Istraživanja Dr. Fazilete Hafizović otkrivaju nam Dalmaciju i dijelove Bosne pod Osmanskim Carstvom

Danas su u Orijentalnom institutu Univerziteta u Sarajevu predstavljena dva prošlogodišnja izdanja iz oblasti historije i osmanistike autorice dr. Fazilete Hafizović, i to Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645) i Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina oslobođenih od Mletačke Republike 1701. Godine objavljen u suizdavaštvu sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i SKD Prosvjeta Republike Hrvatske. O knjigama su govorili dr. Muamer Hodžić, Azra Gadžo Kasumović i dr. Fazileta Hafizović

 

Knjigu Kliški sandžak od osnivanja do početka Kandijskog rata (1537-1645) predstavio je dr. Muamer Hodžić. Kliški sandžak, jedna od administrativnih jedinica u Osmanskom Carstvu, osnovan 1537. godine, obuhvatao je veliko područje zapadne Bosne i dosta veliki dio Dalmacije, čiji su dijelovi osvojeni već početkom XVI stoljeća. Zvanično je ukinut 1826. godine, u sklopu reformi izvedenih u administrativnom uređenju evropskog dijela Carstva. Međutim, najveći dio Dalmacije izgubljen je krajem XVII stoljeća, neki dijelovi početkom XVIII stoljeća, tako da je sandžak svoje ukidanje dočekao sa dosta smanjenom teritorijom u odnosu na onu koju je imao u vrijeme uspona.

 

Tromeđa Osmanskog i Habsburškog Carstva i Mletačke Republike

Kliški sandžak je cijelo vrijeme svoga postojanja predstavljao pogranično područje – serhad, i ta je činjenica odredila njegovu organizaciju i funkcioniranje. Triplex confinium, tromeđa Osmanskog i Habsburškog Carstva i Mletačke Republike, faktor je koji se osjećao i u ratu i u miru. Sandžaku je u planovima Osmanskog Carstva bila namijenjena uloga tampon-zone, s ciljem održavanja situacije kakva jeste u primorskom dijelu, te korištenja prilika da se teritorij povremeno ipak malo proširuje. Osmanlije nisu imale kuda ići dalje zapadnije, došli su do samih obala Jadranskog mora, a dio kojega su zauzimali neki primorski gradovi sa uskim zaleđem ostavili su u vlasti Venecije. Vjerovatno je da su sultan i njegovi saradnici procijenili da bi ih njihovo osvajanje u korist Osmanskog Carstva koštalo puno više nego što biše oni donijeli. Zato su osvajanja išla sjeverno, i tu je Kliški, a kasnije i Krčki sandžak, služio kao baza i polazišna tačka.

Međutim, već krajem XVI stoljeća događaji su sve manje i manje tekli prema zacrtanim planovima, tako da se situacija pretvorila u borbu za opstanak i odbranu teritorija. U međuvremenu dogodile su se mnoge promjene, a jedna od najznačajnijih bila je kretanje i preseljavanje stanovništva, migracije, koje su, bilo da su provedene silom, bilo po vlastitom izboru, u potpunosti izmijenile demografsku sliku na velikom prostoru ovog i susjednih sandžaka.

Autorica je period koji je obuhvaćen istraživanjima podijelila na dvije cjeline: prvi period od osnivanja sandžaka do 1593. godine, odnosno Dugog rata (1593-1606.), vođenog između Osmanlija i Habsburgovaca, a započetog nakon poraza Osmanlija pod Siskom, te drugi period, od 1593. godine do početka Kandijskog rata 1645. godine. Na osnovu izvora osmanskog porijekla dat je pregled stanovništva i naselja ovog sandžaka, a posebna je pažnja poklonjena seoskom stanovništvu i seoskoj privredi, sa brojnim grafikonima koji prikazuju razvoj ove vrste naselja. Također je obrađeno i pitanje vlaškog stanovništva, prema podacima više osmanskih popisa iz XVI i nešto manje iz XVII stoljeća.

 

Obilje dosad nepoznatih podataka

Knjiga „Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine“ predstavila je Azra Gadžo-Kasumović i predstavlja jedan u nizu osmanskih izvora, izuzetno značajnih za proučavanje naše prošlosti. Nastao je nakon potpisivanja mirovnog ugovora u Sremskim Karlovcima 1699. godine, te nakon razgraničenja na samom terenu 1700. godine. Radi se o dijelovima teritorija, koje je bila zauzela Mletačka Republika, ali koje je, prema odredbama Ugovora, bila obavezna vratiti Osmanskoj Državi. Kako je u naslovu i navedeno, to je bio prostor sandžaka Krka (razgraničenje je i počelo sa tromeđom Debelo Brdo, iznad Knina), zatim Klisa i Hercegovine. U sandžacima Krka i Klis upisan je samo stvarni granični pojas, dok su u istočnoj Hercegovini popisane i cijele nahije, koje zapravo nisu držali Mlečani. Međutim, one su tokom cijelog Morejskog rata ratno područje, čiji su dijelovi prelazili iz ruke u ruku, tako da popis ovdje stavlja tačku na tada konačno stanje.

Sami popis donosi obilje dosad nepoznatih podataka: novi administrativni ustroj, novi način finansiranja, novu vojnu šemu, razmještaj stanovništva, koje se povuklo iz Novog i Risna, najviše u okolicu Trebinja, i tome slično. Kao prvi popis nakon tako teškog rata on donosi i stanje objekata razne provenijencije: tvrđava, palanki, kula, mostova, do džamija, crkava, mlinova i slično. Na taj način vidi se stepen razaranja materijalne komponente. U defteru je takođe vidljivo i stradanje ljudskog faktora: mnoga sela su „pusta“, „bez ijedne kuće uzgor“, „u njemu već četrdeset godina nije moguće stanovati zbog crnogorskih razbojnika“, i tome slično.

Najveći je značaj ovog deftera, kao uostalom i svih ostalih historijskih izvora, u tome što će omogućiti da se prošlost ne oblikuje prema potrebama sadašnjosti, nego da se na njemu izgradi slika kakva odgovara stvarnosti, i tek tada povijest neće biti sluškinja nacionalizmu, bilo koje nacije.

 

Fotografije: Agencija Anadolija

 

PROČITAJTE I...

Iako oslabljena, i dalje postoji tradicija pravljenja šarenih svijeća, ali je, nažalost, sve manje onih koji to prakticiraju pa tako današnja djeca nemaju sreće da osjete tu radost. Kupovala bi se svakom djetetu po jedna šarena svijeća pa su djeca čekala čija će prva izgorjeti, odnosno čija će duže trajati, to je bilo veselje kao današnja dječija radost uzrokovana slatkišima. Bila je to posebna radost za djecu, zbog koje su s uzbuđenjem dočekivali novu hidžretsku godinu

Sabit Milinkić rođen je u Turiji. Prije odlaska u Sydney (1986) radio je u Fabrici sode u Lukavcu. Radio je u nekoliko multinacionalnih kompanija (automatsko vođenje industrijskih sistema), a trenutno je zaposlen u finskoj kompaniji “Valmet”. Objavio je dvije knjige poezije (Kofer, 2014. godine, i Sa ovih daljina, 2017. godine), kao i autobiografski roman Izet. Svjedok jednog vremena, 2009. godine, ali i nemali broj tekstova publicističke prirode koji uglavnom govore o Bosni i Hercegovini i povijesnoj tragediji njenog naroda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!