IZETBEGOVIĆ O “IZVORNOM DAYTONU” I KANDIDATU SDA

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

 

STAV: Šta mislite o zahtjevima da se vratimo na izvorni Dayton i Washingtonski sporazum?

IZETBEGOVIĆ: Nema vraćanja vremena ili situacija u historiji. Ako bismo prihvatili takav “vremeplov”, trebalo bismo odlučiti na koju se tačku vratiti, u koju godinu. Možda 1992, kad nije bilo entiteta u BiH, ili 1918, kad su Bošnjaci bili vlasnici miliona duluma zemlje koja im je zatim agrarnom reformom oduzeta?

STAV: Šta Vi mislite o zahtjevima da se vrate nadležnosti prenesene s entiteta na državu?

IZETBEGOVIĆ: Nema nikakvih vraćanja, to je neozbiljna ideja i svjesni su toga i oni koji je predlažu. Dejtonski sporazum u jednoj je od svojih klauzula predvidio dobrovoljni prijenos nadležnosti, i tako je i bilo, glasao je za njih i Dodik i SNSD.

STAV: Kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH?

IZETBEGOVIĆ: U proljeće naredne godine, a najkasnije 26. maja, na dan kada obilježavamo godišnjicu osnivanja SDA.

STAV: Zlatko Lagumdžija tvrdi da ste ga 2014. godine s Tihićem i Radončićem nagovarali da pristane na podjelu Bosne. Naravno, Vi ste više puta demantirali slične tvrdnje i objede pa ne morate to ponavljati. Nas ustvari zanima šta se to, po Vašem mišljenju, događa sa Zlatkom Lagumdžijom?

IZETBEGOVIĆ: Lagumdžija je aktivan ovih dana. Možda se vraća u politiku pa mu trebaju jake izjave koje skreću pozornost medija i javnosti, ali ova djetinjarija s nagovaranjem na podjelu BiH baš je bila, kako to kažu Sarajlije, “frljoka”.

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 14. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Posebno je važno imati u vidu vojne, obavještajne i druge sigurnosne strane organiziranja prevratničkih, subverzivnih operacija, jer mnoge činjenice, nažalost, ukazuju da Rusija u savezu sa Srbijom i RS-om, te u savezu sa srpskim ekstremističkim organizacijama u Crnoj Gori, intenzivno provodi pripreme Srbije za rat u kome bi druga zaraćena strana mogla biti neka od susjednih zemalja koja je nastala u raspadu SFRJ. Najava rata srednjovjekovna je ili ranoburžoaska praksa, dok se u 20. i početkom 21. stoljeća ratovi u klasičnom smislu ne objavljuju i ne najavljuju. Državama u svom okruženju protiv kojih subverzivno djeluje, pa i BiH, Srbija nikada neće formalno objaviti rat, ali njenu subverziju u raznim oblicima “specijalnog rata” treba smatrati direktnom prijetnjom da predstoji klasična oružana agresija, odnosno rat

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!