjesne zajednice općine Srebrenica. Kada bi se još asfaltom povezale dionice puta od graničnog prijelaza u Skelanima, obalom Drine i jezera preko mog sela Ljeskovik s magistralnim putem, to bi bio najkraći pravac Užice – Sarajevo. To je ukupno možda dvadesetak kilometara puta, ali bi za ovaj istočni dio Bosne, za Srebrenicu posebno, bio od neprocjenjive vrijednosti u ekonomskom napretku i razvoju turizma”, smatra Hodžić.

PROČITAJTE I...

“Mogla sam i ja otići kao i mnogi. Nije ova država lahka za život, ali i studenti iz Njemačke idu u Francusku da studiraju, odlaze ljudi odsvakuda, traže nešto bolje. Ali ti kao insan ne možeš pobjeći od sebe, možeš samo ponijeti dio sebe. U ovoj situaciji ne treba bježati, po čemu smo mi poznati, nego treba rješavati probleme, treba ovdje najbolje što možeš raditi svoj posao. Možda bi nam, kada se ne bismo predavali olahko, bilo bolje”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!