Je li HDZ BiH obmanuo hrvatskog premijera Plenkovića

: Je li premijer Hrvatske Andrej Plenković upoznat sa svim činjenicama o (ne)legalnoj gradnji objekata ili se radi o namjernom prešućivanju njegovih domaćina kako bi Bošnjaci Mostara u tom slučaju bili politički delegitimirani? Jedni su mišljenja kako se radi o novoj “ujdurmi” HDZ-a, drugi, pak, nagađaju da i Plenković zna sve nabrojano, dok su treći na stanovištu kako je Plenković zapravo svjesno prekršio diplomatski kontekst da u Mostar dođe s državnim predstavnicima svog ranga, premijera Zvizdića ili ministra vanjskih poslova Igora Crnadka

Posjeta premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića Mostaru, upakovana u prefinjenu diplomatsku kurtoaziju, unijela je određenu dozu uznemirenosti među Bošnjake Mostara. Sudeći prema onome što je kazao u Mostaru, Plenkovićeva Vlada pozabavit će se ozbiljno pitanjem “ravnopravnosti Hrvata” u Bosni i Hercegovini, čiji će, razumije se, epicentar biti Mostar kao grad u kojem su smještene sve najvažnije institucije bosanskohercegovačkih Hrvata. Nakon posjete “službenom Sarajevu”, što hrvatski i srpski mediji redovno podmeću kao “posjetu bošnjačkom rukovodstvu”, Plenković je u smislu simboličke podrške Hrvatima posjetio i Kiseljak.

Kao da neuralgične tačke neravnopravnosti Hrvata nisu u Banjoj Luci i Republici Srpskoj, pa Plenković nije našao za shodno da posjeti biskupa Franju Komaricu, već nacionalne institucije i vjerske predstavnike Hrvata u Mostaru. Plenković je, kako je to kazao na pres‑konferenciji, pored Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a), Kliničke bolnice, posjetio i Sveučilište u Mostaru i kulturne ustanove i institucije. To ne bi bilo neobično da je, s obzirom na specifičnost Mostara o kojoj se toliko glasno priča i po evropskim metropolama, odlučio zakratko susresti se i s nekim od predstavnika drugih naroda koji životni prostor Mostara dijele s Hrvatima.

DRAMA OKO KAZALIŠTA I HDZ APSURDI

Mnogi Bošnjaci, aktualni nosioci društvenih i javnih funkcija ili oni koji su ih obavljali, izrazili su zabrinutost zbog eventualnih mogućih posljedica za Mostar i budućnost suživota u jedinstvenom i multietničkom gradu. Najviše negodovanja izazvala je Plenkovićeva posjeta Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK), gdje je pompozno najavljen nastavak izgradnje zgrade s 500 sjedala, te da će u njoj biti smještene institucije od značaja za bosanskohercegovačke Hrvate, Maticu Hrvatsku, HAZU BiH, Simfonijski orkestar i “buduća” Akademija dramskih umjetnosti. Prvi čovjek Hrvatskog narodnog kazališta Ivan Vukoja tom prilikom uručio je simbolično Plenkoviću prvu od 12.000 besplatnih ulaznica za repertoarske predstave u 2016/2017. godini. Sredstva su putem Studentskog zbora, preko Sveučilišta u Mostaru, osigurana od Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske. “Ovom posjetom željela se poslati poruka da je Hrvatska, osim što podržava BiH na putu evropskih integracija, posvećena isključivo pitanju položaja Hrvata u Mostaru. Stekli smo dojam da ta posjeta ima drugačije konotacije. Doći u Mostar i posjetiti sve što je hrvatsko i ne naći za shodno posjetiti i jednu bošnjačku instituciju, mislim da nije dobra poruka, pogotovo kad se priča o organizaciji Mostara”, ocijenio je Salem Marić, predsjednik Gradskog odbora SDA Mostar.

Dragan Čović posjetu premijera Hrvatske iskoristio je da još jednom podeblja stav kako se hrvatska politika, prije svega, zalaže za cjelovitu BiH u okviru koje će na evropskom putu nužno morati doći do institucionalne i ustavne ravnopravnosti Hrvata te do promjene izbornog zakona BiH. Plenković se, pak, nije bavio unutrašnjim uređenjem Bosne i Hercegovine, ali je Čovićeve stavove ojačao čvrstim obećanjem da će “kanalizirati svoj angažman kroz resorna ministarstva, kroz Ured za Hrvate izvan Hrvatske”.

“Imajmo na umu da je veliki iznos sredstava od 2012. do 2016. godine kroz taj fond plasiran u različite programe i projekte u BiH i mi ćemo to nastaviti”, kazao je Plenković. Nije se teško prisjetiti kako sredstva Vlade Hrvatske namijenjena Hrvatima izvan Hrvatske nisu trošena po Kiseljaku, Busovači, Novom Travniku, Grudama, Ljubuškom. Najveći dio utrošen je na jačanje krovnih institucija Hrvata u BiH, dakle u Mostaru. Pogotovo je to vidljivo na polju kulture. Teško je povjerovati da su iz tog fonda finansirani programi hrvatskih kulturnih društava u Travniku i Zenici. Dakle, mostarski, zapravo je preciznije reći, Hrvati iz HDZ-a Plenkovićevu posjetu iskoristili su da pompezno najave izgradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta koja se nalazi u centralnoj zoni grada Mostara, gdje, zahvaljujući politici HDZ-a, nikada nije donesen regulacioni plan, a objekti izgrađeni u tom dijelu grada, umjesto javno i transparentno, izgrađeni su na misteriozan način.

Naime, u tom dijelu grada, odmah iza rata, započeta je gradnja crkve Kristova uskrsnuća, a potom je osporena validnost tehničko‑urbanističkih uvjeta ili građevinska dozvola. U tom je dijelu grada Islamska zajednica 2001. godine podnijela zahtjev da izgradi zgradu Islamskog centra jer je parcela za koju je zainteresirana sve do unazad stotinu godina bila vakufska. Zgrada HDZ-a BiH i “Mepas Mall” dobili su dozvole na osnovu odluka bivšeg Gradskog vijeća, odnosno mišljenja komisije, za koje neki naši sugovornici smatraju da centralna zona nije ni trebala biti u njenoj nadležnosti.

U tom dijelu, pod izgovorom rekonstrukcije, izgrađena je potpuno nova zgrada hotela “Mostar”, i veća i viša od njene prethodnice. Povećana je i kvadratura na kojoj se nalazi zgrada i njegova spratnost. Neposredno uz nju izgrađena je potpuno nova zgrada “Minipex”, za koju bošnjačka strana smatra da je potpuno nelegalna i bez valjanih zakonskih rješenja. Naime, zemljište na kojem je izgrađena dodijeljeno je fizičkom licu Mili Marinčiću, a građevinska dozvola pravnom licu “Minipexa”. Nakon što su vlasnici tog objekta došli do polovičnih rješenja, nadležno Ministarstvo Kantona osporilo je izgradnju zgrade, ali je odluka Kantonalnog suda, čini se po hitnoj proceduri, odbacila zahtjev Ministarstva kao neosnovan. Apsurd je otišao tako daleko da je čak predmetna sudinica insistirala kod Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona da smijeni resornog ministra. Javnosti je ostalo potpuno nepoznato kako je u tom dijelu grada, centralnoj zoni Mostara, bivša vojna ambulanta dodijeljena Zagrebačkoj banci.

Plan – bez regulacionog plana

“Oni gdje god imaju mogućnost graditi po svojim planovima osjećaju toliku slobodu i toliko su ovladali državnim aparatom, od sudstva do policije, da su sigurni da neće biti procesuirani. Mi smo u Gradskom vijeću pokretali nekoliko krivičnih prijava oko tih stvari i niko nije procesuiran. I zgrada “Minipexa” u procesu je nadležnih sudskih institucija, ali to njih uopće ne sprječava da dalje nastave raditi na dijelu gdje nije usvojen regulacioni plan. Mislim da to može biti samo novi izvor dizanja tenzija u Mostaru”, kazao nam je predsjednik GO SDA Mostar Salem Marić. On smatra da je to i poruka Bošnjacima kako HDZ zagovara priču o jedinstvenom Mostaru, ali samo u onoj projekciji koja podrazumijeva da će se oni isključivo pitati na cijelom prostoru Mostara.

Opstrukcije donošenja regulacionog plana centralne zone na svojevrstan način daju za pravo Mariću za ovakve zaključke. Naime, Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara, nakon što nadležne gradske službe izrade pripremu, program izrade plana i geodetske podloge, trebao je uraditi i regulacioni plan. Međutim, to se nikad nije desilo. “Odluku o izradi regulacionog plana Gradsko vijeće donijelo je 2010. godine. I od tada se ne poštuje ta odluka. Svi objekti koji se tamo nalaze izgrađeni su mimo regulacionog plana. Režim R1 zahtijeva da se na tom lokalitetu mora donijeti detaljan regulacioni plan. Sve to tako nedefinirano stoji do danas”, kazao nam je direktor Zavoda za prostorno uređenje dr. Salem Bubalo, podsjetivši kako svaki nacrt plana treba proći procedure rasprave u Gradskom vijeću, a potom i javnu raspravu. Pojasnio je kako objekti koji se sada nalaze u tom dijelu grada ne spadaju u opći interes (bolnice, konzularna predstavništva, objekti zdravstva, obrazovanje i odbrane) i da moraju biti tretirani kroz stručnu analizu. “U centralnoj zoni nema elemenata za opći interes i u ovom je slučaju najbitnija činjenica karakter vlasništva. Svako od titulara ima pravo aplicirati šta bi htio graditi. Ono što sad imamo na terenu ne uklapa se u projekcije budućeg regulacionog plana. Prostor se zauzima bez plana i neplanski troši, što će sutra stvoriti ogromne probleme”, pojašnjava Bubalo dodavši kako će u perspektivi regulacija saobraćaja u tom dijelu Mostara biti haotična.

Čitanje diplomatskih poruka

Istražujući pravne osnove gradnje zgrada u centralnoj zoni Mostara, neki od naših sugovornika koji su u kontinuitetu i više od jedne decenije uključeni u tu problematiku navode i podatak da zgrada Kazališta uopće nema valjanu dokumentaciju. Odlukom visokog predstavnika ranije izdana rješenja u tom su smislu dokinuta. Zatim se ponovo postavlja pitanje oko kojega naši sugovornici nisu imali jedinstveno mišljenje: da li je premijer Hrvatske Andrej Plenković upoznat sa svim činjenicama o (ne)legalnoj gradnji objekata ili se radi o namjernom prešućivanju njegovih domaćina kako bi Bošnjaci Mostara u tom slučaju bili politički delegitimirani. Jedni su mišljenja kako se radi o novoj “ujdurmi” HDZ-a, drugi, pak, nagađaju da i Plenković zna sve nabrojano, dok su treći na stanovištu kako je Plenković zapravo svjesno prekršio diplomatski kontekst da u Mostar dođe s državnim predstavnicima svog ranga, premijera Zvizdića ili ministra vanjskih poslova Igora Crnadka.

Plenković nije ni prvi ni posljednji dužnosnik hrvatske politike koji dolazi u Mostar. Uvijek je posjeta bila ciljana na Sveučilište, Kliničku bolnicu, institucije kulture. “Nije ništa novo ni najavljena finansijska podrška svim tim institucijama. Ona je na različite načine bila prisutna i ranije. Dosta objekata na Sveučilištu (Građevinski, Filozofski fakultet i drugi objekti) izgrađeni su novcem iz Hrvatske. Ta se politika nastavlja i tu nema ništa novo. E sad, kako će se to odražavati u političkim kontekstima, to ćemo tek vidjeti. Od svih hrvatskih dužnosnika koji su dolazili u Mostar jedino je Ivo Josipović posjetio Univerzitet ‘Džemal Bijedić’ i održao predavanje našim studentima. Svi ostali isključivo su se fokusirali na zapadni dio grada i to je to”, prokomentirao je rektor Univerziteta “Džemal Bijedić” prof. dr. Sead Pašić, naglasivši pri tome kako institucije u zapadnom dijelu grada, među kojim je i Sveučilište, imaju tretman nacionalnih institucija koje se finansiraju i od Kantona s hrvatskom većinom i od Vlade Hrvatske.

U poređenju sa Sveučilištem, Univerzitet “Džemal Bijedić” ima samo jedan izvor finansiranja iz budžeta Hercegovačko‑neretvanskog kantona. I u tom je slučaju veći iznos novca po osnovu broja studenata i fakulteta Sveučilište u prednosti. Kanton za Sveučilište izdvaja preko 4, a za Univerzitet nešto više od 3 miliona KM. Na naše pitanje da li se tu radi o političkoj podređenosti Univerziteta “Džemal Bijedić”, rektor Pašić kaže kako se Sveučilište pozicioniralo kao “sveučilište hrvatskog naroda”, a Univerzitet “Džemal Bijedić” jedan je od pet Univerziteta u Federaciji BiH koji se označavaju kao bošnjački.

“Ono što mi dobivamo od Kantona stvarno je malo. Problem je u tome što je to nama jedini prihod, a Sveučilištu je dio prihoda. Nama ne pomažu drugi kantoni niti Federacija, tako da moramo pronaći način za ostatak potrebnih sredstava. Ono gdje smo se osjećali uskraćeni jeste to da smo 1992. godine ostali bez objekata i bez opreme, što smo morali krenuti bukvalno s gole ledine. Sveučilište je na taj način imalo jako dobru osnovu za dalju nadgradnju svojih kapaciteta”, rekao je Pašić, ocijenivši da je sistem visokog obrazovanja u Mostaru neracionalan. “S obzirom na karakter obrazovanja, ako imamo u vidu da je osnovno i srednje obrazovanje duplirano, da se finansira iz budžeta Kantona, da taj sistem troši jako puno novaca, onda je prostor za Univerzitet stvarno mali”, zaključio je Pašić.

(Zlo)upotreba kulture

Plenkovićevu posjetu Bosni i Hercegovini u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) – podružnica Mostar, gdje smo razgovarali s prof. dr. Elvirom Zlomušicom i muftijom u penziji Seidom ef. Smajkićem, sagledavaju i u svjetlu širenja utjecaja Hrvatske u članstvu Evropske unije. Mišljenja su da Plenković nije mogao znati ništa o regulacionom planu centralne zone Mostara. “Ustavna obaveza Vlade Hrvatske da brinu o hrvatskom narodu u BiH često ne odgovara realnosti i stvarnim potrebama hrvatskog naroda. Na prvi pogled mi ne bismo trebali imati ništa protiv pomoći bolnici, Sveučilištu, kulturnim institucijama, jer bilo ko da pomaže ili Srbe ili Bošnjake on, zapravo, pomaže Bosni i Hercegovini. U ovom slučaju Plenkovićeve posjete želimo vjerovati da se ne htijući umiješao u imovinsko‑pravna neriješena pitanja unutar BiH. Mi znamo da ne postoji regulacioni plan za centralnu zonu Mostara i smatramo da bi trebalo na sve to skrenuti pažnju premijeru susjedne države i da bi svako investiranje u jednonacionalne projekte značilo doprinos destabiliziranju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Mostaru”, poručili su iz VKBI-a.

Prema njihovom mišljenju, gradnja bilo kakvih zgrada u centralnoj zoni grada ne bi se smjela desiti bez odluka Gradskog vijeća. “Interesantno je ovdje da se ulaže u kulturu kako bi se izbjegla mogućnost prigovora, jer ko može imate nešto protiv kulture!? Ne radi li se tu o zloupotrebi kulture i zalaženja u druga politička polja”, pitaju su u VKBI-u. Smatraju da se jednostranim odlukama u Mostaru može doći do daljeg usložnjavana političke stabilnosti koja bi se podjednako reflektirala na potencijalna ulaganja i ulagače, a to u ovako lošim ekonomskim prilikama ne bi odgovaralo nikome. Govoreći o gradnji zgrada u centralnoj zoni Mostara, muftija Smajkić kazao je da HDZ osjeća “potrebu” da su “superiorniji” nad drugim koji bi trebali biti “inferiorni”, za što bi trebao poslužiti neriješeni zahtjev Islamske zajednice da u tom dijelu izgradi zgradu islamskog centra. “Nije postojao ni jedan urbanističko‑tehnički razlog da ne dobijemo tu dozvolu. Radi se o klasičnom političkom pitanju. Tokom jedne posjete rahmetli Sulejmana Tihića zamolio sam ga da posreduje kod Dragana Čovića da dobijemo tu dozvolu. Tihić mi je odgovorio: ‘A šta će mi za to tražiti?!’ Posjetio je Čovića, islamski centar nije ni spomenuo”, prisjetio se Smajkić komentirajući kako se tu radi o politici koja Bošnjacima ne dozvoljava ništa preko Bulevara (ratne linije razdvajanja). “Biskup Perić mi je otvoreno kazao kad sam pitao za krst na Humu: ‘Ko vam brani, napravite i vi mjesec i zvijezdu na suprotnoj strani, niko vam ne brani”, ilustrirajući svoj zaključak dodao je Smajkić.

Građanski odgovor i ljudska prava

Predsjednik SABNOR-a Grada Mostara Sead Đulić posjetu Plenkovića Mostaru vidi kao nastavak kolonijalne politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, kao što to čini i Srbija. “Ovo je još provincija koja je još nedefinirana, u koju oni mogu doći kad hoće i kako hoće. Ova je posjeta jačanje pozicije HDZ-a i Dragana Čovića, koja je nastavak ‘tuđmanštine’ i stvaranje svih pretpostavki da Mostar uistinu bude hrvatski stolni grad. Dovoljno je prošetati i vidjeti u kakvim uvjetima studiraju studenti na Univerzitetu, u kakvim na Sveučilištu, kakvim ulicama šetaju građani istočno od Bulevara, a u kakvim zapadno itd. Kad prođete Titovom ulicom u Mostaru, imate utisak da je još 1995. godina. To je nastavak te politike i te su poruke odaslane kroz kulturu i kroz obrazovanje”, kaže Đulić, dodavši da je danas na sceni urušavanje svega onoga što se kroz HDZ-ovu vlast može urušiti kako ne bi došlo do razvoja i kako se ne bi izgubio dojam da je Mostar uistinu hrvatski grad. Do te pozicije, podsjetio je, došlo se preko Heliodroma, Dretelja, progona drugih i drugačijih.

“Plenković je iskusan evropski diplomata, šarmantniji od Karamarka i drugih. Odgovor na to svih drugih građana jeste ne aplaudirati takvim pojavama i napraviti zajedničku platformu za razvoj Mostara. Ovdje se uporno priča o nacionalnim pitanjima, a sve manje o ljudskim pravima. Danas je ugrožen i dobar dio Hrvata. Velikom broju Hrvata jako je loše. Ovdje mora doći jedan jak i snažan građanski odgovor. Treba pričati o Mostaru budućnosti, ne o socijalističkom, niti ‘Mujaginom’ Mostaru, već o onom iz 2050. Na kolonizaciju mora biti građanski odgovor s osiguranim nacionalnim i vjerskim pravima. Iskustvo me uči da se HDZ-ova ravnopravnost svodi na ekstremnu dominaciju. I tu jeste problem”, ističe Đulić.

Podvlačenje linije razdvajanja na Bulevaru

Najava gradnje zgrade HNK-a zbog svega rečenog, što je u Mostaru uglavnom poznato svima, uznemirila je i mostarskog muftiju mr. Salema ef. Dedovića. Muftija Dedović kaže kako je postalo uobičajeno prilikom posjete Mostaru najviših državnih zvaničnika Republike Hrvatske da se zvanični službeni susreti organiziraju samo s predstavnicima jednog konstitutivnog naroda – hrvatskog – i u okviru ustanova i institucija koje djeluju kao jednonacionalne, i na planu politike, obrazovanja, kulture i ekonomije. “Samo u nekim prilikama realiziraju se kurtoazne posjete tih visokih zvaničnika (primjer posljednje ljetošnje posjete predsjednice Republike i predsjednika Sabora Leke u proljeće 2014. godine) znamenitim vjerskim objektima drugih dviju vjerskih zajednica koje egzistiraju u Mostaru.

Ni posljednja posjeta novog hrvatskog premijera Mostaru nije odstupala od tog pravila, pa je uključivala posjete odreda svim hrvatskim vjerskim, političkim, obrazovnim i kulturnim institucijama. U tom protokolu nema političkih predstavnika Bošnjaka niti Srba, kao da ne postoje u ovom gradu i kao da su beznačajan faktor, bez ikakva utjecaja. Nije dovoljno prošetati Starim gradom i slikati se na panorami ispred čuvene Koski Mehmed-pašine džamije ili se ispeti do Bjelušina, gdje se gradi pravoslavni Saborni hram, pa samo na taj način odaslati sliku o odnosu prema multikulturnim vrijednostima koje Mostar čine posebnim i iznimno vrijednim. Slika i poruka nisu potpune bez sadržaja, a sadržaj svemu daju živi ljudi, sudionici procesa, akteri javne i društvene scene. A akteri scene jesu i legitimni predstavnici bošnjačkog i srpskog naroda, koji imaju svoju historiju, vjeru, jezik, kulturu, nasljeđe i političko pravo na ovaj grad nimalo manje od hrvatskog naroda. Da je u svim političkim procesima u Hercegovini u posljednjih 25 godina ključna riječ i stav Katoličke crkve, tj. njenog mjesnog biskupa, potvrđeno je i kod ove posjete jer je upravo on bio prva adresa koja će informirati o stanju Hrvata i njihovom položaju, što je hrvatski premijer i potvrdio nakon sastanka ustvrđujući da su upravo od biskupa Perića željeli čuti cjelovitu analizu stanja i položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini”, kaže muftija Dedović.

Najavljenu dogradnju zgrade Hrvatskog narodnog kazališta muftija Dedović vidi kao otvaranje finalnog procesa zaokruživanja gradnje u toj zoni, s nastavkom izgradnje crkve, kako je to indirektno prije skoro dvije godine i najavljeno u promemoriji mostarsko-duvanjskog biskupa tada novoizabranom hrvatskom članu Predsjedništva, što je jedan od zacrtanih ciljeva Katoličke crkve u Mostaru. “Izgradnjom tih objekata utvrdila bi se zacrtana i nikad izbrisana linija podjele grada, stvorio i jedan fizički odvojeni prostor gdje vas na njegovom početku dočekuju odreda velike, moćne i grandiozne građevine, vjerske, nacionalne, obrazovne i kulturne, a koje uz par stotina dalje udaljeni famozni zvonik nad franjevačkom crkvom i veliki tzv. jubilarni križ nad Humom šalju poruku o zaokruženom gradu i prostoru u kojem nema Drugih i Trećih”, prokomentirao je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.

 

PROČITAJTE I...

Kako politika može biti međunarodno vjerodostojna ako najavljen prioritet nije u stanju poštivati i ako su u fokusu pripadnici samo jednog naroda u BiH? Na fonu tako sukreirane vanjske politike, za potrebe dijela domaće javnosti, Grabar Kitarović progovara Amerikancima dragim jezikom sigurnosnih prijetnji, iznoseći dvije opasne tvrdnje

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!