Izvoz ruši rekorde

Ako bismo birali poteze koje je vlast poduzela da pomogne privredi, definitivno bismo mogli reći da je zabrana izvoza trupaca iz Bosne i Hercegovine najpametnija odluka jer naša drvna industrija, koja proizvodi i izvozi namještaj i ostale finalne proizvode drvne industrije, muku muči s nabavkom sirovine

Privreda Bosne i Hercegovine u 2017. godini ostvarila je rast. Prema posljednjim dostupnim podacima za drugi kvartal 2017. godine, bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 1,7 posto u odnosu na isti period godinu ranije. Bitno je da imamo rast, možda nije onakav kakav bismo željeli, ali ipak je rast.

Činjenica je da su izostale visoke stope rasta, veliki investicijski projekti, jači zamah infrastrukturnih radova, i to je, zapravo, razlog zašto stope rasta nisu mnogo više, ali izostanak nabrojanog nije rezultat nedostatka želje nego objektivnih prepreka koje su sada, nadamo se, otklonjene. Ono što nije urađeno u 2017. vjerujemo da će biti urađeno u 2018. godini. Vjerovatno će izvještaj za cijelu 2017. godinu, kada je riječ o BDP-u, pokazati da on ipak ima značajniji rast u odnosu na stopu iz drugog kvartala. Ipak, rast BDP-a pokazuje da je privreda Bosne i Hercegovine dovoljno jaka da i bez velikih investicijskih projekata ide naprijed.

Prije svega, to je rezultat prilično vitalnog realnog sektora, sposobnog da u još nedovoljno uređenom poslovnom okruženju raste i razvija se. Posebno raduje činjenica da posljednjih godina izvoz konstantno raste i svako malo dostiže rekordne iznose. To još više dobija na značaju kada se zna da uvoz, ako raste, raste mnogo sporije nego izvoz, a to donosi smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećava pokrivenost uvoza izvozom. Svaka godina nam na površinu izbaci po jedan sektor koji izvozom obilježi godinu. Jedno je vrijeme u izvoznom sektoru broj 1 imala metalska industrija, onda je titulu preuzela drvna industrija, a u 2017. godini najprijatnije iznenađenje jeste namjenska industrija. Iako se vrijednost izvoza ne može mjeriti s, recimo, metalskom ili drvnom industrijom, ohrabruje činjenica da su fabrike namjenske industrije u usponu.

Ako bismo birali poteze koje je vlast poduzela da pomogne privredi, definitivno bismo mogli reći da je zabrana izvoza trupaca iz Bosne i Hercegovine najpametnija odluka zato što naša drvna industrija, koja proizvodi i izvozi namještaj i ostale finalne proizvode drvne industrije, muku muči s nabavkom sirovine, dok se istovremeno izvoze trupci. Za svaku je pohvalu zabrana izvoza trupaca jer nije isto vani prodati trupac i krevet napravljen od tog trupca. Krevet je, jasno, neuporedivo skuplji, ljudi koji su dizajnirali krevet, obradili drvo… zaradili su i potrošili plate u BiH. Drugi važan potez, iako još nije doveden do kraja, jeste ispunjavanje uvjeta za izvoz piletine i proizvoda od pilećeg mesa u Evropsku uniju. To će u velikoj mjeri doprinijeti povećanju izvoza prehrambene industrije BiH.

INVESTICIJE

Prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini u prvom polugodištu iznosile su 386,7 miliona KM i porasle su za više od 66 posto u odnosu na isti period 2016. godine. Registrirana su ulaganja vrednija od 10 miliona KM iz Švicarske (61,6 miliona KM), Ujedinjenih Arapskih Emirata (22 miliona KM), Srbije (19,4 miliona KM), Slovenije (15,5 miliona KM) i Kuvajta (14 miliona KM).

Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u 2016. godini u BiH iznosila su 536,3 miliona KM.

Ukupna direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu od maja 1994. do decembra 2016. godine, prema podacima Centralne banke BiH, iznosila su oko 13 milijardi KM. Najviše stranog kapitala uloženo je u proizvodnju (34 posto), bankarski sektor (24 posto) i telekomunikacije (13 posto).

Nekoliko je lijepih primjera investicija u BiH, prije svega u proizvodnju. Recimo, švedska firma za proizvodnju obuće “Kavat” pokrenula je novi pogon koji će, uz postojeću proizvodnju u Travniku, otvorenu 2009. godine, zapošljavati više od 150 radnika. “Kavat AB” švedska je firma obuće koja postoji od 1945. godine.

Nakon stogodišnjeg djelovanja na polju izrade tradicionalnog tekstilnog veza i obrade izuzetno profinjenog, te kvalitetnog tekstilnog platna, švicarska firma “Forster Rohner AG” proširila je proizvodnju i na prostoru Bosne i Hercegovine otvorivši firmu “Forster Rohner” Ilidža. U ovom pogonu ručno će se i na jednostavnim mašinama raditi specijalizirani proizvodi finog veza. Otvaranjem firme zaposleno je 22 radnika. Inače, ova tekstilna kompanija sa stogodišnjom tradicijom širom svijeta zapošljava 800 ljudi, od toga, 200 u Švicarskoj.

Investicije koje tek očekujemo, za koje su potpisani ugovori, jesu one iz energetskog sektora, a uglavnom je riječ o kineskim investicijama u BiH. Kompanija “China Energy Group” realizirat će projekt otvaranja rudnika i izgradnje TE Kamengrad. Vlasnik tog projekta jeste bosanskohercegovačka firma “Lager”. Memorandum o razumijevanju potpisan je 27. novembra 2017. godine u Budimpešti. Time su stvoreni preduvjeti za realizaciju investicije od milijardu i 20 miliona KM, koja će imati značajan utjecaj na privredni razvoj Bosne i Hercegovine.

U okviru 6. samita 16 premijera zemalja Centralne i Istočne Evrope s premijerom NR Kine (16+1) potpisan je i ugovor o kreditu između Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i kineske EXIM banke u vezi s projektom izgradnje termoelektrane kapaciteta 450 MW “Blok 7” TE Tuzla.

Također, dugo najavljivana izgradnja TE Banovići trebalo bi uskoro početi. U toku je zatvaranje finansijske konstrukcije s konzorcijem kineskih banaka, a koju predvodi Industrial and Comercial Bank of China (ICBC). Vrijednost cijelog projekta jeste 305 miliona eura, od čega će 85 posto finansirati kineski konzorcij banaka, a preostalih 15 posto domaće banke.

IZVOZ

Robni izvoz iz Bosne i Hercegovine u jedanaest mjeseci 2017. godine iznosio je deset milijardi i 130 miliona KM, što je za 18 posto više nego u istom periodu 2016. godine. Bosanskohercegovački uvoz u tom je periodu iznosio 16 milijardi i 638 miliona, što je više za 13,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 60,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio šest milijardi i 508 miliona KM, podaci su Agencije za statistiku BiH. Od 2007. do 2016. godine BiH je godišnje u prosjeku imala 7,34 milijarde KM deficita. No, u posljednje vrijeme izvoz je konstantno u porastu, kao i uvoz, ali pošto izvoz brže raste, smanjuje se deficit i povećava procent pokrivenosti uvoza izvozom.

Industrija u fokusu u 2017. godini jeste namjenska industrija, ali uglavnom je riječ o namjenskoj industriji Federacije BiH. Podsjetimo, prije nekoliko godina većina fabrika namjenske industrije bila je pred gašenjem.

No, osam državnih firmi koje posluju u okviru namjenske industrije FBiH u 2017. godini ostvarilo je promet u iznosu od 238.172.610 KM. “Igman” iz Konjica ostvario je promet od 115 miliona KM, goraždanski “Ginex” 43 miliona, “Pretis” 43,6 miliona, BNT iz Novog Travnika 14,7 miliona, a bugojanski “Binas” 10,7 miliona maraka. “Vitezit” je imao promet od 5,5 miliona KM, a sarajevski “Zrak” 3,6 miliona maraka prometa. Remontni zavod Hadžići prometovao je u 2017. godini 2,2 miliona KM.

Podaci pokazuju da su ove kompanije za 2018. već ugovorile 181 milion KM novih poslova. Prema planu poslovanja u 2018. godini, osam državnih firmi očekuje promet od 271,3 miliona KM.

Za fabrike namjenske industrije, 2017. godina bila je definitivno jedna od boljih godina. Namjenska industrija izbacila je vrlo vrijedne nove proizvode na tržište. Jedan od njih razvio je BNT, a riječ je o samohodnoj haubici, TRZ Hadžići je razvio RPG, a novi proizvod jesu i puške i pištolji bosanskohercegovačke proizvodnje. Uz sve to, u Vogošći će u 2018. godini početi s radom nova kompanija iz vojne industrije, u koju će biti uloženo do 30 miliona KM. Još nije poznato šta će se tačno proizvoditi, a federalni ministar industrije Nermin Džindić kazao je da će to biti “nešto što nedostaje namjenskoj industriji”. Prema prvim studijama, bit će zaposleno novih 250 radnika.

Proizvodnja u namjenskoj industriji Federacije BiH odvija se u 14 preduzeća u kojima je zaposleno oko 3.500 radnika, a proizvodi se izvoze u više od 54 zemalja svijeta. Izvoz oružja, municije i njihovih dijelova za devet mjeseci 2017. godine iznosio je oko 127 miliona maraka, što je porast za 6,26 posto u odnosu na isti period 2016. godine. Glavna izvozna tržišta jesu Saudijska Arabija, Egipat, Sjedinjene Američke Države, Pakistan, Bugarska, Malezija, Srbija, Afganistan, Švicarska i Angola.

TURIZAM

U periodu januar – oktobar 2017. godine Bosnu i Hercegovinu posjetio je 1.149.721 turist, što je više za 14 posto u odnosu na isti period godinu ranije. Turisti su ostvarili 2.374.918 noćenja, što je više za 12,8 posto u odnosu na isti period 2016. Bosna i Hercegovina je prije nekoliko godina bila među 10 zemalja s najvišim rastom turističkih posjeta. U 2017. nije bila među 10, ali jeste među 20, što je također dobar rezultat. Da se i turizam počinje ozbiljno shvaćati, pokazuju i primjeri i gradnje novih turističkih kapaciteta, brojni su hoteli izgrađeni, kao i turistička naselja.

Naprimjer, 2017. godinu obilježilo je otvaranje luksuznog hotela internacionalno poznatog branda “MGallery by Sofitel”. Na površini od oko 80 hiljada kvadratnih metara, gostima je na raspolaganju 55 hotelskih soba i dvadeset vila s privatnim baštama, restoran i bar u šumi, igralište za djecu, ekskluzivni wellness i fitnes-centar s bazenom, sadržaji za rekreaciju i sport na otvorenom te najmodernije opremljeni konferencijski kapaciteti.

Ova inostrana investicija teška je 30 miliona maraka, a posao je dobilo 60 ljudi i većina je zaposlenih iz Hadžića i okoline, a sve namirnice za hranu isporučuju im domaći proizvođači.

Recimo još i to da Turistička zajednica Kantona Sarajevo očekuje da će za novogodišnje praznike glavni grad BiH posjetiti 100.000 gostiju.

BANKARSTVO

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini na kraju prvog polugodišta bilježile su rekordne poslovne rezultate. Banke u Federaciji BiH uknjižile su, prema podacima Agencije za bankarstvo, rekordnu dobit od čak 151,8 miliona KM, pri čemu je 14 od ukupno 15 banaka poslovalo pozitivno. I u Republici Srpskoj banke su poslovale dobro, pri čemu je, sudeći bar prema nerevidiranim finansijskim izvještajima banaka, samo jedna od njih poslovala s gubitkom, dok su ostale ostvarile oko 65 miliona KM neto-dobiti.

Prema podacima Centralne banke BiH (CB BiH), depoziti građana čine 57,6 posto ukupnih depozita u komercijalnim bankama, te su, uz kontinuiran rast u 2017. godini, na kraju septembra dosegli do sada najvišu zabilježenu razinu od 11,2 milijarde KM.

PROČITAJTE I...

Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama, najtraženija zvanja jesu ona vezana za IT sektor (IT inžinjer, softver-inžinjer), zatim inžinjer elektrotehnike, građevinski inžinjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalista. Pored ovih zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što, zbog hiperprodukcije ovog kadra, njih ima i najviše na evidencijama nezaposlenih”, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!