Je li Ejub Kučuk uz “Mita Group” želio trajno gašenje ili preuzimanje “Stava” i “Faktora”

“Mita Group” tužila je “Simurg Mediju” zbog novčanih sredstava i ima pravo na naplatu novčanih potraživanja. Međutim, traženje pljenidbe domena čiji je korisnik “Simurg Medija” opet postavlja pitanje o stvarnoj namjeri cijelog spora. Drugo, osim pljenidbe, kao vid plaćanja, “Mita Group” tražila je “ukidanje” domena sve do završetka postupka kako “Simurg Medija” ne bi “poduzimala bilo kakve radnje na štetu tražioca izvršenja”

 

Nedavno je u Dnevnom avazu objavljena vijest pod naslovom Sud bi mogao blokirati imovinu Simurg Medije, u kojem se govorilo o sporu između “Mita Group”, na čijem je čelu Ejub Kučuk, i “Simurg Medije”, izdavača sedmičnika Stav i portala Faktor. Naime, radi se o sporu koji je na sudu od 2016. godine, a sve nakon što je “Mita Group” tužila “Simurg Mediju” zbog neplaćanja duga za urađenu kampanju.

Na prvi se pogled sve čini jednostavno i jasno. Jedna strana naručila je kampanju, a druga strana “uradila” i traži da joj se plati. Fer i korektno? A zašto se onda slučaj uopće našao na sudu?

S obzirom na to da “Simurg Medija”, kao izdavač portala Faktor.ba, portala Stav.ba, kao i sedmičnog časopisa Stav, sa svojih šezdeset uposlenih i pet godina uspješnog poslovanja, ni državi, ni uposlenicima niti klijentima nijednom nije ostala dužna, zasigurno je da ni ovdje nije riječ o namjernom neplaćanju.

Nakon što je “Mita Group” završila kampanju, “Simurg Medija” je tražila pojedinačne fakture koje je potrebno platiti, što “Mita Group” nije učinila. Umjesto toga, dostavili su dopise TV kuća, radijskih kuća, kao i drugih oglašivača, gdje je stajala potpisana izjava o reklamnim objavama za “Simurg Mediju”. Međutim, upravo na tim dopisima kao klijent naveden je ili Faktor.ba ili “Simurg Medija”, te je bilo i sasvim logično da označeni klijent na fakturama dobije te fakture. Ali, to se nije desilo, već je jedino “Mita Group” poslala ukupnu fakturu koju je u cijelosti trebalo njima platiti. Spor je počeo upravo iz tog razloga, “Simurg Medija” ni u jednom trenu nije izbjegavala svoje obaveze niti je tvrdila da neće platiti svoj dug, ali je tražila da ima uvid u svaku fakturu kao klijent, te da svoja dugovanja plati prema fakturama.

Kako god, sud je donio svoju odluku, koju ne želimo komentirati, ali i iz toga je proizišlo mnogo drugih “intrigantnih” stvari. Naime, Općinski sud u Sarajevu je 3. jula 2018. godine donio prvostepenu presudu u korist “Mita Group”, na koju je “Simurg Medija” uložila žalbu.

LAŽNI NAVODI KUČUKA

Nakon žalbe, predmet je upućen Kantonalnom sudu u Sarajevu, koji je “munjevitom” brzinom, tačnije, za pet mjeseci, odnosno 12. decembra 2018. godine, donio drugostepenu odluku u korist “Mita Group”. S obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini drugostepene odluke “povlače” po sudu po više godina, iznenađujuća je brzina u ovom slučaju. Dodatno je iznenađujuće jer je, u drugom predmetu kod istog suda, “Simurg Medija” tužila “Mita Group” zbog neplaćenih dugovanja od 16 hiljada KM, bez troškova i kamata, u kojoj je sud donio prvostepenu presudu u korist “Simurg Medije”, prije nego što je donesena prvostepena presuda u kojem je “Mita Group” uspjela u sporu protiv “Simurg Medije”.

Međutim, nakon ulaganja žalbe “Mita Group”, taj spor još uvijek nije završen i stoji negdje na nekom stolu ili u ladici na Kantonalnom sudu u Sarajevu. Postavlja se pitanje: Kojim se to kriterijima rukovodio Kantonalni sud u Sarajevu kada je rješavajući po žalbi “Simurg Medije” odlučio u roku od pet mjeseci, a po žalbi “Mita Group” predmet nije uzeo u rad ni za skoro godinu dana, a da ne spominjemo odnos prema hiljadama drugih predmeta koji godinama čekaju odluke drugostepenog suda!? Da li je u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo jednakosti stranaka pred sudom? Osim toga, “Simurg Medija” je zbog klevete podigla još tri tužbe protiv Ejuba Kučuka, za koje ima i pisane dokaze, međutim, i ti sporovi su još uvijek na “čekanju”. Na koji se način drugostepena odluka u korist “Mita Group” donosi u “rekordnih” pet mjeseci, ostaje samo da nagađamo. Zašto se tužbe “Simurg Medije” odugovlače, i to možemo samo pretpostavljati.

Kako god, nakon prijema drugostepene odluke, uprava “Simurg Medije” bila je spremna platiti dug i sredinom februara 2019. godine započeli su razgovori i dogovori o zaključenju sporazuma s “Mita Group”.

Punomoćnici obiju strana bili su u stalnom kontaktu skoro mjesec dana, gdje su međusobno dogovorili i sporazum o načinu plaćanja, i to u kancelariji punomoćnika “Mita Group”, odnosno advokata Nusmira Huskića. Prema sporazumu, “Simurg Medija” je trebala isplatiti dug u roku od 60 dana, što je međusobno prihvaćeno. Za sve ovo postoje i pisani tragovi između punomoćnika. Međutim, (strana) “Mita Group” je konstantno odgađala potpisivanje usaglašenog teksta sporazuma zbog “otvaranja pekare klijenta i prevelikih obaveza Ejuba Kučuka oko pekare”. Na kraju, dogovor je bio da se sporazum potpiše 25. februara 2019. godine u kancelariji punomoćnika “Mita Group”. Međutim, umjesto da pristupimo zaključenju dogovorenog sporazuma, isti taj dan je punomoćnik “Mita Group” pokrenuo postupak prinudne naplate kod suda i podnio Prijedlog za izvršenje, nakon čega je Općinski sud u Sarajevu 5. marta 2019. godine donio Rješenje o izvršenju. Važan detalj zbog daljnjih događaja koji su uslijedili jeste i to da “Mita Group” nije obavijestila “Simurg Mediju” da odustaju od sporazuma i da su kod suda pokrenuli postupak izvršenja.

Ako bismo pojednostavili stvari, nakon presude, “Simurg Medija” je imala trideset dana zakonskog roka da plati dug po pravomoćnoj presudi, međutim, tih trideset dana “Mita Group” je “zavlačila” kroz dogovaranje, kako bi odmah nakon isteka roka tražili od suda prinudnu naplatu, odnosno izvršenje. To je, ustvari, značilo i zahtjev za blokiranje bankovnih računa “Simurg Medije”, što je moglo dovesti do nemogućnosti isplate plaća šezdeset uposlenika, kao i ostalih obaveza.

Samim time, postavlja se pitanje šta je, zapravo, bila prava namjera “Mita Group” i njenog vlasnika Ejuba Kučuka. Ako je bilo u pitanju samo da naplate svoje novčano potraživanje, to su mogli tražiti odmah, bez da idu u dogovor, jer je prijedlog za dogovor i zaključenje sporazuma upravo došao od Kučuka početkom februara 2019. godine. Ali ako su se samo predstavljali da se dogovaraju, a na taj način čekali da prođe zakonski rok dobrovoljnog plaćanja, te zatim traže od suda da se blokiraju računi, onda je više nego očigledno da se radi o drugoj namjeri.

S druge strane, prije nego što je “Simurg Medija” od suda obaviještena o Rješenju za izvršenje, odnosno blokadi računa, u Dnevnom avazu pojavio se tekst u kojem stoji i izjava Kučuka, koji tvrdi da “nije imao sagovornika za dogovor u Simurg Mediji”!? Ili je gospodin Kučuk zaista bio toliko zauzet oko pekarskih proizvoda, pa nije bio nikako u kontaktu sa svojim advokatom, u šta sumnjamo, ili je ovom izjavom pokušao obmanuti javnost. S obzirom na to da su advokati obiju strana bili u stalnom kontaktu, te dogovorili i tekst sporazuma o plaćanju, kako je moguće da Kučuk javno iznosi neistine da nije imao sagovornika u “Simurg Mediji” i o nemogućnosti dogovora?

KUČUK NAMJERAVAO PREUZETI “STAV” I “FAKTOR”

Kao što smo napisali na početku, u ovom slučaju ništa nije baš tako jednostavno. Naime, blokada bankovnih računa izgleda nije bila jedina namjera “Mita Group”. U prijedlogu za izvršenje koje je punomoćnik “Mita Group” Huskić uputio sudu stoji i sljedeće:

“U slučaju nedostatka sredstava na računima, tražilac izvršenja istovremeno predlaže izvršenje na pravima i to: zapljenom, procjenom i unovčenjem na pravima izvršenika nad internet domenama: ‘faktor.ba’ i ‘stav.ba’ u ‘Registru domena ispod bosanskohercegovačkog državnog internetskog domena .ba’, koji vodi Univerzitetsko tele-informatički centar UTIC.

Tražilac izvršenja predlaže da sud donese poseban zaključak koji će biti dostavljen UTIC, kojim će se izvršiti provedba, tj. zabilježba rješenja o izvršenju za domene ‘fakor.ba’ i ‘stav.ba’ kako bi se spriječio izvršenik da poduzima bilo kakve radnje na štetu tražioca izvršenja. NALAŽE se UTIC, da ODMAH po prijemu ovog Rješenja izvrši zabilježbu Rješenja o izvršenju u službenoj evidenciji / registru domena, i to za domene ‘stav.ba’ i ‘faktor.ba’ koje koristi izvršenik, sve do okončanja postupka izvršenja.”

Ako bismo pojednostavili i ovaj dio, naime, “Mita Group” je “Simurg Mediju” tužila zbog novčanih sredstava i ima pravo na naplatu novčanih potraživanja. Međutim, traženje pljenidbe domena čiji je korisnik “Simurg Medija” opet postavlja pitanje o stvarnoj namjeri cijelog spora. Drugo, osim pljenidbe kao vida plaćanja, “Mita Group” je tražila “ukidanje” domena sve do završetka postupka kako “Simurg Medija” ne bi “poduzimala bilo kakve radnje na štetu tražioca izvršenja”.

Pitamo se kakve su to radnje. Od čega je strahovao Kučuk? Jedino šta se može dovesti u pitanje jeste pisanje putem domena stav.ba i faktor.ba. Da li je Kučuk imao namjeru “ušutkati” medije, odnosno “udariti” na slobodu medija, to ne znamo. Ili je “bacio oko” na ove medije pa želio biti jedan od vlasnika, ni to ne znamo. Ono što znamo jeste da je Kučuk, dok je tražio “ukidanje” domena stav.ba i faktor.ba, “da mu ne bi štetili”, davao izjave Avazu na štetu “Simurg Medije”. Fer i korektno, zar ne?

Ali, da se otpočetka govorilo o mogućem “gašenju” medija koji pripadaju “Simurg Mediji”, znamo iz obrazloženja punomoćnika Kučuka, koji je 4. septembra 2018. godine na sudu rekao sljedeće:

“Saznanja tužitelja su da osnivač tuženog, kao stranke u ovom postupku, namjerava da ugasi poslovanje medija (faktor.ba, stav.ba, Stav sedmični časopis) i da se iza parlamentarnih izbora pa do kraja godine povuče iz Bosne i Hercegovine.”

“Tuženi planira da pokrene gašenje poslovanja počevši od oktobra 2018. te u skladu s tim i napuštanje Bosne i Hercegovine, čime bi odgovornost za neblagovremeno rješenje ovog postupka i stečaj tužitelja u potpunosti pala na drugostepeni sud. Ne smijemo zaboraviti da se matična zemlja (Turska) vlasnika ‘Simurg Media’ d. o. o trenutno nalazi pod USA sankcijama, da je turska lira od početka godine izgubila 2/3 vrijednosti i da je veoma moguće da će uskoro ‘presušiti’ sva sredstva ‘Simurg Media’.”

Iz ovih je razloga punomoćnik “Mita Group” tražio od suda da se slučaj riješi “hitno i po kratkom postupku”. Da je u tome uspio, vidljivo je i po drugostepenoj odluci suda “po kratkom postupku” nakon samo pet mjeseci.

Nemoguće je otkloniti sumnju da je otpočetka jedan od ciljeva bio gašenje medija “Simurg Medije”. Lažni navodi punomoćnika “Mita Group” otvaraju vrata za mnoga pitanja. Odakle im informacija da se “Simurg Medija” povlači, koja je netačna, samim tim što je oktobar 2018. davno prošao, a Stav i Faktor i dalje postoje? Navodi o “matičnoj zemlji” su smiješni, ponajviše zbog jako lošeg poznavanja situacije u Turskoj punomoćnika “Mita Group” Huskića. Vjerovatno je punomoćnik “Mita Group” ili oni od kojih dobija navedene instrukcije za zastupanje pratio situaciju u Turskoj prema pisanju Dnevnog avaza, ipak, zbog profesionalnosti, savjetujemo da isti bolje prate rast ekonomije u Turskoj prije nego isto koristi u svojim obrazloženjima.

Da li je “tajna želja” Kučuka bila da “sredstva ‘Simurg Medije’ presuše”, možemo samo pretpostavljati, ali vidimo da su kao argumente na sudu navodili upravo to. Na žalost onih koji su se tome nadali, ipak, “Simurg Medija” i dalje postoji i posluje kao što je i proteklih godina.

Na žalost i onih koji su se nadali da će Kučuk uz “Mita Group” uspjeti blokirati bankovne račune “Simurg Medije”, te na taj način oštetiti 60 uposlenika i općenito poslovanje ove firme, želimo informirati javnost da računi “Simurg Medije” nisu blokirani te da je novac za otplatu duga davno položen na račun.

Također, “juriš” na domene čiji je korisnik “Simurg Medija”, odnosno domene stav.ba i faktor.ba nije uspio. Potrebno je naglasiti da je pravomoćna presuda, kao izvršna isprava, glasila na isključivo novčano potraživanje. S obzirom na to, “Mita Group” nije imala ovlaštenja da predlaže alternativne prijedloge koji se tiču prava nad domenama, a što bi značilo gašenje osnovne djelatnosti “Simurg Medije”.

Na svu sreću, punomoćnik “Simurg Medije”, nakon saznanja o nezakonitom napadu na domene “Simurg Medije”, sudu je blagovremeno uložio prigovor. 25. marta 2019. godine sutkinja Durić-Hrvačić izdala je novo rješenje u kojem se izuzima prijedlog o domenama, odnosno “odbacuje u dijelu koji se odnosi na izvršenje zapljenom, procjenom, unovčavanjem i zabilježbom na pravima izvršenika nad internet domenama: ‘faktor.ba’ i ‘stav.ba'…”

PROČITAJTE I...

Predlagači odluke prihvatili su činjenicu da su ličnosti čija će imena ponijeti nazivi pojedinih ulica u Sjenici od historijske važnosti i stvar nacionalnog identiteta i jednog i drugog naroda i da ni jedni ni drugi ne mogu odstupiti od toga. Tako su u prijedlog odluke zajedno ušli i Karađorđe Petrović i Alija Izetbegović, i Vuk Karadžić i Muhamed Hevaji Uskufi, i Mak Dizdar i Ivo Andrić, isto kao i mnoge druge za Bošnjake i Srbe značajne ličnosti

Kada sam ja preuzeo Fond u martu 2015. godine, radili smo oko 300 refundacija na mjesečnom nivou, danas ih radimo više od 2.600. To znači da za sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene po posebnim uvjetima na području FBiH refundiramo kompletnu razliku između bruto i neto plaće, dakle doprinose, i tako trajno održavamo nivo zaposlenosti osoba s invaliditetom. U svim segmentima smo podigli ljestvicu jako, jako visoko. Faktički, devet puta više osoba koristi sredstva na ime refundacije nego što je to bilo ranije. Uradili smo 130 javnih tribina u FBiH zajedno s udruženjima osoba s invaliditetom, najviše s RVI”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!