“Jedna si jedina” ljudima je davala krila

Iako je 1998. godine zamijenjena drugom himnom, Jedna si jedina još se rado pjeva među navijačima reprezentacije i na drugim skupovima. Iako je na konkursu pobijedio tekst Dušana Šestića i Benjamina Isovića za novu himnu, on nije prihvaćen u parlamentarnoj proceduri. Zato i danas bh. fudbaleri, košarkaši, odbojkaši “zanijeme” na intoniranje himne Bosne i Hercegovine ili zapjevaju Jedna si jedina, iako odudara od melodije

Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine na svojoj 300. sjednici, 24. novembra 1995. godine, usvojilo je tekst i muziku himne Republike Bosne i Hercegovine poznate pod naslovom Jedna si jedina. Tekst je napisao Edin Dervišhalidović, alias Dino Merlin, na muziku narodne pjesme S one strane Plive. Dinu smo pitali da se prisjeti kako je nastala prva bosanskohercegovačka himna.

“Himna je nastala u vrijeme kada nije bilo vremena za slavlje jer sam je pisao mnogo prije usvajanja na toj sjednici, tokom jednog od najtežih trenutaka u historiji naroda ovih prostora. Nastala je iz nužde da se da glas osjećaju koji sam dijelio s mnogima oko sebe i vjerujem da su se upravo mnogi i našli u tim stihovima, manje zato što je predstavljala tada državu i narod, a više zbog iskrenosti i namjere s kojom sam je ja pisao, a drugi usvajali, pjevali i osjećali svojom. Čast je bila dati sebe na taj način, u kapacitetima koje sam imao, a to su riječi koje sam komponirao na prekrasnu, tradicionalnu melodiju svih naroda ove zemlje”, kaže Dino Merlin za Stav.

Ističe da je himnu izvodio bezbroj puta u raznim prilikama, u Sarajevu, na slobodnim teritorijama BiH, kao i u dijaspori, tako da ne može izdvojiti neko posebno izvođenje kao najemotivnije. “Izvodio sam je pred ljudima kojima je davala krila i snagu da sanjaju i grade bolju sadašnjost i budućnost. I svaki put sam imao dojam da radim nešto važno i nešto što ljudima znači, a to je najveće zadovoljstvo za umjetnika”, naglašava naš sugovornik.

Himna je bila u upotrebi svega tri godine, odnosno do 1998. godine, kada je odlukom tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Carlosa Westendorpa zamijenjena novom himnom – himnom koja je i danas u upotrebi, himnom bez teksta, zvaničnog naziva Intermezzo. Iako je zamijenjena drugom himnom, Jedna si jedina još se rado pjeva među navijačima reprezentacije i na drugim skupovima.

“Od činjenice što sam imao čast napisati prvu himnu BiH možda mi i više znači to što je zaživjela među Bosancima i Hercegovcima i nastavila živjeti u njihovim srcima čak i nakon što je prestala biti oficijelnom himnom. Mnogi će i danas reći da je to jedina himna naše zemlje, a veće priznanje od toga i ne trebam. Tu sam pjesmu pjevao u ime svih građana Bosne i Hercegovine, u ime svih onih koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju svojom i ponosan sam što sam je napisao”, kaže Dino i dodaje da je ovakva himna kakva je danas, bez teksta, nijema i nije ničiji glas.

“Himna treba biti pjesma svih građana Bosne i Hercegovine, inače nije himna. Svaki stih koji budu pjevali svi građani Bosne i Hercegovine bit će ujedno i najbolji jer je zajednički glas”, zaključuje Dino.

Već 17 godina u Bosni i Hercegovini postoji inicijativa da se na muziku aktuelne državne himne uradi i tekst, ali ona do danas nije urodila plodom.

Parlamentarna skupština BiH u augustu 2001. godine donijela je Zakon o himni Bosne i Hercegovine kojim je dobila melodiju državne himne. Tada nije utvrđen tekst himne. Procedura za izbor teksta himne započeta je 2007. godine, odnosno 2008. godine. Tada je formirana Komisija za izbor teksta himne, u kojoj je, nakon višestrukih i detaljnih usuglašavanja, donesen tekst himne. Njega je, nakon dorade, Vijeće ministara BiH uputilo u parlamentarnu proceduru. Prijedlog teksta himne BiH birala je komisija od 11 članova, koju je imenovala Parlamentarna skupština BiH.

U komisiji je bilo šest poslanika i delegata. To su: Adem Huskić, Slavko Jovičić i Martin Raguž, Drago Ljubičić, Hilmo Neimarlija i Branko Zrno, te pet istaknutih kulturnih radnika: Abdulah Sidran, Mile Stojić, Ranko Risojević, Predrag Bjelošević i Dragica Panić-Kašanski.

Dva autora sastavila su od svojih tekstova jedan. To su Dušan Šestić, autor instrumentalnog dijela himne, i Benjamin Isović. Njihovi prijedlozi, od 339 pristiglih na konkurs, zadovoljili su, prema mišljenju pjesnika, etnomuzikologa i ponajprije političara, sve kriterije, ali to nije usvojeno.

Zato i dan‑danas bh. fudbaleri, košarkaši, odbojkaši… “zanijeme” na intoniranje himne Bosne i Hercegovine ili zapjevaju Jedna si jedina, iako odudara od melodije usvojene himne.

 

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Albert Lord 1950. godine u ponovnom posjetu Sandžaku zabilježio je oko 20.000 stihova, završavajući tako posao svog mentora i upotpunjujući grandioznu zbirku od oko 100.000 stihova Avde Međedovića. Avdo je 1950. godine drugi put ispjevao Ženidbu Smailagić Meha, kao i još tri pjesme koje je Milman Parry već bio zabilježio 1935. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!