Koga mogu tužiti žrtve UZP-a?

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

STAV: Koje su opasnosti negiranja udruženog zločinačkog poduhvata i slavljenja lika i djela jednog osuđenog ratnog zločinca? Hrvatska politika čak je izrekla da je haška presuda ustvari štetna za proces pomirenja.

IZETBEGOVIĆ: Hrvatska vladajuća politika, i u Hrvatskoj i u BiH, reagirala je na taj način da bi zadovoljila svoju javnost, a ponajviše svoje glasače, i barem virtualno relativizirala efekte UZP-a koje ima na vratu. A zatim će to negiranje gubiti dah, prvo u Hrvatskoj, a zatim i u BiH. Ne može Hrvatska biti dijelom civiliziranog svijeta i negirati presude Haškog tribunala, suda ustanovljenog od strane Vijeća sigurnosti UN. Hrvatska će morati prihvatiti presude Haškog tribunala jer to joj je, kao i Bosni i Hercegovini, državna obaveza kao članici Ujedinjenih nacija. Negiranja zločina i slavljenja zločinaca nosi ogromnu opasnost indoktrinacije i trovanja mladih ljudi, a time i opasnost ponavljanja konflikata. Ako mladu generaciju podučavate da je Mladić heroj, onda to znači da ta generacija treba nastaviti s njegovim “herojstvima”. Ako hrvatska omladina rođena nakon rata povjeruje da je UZP Prlića i Praljka bio spas za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kako to predstavljaju hrvatski političari, onda ne treba čuditi ako se u budućnosti pokuša nastaviti s njim.

 STAV: Može li se uopće spriječiti slavljenje zločinačke politike dok istodobno hrvatska predsjednica šalje poruke da se Bosni i Hercegovini mora pomoći u emancipaciji? Od čega?

IZETBEGOVIĆ: Svako treba počistiti u svom dvorištu, prvo emancipirati sebe. Kad je Hrvatska u pitanju, to znači da se treba suočiti s prošlošću, prihvatiti je, i prihvatiti Bosnu i Hercegovinu za ravnopravnog partnera.

STAV: Da li je SDA ikada pokušala predložiti zakon po kojem bi presuđenim ratnim zločincima bilo onemogućeno kandidiranje na izborima i obavljanje funkcija u izvršnoj vlasti? Kako Vi na to gledate?

IZETBEGOVIĆ: Bilo je takvih pokušaja, kao i pokušaja zabrane negiranja holokausta i genocida. Sve je to zaustavljeno entitetskim glasanjem parlamentaraca iz RS-a.

STAV: Zaključno s posljednjim haškim presudama, ponovo se pokušava proturiti teza da “stranci podržavaju Bošnjake”. Koga podržava međunarodna zajednica?

IZETBEGOVIĆ: Tezu da stranci podržavaju “bošnjačku politiku” plasirao je Dodik, ali je ovih dana slušam na zvaničnim sastancima s predstavnicima EU i SAD i od Dragana Čovića. Na tim sastancima sam rekao da međunarodna zajednica ne podržava bošnjačku, nego vlastitu politiku i interese. Bošnjačka politika očigledno se skoro u potpunosti poklapa s politikom i interesima EU i SAD.

STAV: Koga mogu tužiti žrtve UZP-a?

IZETBEGOVIĆ: Imamo novu situaciju na koju ja trenutačno nemam potpuno precizan odgovor. Pravni eksperti procijenit će koga se može tužiti. U svakom slučaju, pomoći ćemo žrtvama finansijski i pravno da tuže sve odgovorne aktere. Kad je u pitanju entitet RS, vlast u tom entitetu sama sebe izlaže tužbama, jer proslavama 9. januara, datuma kad je 1992. formirana srpska paradržava, preuzima kompletnu hipoteku udruženog zločinačkog poduhvata predvođenog Karadžićem i Mladićem.

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 14. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

U ovom slučaju najveći je problem što je Federalna agencija za državnu službu, nakon što joj je poslan zahtjev iz kabineta premijera da raspiše dva konkursa, za ovo čekala petnaest dana. Tako da se ispostavilo da smo mi to uradili poslije zaključka Skupštine, što nije tačno. Tu onda počinju prozivanja i problemi”

Instrukcija resornog ministarstva u Vladi KS ne samo da je dobra i zakonita nego je u skladu s najvišim demokratskim principima i standardima kakvi se primjenjuju u svakom slobodnom i pluralnom društvu. A šta njena primjena znači u školskoj praksi? Nastava maternjeg jezika odvijat će se kao i ranije. Predavat će isti nastavnici i profesori, a učenici će ići u isto odjeljenje, zajedno kao i do sada, bez obzira na to da li im je maternji jezik srpski, hrvatski ili bosanski. Međutim, prilikom obrade nastavnih jedinica koje se tiču standardnojezičke norme nastavnici će voditi računa o izboru svakog učenika

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!