Ista meta, isto odstojanje

U svoju odbranu izvukao je naslovnicu Avaza iz teškog oktobra 1993. godine, koju je dovoljno i letimično pogledati da bi se shvatilo kako Radončić već 25 godina subverzivno djeluje, i to doslovno na jedan te isti način. Potrebno je samo zamijeniti datume i imena, i to bi mogla biti neka od naslovnica Avaza nastala posljednjih godina.

 

Koliko se stvari mijenjaju a ustvari ostaju iste najbolje je ovih dana pokazao članak u Dnevnom avazu u kojem se Fahrudin Radončić brani od primjedbi Kurta Bassuenera da je 1993. godine učestvovao u radu Bošnjačkog sabora.

Nastranu i Bassuenerova potpuna neobaviještenost u vezi s tim šta je bio Bošnjački sabor i zašto je sazvan, kao i Radončićevo kontinuirano maliciozno osporavanje tog veličanstvenog skupa, ono što je izuzetno zanimljivo jeste način na koji se Radončić branio od Bassuenerovih optužbi.

U svoju odbranu izvukao je naslovnicu Avaza iz teškog oktobra 1993. godine, koju je dovoljno i letimično pogledati da bi se shvatilo kako Radončić već 25 godina subverzivno djeluje, i to doslovno na jedan te isti način. Potrebno je samo zamijeniti datume i imena, i to bi mogla biti neka od naslovnica Avaza nastala posljednjih godina.

Radončić u tim najtežim trenucima za državu Bosnu i Hercegovinu i za bošnjački narod kreira i izmišlja afere napadajući redom državni politički vrh zbog održavanja bošnjačkog sabora kojeg naziva “harakirijem u Holiday Innu”, imputira da u Abdićevoj izdaji ima krivice legalnih vlasti RBiH, dovodi u pitanje u lojalnost Stjepana Šibera, tada zamjenika načelnika GŠ ARBiH Sefera Halilovića, baca sumnje na pojedine ministre i tako dalje.

Jedini koji ima pozitivan tretman u Avazu jeste, naravno, Sefer Halilović, koji tada komandira operacijom “Neretva-93”, o čijem toku Avaz nadahnuto piše.

Gotovo je nadrealno koliko su mete ove Radončićeve subverzivne antidržavne i antibošnjačke propagande, ali i njen sami rječnik ostale iste gotovo četvrt stoljeća poslije.

PROČITAJTE I...

Tužilaštvo kojim rukovodi Gordana Tadić podiglo je u vrijeme njenog v. d. mandata optužnice protiv trojice generala Armije BiH i jednog komandanta specijalnih policijskih snaga MUP-a RBiH. Nije u pitanju samo dojam javnosti nakon svih tih slučajeva, pravni stručnjaci sada već izravno govore o tome kako se radi o direktnim pokušajima revizije historije i izjednačavanja odgovornosti za sve ono što se dešavalo na početku i tokom agresije na BiH. Posebice zato što se u nekim optužnicama nalaze teške kvalifikacije kakva je “udruženi zločinački poduhvat”

Nakon 7 mjeseci, Ministarstvo uprave RH legitimira postupke Mirsada Srebrenikovića i priznaje (legalizira) sve njegove rabote. Uvidom u zapisnike koje je Srebreniković dostavio Ministarstvu, vidljivo je kako su kao prisutni upisani ljudi koji uopće nisu sudjelovali u radu sjednice. Jedan je od njih i Fehim Vukotić iz Dubrovnika, koji za Stav kaže: “Iako je moje ime upisano u zapisnik famozne sjednice Predsjedništva od 20. maja 2018. godine, ja nisam sudjelovao u njenom radu niti sam glasao za bilo kakve odluke. Dakle, moje ime se u tom zapisniku našlo iako ja nisam sudjelovao u radu sjednice, niti telefonske niti bilo koje druge”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!