Ivan Lovrenović izmislio talibane ateiste

Ovakvi Lovrenovićevi stavovi predstavljaju njegovo jasno i javno pozicioniranje na stranu HDZ-ovih velikohrvatskih političkih svjetonazora po kojima treba zakonima trajno spriječiti da bošnjačka demografska većina ikada postane i demokratska politička većina, a što je u suštini ništa drugo nego zagovaranje aparthejda u kojem će glas jednog Hrvata vrijediti kao glas nekoliko Bošnjaka.

Šta se dogodi kada neko ko djeluje na bošnjačkoj političkoj sceni izađe iz Bošnjacima zadanih političkih okvira i prihvatljivih ideja, najbolje pokazuje nedavni slučaj sukoba Lovrenović – Građanski savez.

Komentirajući programski skup SDA u Zetri, tj. Izetbegovićevo obraćanje na tom skupu, Ivan Lovrenović problematizirao je od Izetbegovića upotrijebljene pojmove političke većine i manjine tvrdeći da je bilo kakav politički diskurs u kojem se upotrebljavaju takvi termini ustvari narušavanje ZAVNOBiH-ovskih temelja moderne Bosne i Hercegovine.

Iako se Lovrenović potrudio svoj stav odvojiti od HDZ-ovog, ipak je u suštini tvrdio isto kao i Čović: da je krajnje problematična sasvim demokratska praksa vlasti većine, dok je navodno sasvim nemoguća situacija da manjina vlada većinom.

Naravno, Lovrenović se, pored toga što zagovaranjem potpunog političkog pariteta manjine i većine, zapravo, zagovara vlast manjine nad većinom, pravi da ne vidi da je trenutno na sceni upravo situacija političke dominacije HDZ-ove manjine, koja ne samo da disproporcionalno popunjava državne i entitetske institucije svojim kadrovima nego ima i mogućnost blokiranja svakog procesa koji, iako odgovara ogromnoj većini građana, ne odgovara HDZ-u.

Ovakvi Lovrenovićevi stavovi predstavljaju njegovo jasno i javno pozicioniranje na stranu HDZ-ovih velikohrvatskih političkih svjetonazora po kojima treba zakonima trajno spriječiti da bošnjačka demografska većina ikada postane i demokratska politička većina, a što je u suštini ništa drugo nego zagovaranje aparthejda u kojem će glas jednog Hrvata vrijediti kao glas nekoliko Bošnjaka.

U svemu tome posebno je zanimljiv Lovrenovićev osvrt na stavove Emira Suljagića i Reufa Bajrovića. On ovaj politički dvojac naziva ne samo ekstremistima nego i demokratskim talibanima, pokušavajući ih time proglasiti krajnjom bošnjačkom desnicom.

Indikativno je to što je Lovrenović odabrao baš takav termin za Suljagića, koji je deklarirani i, rekli bismo, gotovo militantni ateist, Bosanac, sekularist, ljevičar, poštovalac komunizma, oportunist i, ukratko, politička pojava na potpuno drugom kraju spektra od onoga što bi bila neka zamišljena bošnjačka desnica.

No, Suljagić i Bajrović izašli su iz postavljenih i zadanih okvira u kojima jedan Bošnjak, da bi bio prihvatljiv kao “Europljanin i intelektualac”, mora politički misliti i djelovati, te su odmah i bez puno priče strpani u šovinističku kategoriju bošnjačkih talibana.

Oni su za Lovrenovića talibani, a ne tek obični ekstremisti, zato što su Bošnjaci, što su barem u tradicijskom smislu i po porijeklu muslimani.

Doduše, neki bi rekli da ima ponešto od poetske pravde u tome da ovaj GS-ovski dvojac, koji je toliko puta svojim neistomišljenicima među Bošnjacima lijepio takve i gore (auto)šovinističke etikete, na kraju i sam dobije jednu sličnu etiketu, i to od onih od kojih su se tome najmanje nadali.

PROČITAJTE I...

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

Dok teroristički napad na ustavni poredak Republike Turske dobija epilog u pravosuđu, FETÖ se, zahvaljujući ključevima datim u priznanjima, sve više dešifrira. Više od tri i po hiljade osuđenih u 289 procesa tek je vrh ledenog brijega. Riječ je o FETÖ teroristima koji su odgovorni za smrt 251 šehida i više od 2.000 gazija 15. jula 2016. Međutim, to je daleko od smrtnog udarca organizaciji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!