Ispovijest insajdera: “Glavni im je cilj bio udaljiti od nas našeg sina”

Nedugo nakon što mu je sin počeo stanovati u stanu koji je pripadao “Hizmetu”, primijetio je prve promjene u njegovom ponašanju, sve je rjeđe dolazio kući, a sve više vremena provodio u “Hizmetu”. Ubrzo je shvatio da im je cilj što više udaljiti Salmira od porodice kako bi ga se moglo u potpunosti kontrolirati. Danas mu je, kaže, jasno da je na djelu bio upravo onaj proces koji se prepoznaje kao ispiranje mozga Gülenovom ideologijom

Nakon neuspjelog pokušaja terorističke organizacije Fethullaha Gülena FETÖ da 15. jula 2016. godine izvede državni udar u Turskoj, u kojem je poginulo više od dvije stotine civila i ranjeno više od hiljadu osoba, pravna borba protiv pripadnika ove terorističke organizacije u Turskoj i dalje traje. U pokušaju udara učestvovalo je više od deset hiljada FETÖ pripadnika, kako vojnika, tako i civila, trideset pet vojnih aviona, sedamdeset četiri tenka, trideset sedam vojnih helikoptera, tri vojna broda, kao i velika količina drugog naoružanja. Poseban vojni tim bio je zadužen za hapšenje predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana. Međutim, kao i sam državni udar, i pokušaj hapšenja turskog predsjednika završio je bez uspjeha.

Danas, nešto više od godinu nakon ovog događaja, u Turskoj još traju istrage i sudski postupci protiv uhapšenih učesnika udara, kao i onih koji su im kao pripadnici FETÖ organizacije u tome pružali podršku.

Gülenova teroristička organizacija godinama je djelovala kroz svoje obrazovne institucije, kojih je bilo više od dvije hiljade u 160 zemalja svijeta. Od državnog udara do danas turska fondacija “Maarif” preuzela je više od sedamdeset ovih obrazovnih institucija u više zemalja, ali veliki broj njih i dalje radi, iako sada nastoje prikriti svoju povezanost s Gülenom. Također, FETÖ djeluje i kroz tzv. humanitarni rad. Pod krinkom “dobrote” i “pomaganja”, prikupljane su ogromne novčane svote uz pomoć kojih je FETÖ finansirao svoje aktivnosti. Tim novcem gradile su se škole, studentski domovi, stipendirala djeca lošijeg materijalnog stanja, dijelila pomoć i slično. Na prvi pogled, sve ovo zaista i izgleda kao “pomoć”. Međutim, ispostavilo se, bila je to taktika kojom se FETÖ služio da bi pridobio ljude, kako bogatije, tako i one siromašnije, kako bi im potom, pod velom svojih “dobrotvornih” priča, ispirao mozak ideologijom Fethullaha Gülena. Pritom su se vrsno koristili i vjerom, stvarajući dojam da u njeno ime  djeluju.

DJELOVANJE FETÖ U BOSNI I HERCEGOVINI

Koliko je bolesna i opasna Gülenova ideologija, dovoljno je poslušati ono što govore osobe koje su se uspjele spasiti i izvući iz okrilja njenog djelovanja. Fethullaha Gülena pripadnici “Hizmeta” vide kao svog “pejgambera”. Nijedno njegovo djelo, nijedna njegova riječ ne smije biti preispitivana ili kritizirana. Gülen je u svojim videoobraćanjima često iznosio kako je razgovarao s poslanikom Muhammedom, a.s., kako je Poslanik bio prisutan na sastancima njegove organizacija, kako je Poslanik odobrio gdje se može graditi njihova škola i još mnoštvo stvari koje normalni razum ne može pojmiti niti vjernik prihvatiti.

Djelovanje Gülenovog pokreta i Gülena osobno važno je i za Bosnu i Hercegovinu. Ne samo zbog njihovih terorističkih aktivnosti unutar Turske, s kojom naša država ima bliske odnose, već i zato što ovaj pokret djeluju i u Bosni i Hercegovini, trujući um uglavnom omladini. Do sada smo u Stavu više puta pisali o djelovanju FETÖ organizacije u našoj zemlji. Prenosili smo ispovijesti naših građana koji su nekada bili unutar ovog pokreta ne znajući šta on, zapravo, predstavlja. Svi naši dosadašnji sagovornici objašnjavali su nam da su se nakon kratkog vremena uvjerili kako je riječ o bolesnoj ideologiji te da su je napustili prekidajući time i veze s njezinim ovdašnjim promotorima. Organizacije za koje se smatra da djeluju unutar Gülenove ideologije u Bosni i Hercegovini jesu, između ostalih, Obrazovne institucije “Bosna Sema”, odnosno “Global Education”, u čijem su sklopu predškolske ustanove, osnovne i srednje škole kao i Univerzitet Burch. Zatim Fondacija “Izvor nade”, nekadašnje novine a današnji web-portal Novo vrijeme, turistička organizacija “Fidan Tours”, kao i veliki broj firmi koje su pokrenuli pripadnici FETÖ-a iz Turske, a koji su nakon državnog udara pobjegli u Bosnu.

Ovog puta razgovarali smo s vlasnikom jedne domaće firme koji je, kako nam kaže, “zamalo ostao bez svoje djece” upravo zbog djelovanja FETÖ pripadnika u Bosni i Hercegovini. Damir (pravo ime poznato redakciji) ima uspješnu firmu koja djeluje na domaćem tržištu. Vodi je zajedno sa svojim sinovima. Posredstvom jednog prijatelja, prije desetak godina upoznao se s pokretom “Hizmet” u Bosni i Hercegovini.

“Prijatelj me pozvao na ta njihova druženja. Otišao sam nekoliko puta. Sve mi je djelovalo vrlo pozitivno. Ali, kako zbog posla nisam imao mnogo slobodnog vremena, nisam mogao često prisustvovati tim sastancima. Govorio sam o tome svojim sinovima i preporučio im da oni odu. Smatrao sam da je to za njihovo dobro jer sam ih i sam odgajao u duhu vjere i dobra. Većinom su na tim sastancima bili naši ljudi. Osjećao sam da bi moji sinovi tu bili sigurni”, započinje svoju priču Damir, u koju se uključuje i njegov sin Salmir (pravo ime poznato redakciji).

“Poslije mjesec-dva počeo sam pozivati i svoje prijatelje. Odrastao sam u vjerskom okruženju, gradsko sam dijete, a vrlo mlad sam počeo raditi. Falilo mi je druženje koje će me duševno ispuniti. Na početku nisam shvaćao ozbiljnost pokreta. Mi smo se sastajali u jednom stanu, a ispod njega bio je još jedan stan u kojem su živjeli njihovi stipendisti. Nismo imali mnogo kontakta s njima, ali u ono malo razgovora saznao sam da bukvalno moraju živjeti po utvrđenim pravilima ili će im stipendija biti ukinuta. Ta su pravila uključivala baš sve: kada ustaju, kada jedu, kada se odmaraju, kad moraju biti u kući, s kim se druže, zabavljaju i slično”, priča Salmir. Budući da se prema njemu niko nije tako ophodio, mislio je da stipendisti preuveličavaju. Tada još nije shvaćao razlog zašto se prema njemu tako ne ponašaju.

“Nakon cijelog iskustva shvatio sam da se u ‘Hizmetu’ drugačije ophode prema stipendistima, koje mogu uvjetovati novcem, i prema nama, koje su pokušavali uvući u ovaj pokret zbog našeg novca koji bismo im mogli donirati”, kaže Salmir, a njegov otac ga prekida i dodaje da su, “na svu sreću”, to na vrijeme shvatili.

Salmir, tada devetnaestogodišnjak, počeo se sve više družiti s pripadnicima “Hizmeta”, u čijim je stanovima počeo i konačiti. I njegova priča poklapa se s iskustvima drugih koji su prošli kroz “Hizmetov” sistem djelovanja.

“Čitale su se jako često knjige čiji je autor Gülen. Redovno su se citirala njegova djela, a skoro nikako kur’anski ajeti ili Poslanikovi hadisi. Iako mi je to bilo čudno, nisam u vezi s tim  ništa htio problematizirati. Na tim su nam druženjima često puštali Gülenove snimke. Tom su prilikom mnogi padali u ‘trans’ kada bi Gülen, naprimjer, zaplakao”, kaže Salmir. Nakon nekoliko mjeseci, odlučio se potpuno preseliti kod njih. Tada mu je to izgledalo kao njegova svjesna odluka, ali danas, kaže, zna da je to činio pod direktnim i indirektnim utjecajem pripadnika “Hizmeta”.

NA DOBROTVORNOJ VEČERI SKUPILI VIŠE OD MILION MARAKA

Kao sin uspješnog poslovnog čovjeka, zajedno s ocem, biva pozvan na dobrotvornu večeru u organizaciji “Hizmeta”. Večera je, kaže, bila organizirana u velikoj dvorani jednog prestižnog sarajevskog hotela na kojoj su se prikupljala novčana sredstva za izgradnju studentskog doma na Ilidži.

“Dvorana je bila prepuna. Došli su ljudi iz svih vodećih bosanskohercegovačkih firmi. Ne želim sada nikoga imenovati jer vjerujem da je većina njih, poput mene, mislila da čini humano djelo i nije bila upućena u to šta ‘Hizmet’ stvarno predstavlja. Predstavnici ‘Hizmeta’ prvo su prezentirali plan gradnje studentskog doma, pričali o djeci kojoj će pomagati, što je nas prisutne dojmilo. A onda su krenule donacije. ‘Letjele’ su brojke od stotinu hiljada, dvije stotine hiljada maraka. Ja sam donirao 25 hiljada”, priča Damir, dodajući da je to učinio kako bi bio primjer svojim sinovima da svoje bogatstvo treba dijeliti. Na ovoj se večeri, prema njegovim procjenama, skupilo više od milion maraka.

Nedugo nakon ovog događaja, Damir je primijetio prve ozbiljne promjene u sinovljevom ponašanju. Sve je rjeđe dolazio kući, a sve više vremena provodio u “Hizmetu”. “Zbog posla sam manje bio kući, ali mi je supruga govorila kako sve više ima problema sa Salmirom. Rijetko je dolazio kući, a kad bi došao, svađao bi se s majkom i bratom, opominjao ih, spominjao neke stvari koje je učio u ‘Hizmetu’ i slično, što za našu porodicu nije bilo nikako prihvatljivo. Uvijek sam ih odgajao da je familija na prvom mjestu, pa i taj vjerski temelj učili su od nas, a sad su odjednom došli neki ljudi sa strane koji su mi ‘otimali’ dijete”, pojašnjava Damir. Ubrzo je, kaže, shvatio da je “Hizmetov“ cilj bio Salmira što više udaljiti od porodice kako bi ga se moglo u potpunosti kontrolirati. Danas mu je, veli, jasno da je na djelu bio upravo onaj proces koji se prepoznaje kao ispiranje mozga Gülenovom ideologijom

S obzirom na to da je porodica počela biti svjesna promjena kod Salmira i da je reagirala na vrijeme, Salmir se postepeno udaljavao od “Hizmeta” i na kraju odlučio prestati odlaziti na njihova druženja i aktivnosti.

“To je bilo mnogo prije državnog udara u Turskoj. Do jula prošle godine nisam shvaćao koliko su opasni, bilo mi je samo jasno da tu nisu čista posla. Ali, nakon dešavanja u Turskoj i nakon svega što sam o tome čitao i čuo, tek mi je sada potpuno jasno kakva je to organizacija. Dosta mojih prijatelja iz tog perioda također je istupilo iz ‘Hizmeta’. Znam i za njihova iskustva, koja su mi samo još jedan pokazatelj ‘Hizmetovog’ lošeg djelovanja i negativnog utjecaja na našu omladinu”, kaže Salmir. Naglašava da mu je velika želja da oni koji i danas vjeruju u Gülenova “dobra djela” što prije uvide pravu istinu i udalje se od “Hizmeta”.

 

PROČITAJTE I...

Edis Mulalić, sveznalica i djelitelj lekcija, ponaša se, u najmanju ruku, kao čovjek koji je osvajao prvenstva i kupove kao trener. A, ustvari, bilanca je jasna. Radeći kao trener, Željezničar nije doveo do Evrope, sačuvao je crnogorski Dečić od ispadanja, a Mladost je spustio stepenicu niže, pa je igrao ligu za opstanak.

Uzgoj malina u Bosanskoj krajini, kako trenutno stvari stoje, ipak neće dovesti do snažnog privrednog zamaha, kako se na početku očekivalo. Razloga je više, a glavni su, tvrdi Sulejman Kišmetović, slaba otkupna cijena i neredovni poticaji od države. U posljednje vrijeme javlja se i problem naplativosti novca od otkupljivača koje malinari čekaju i po godinu kako bi dobili svoj pošteno zarađeni novac, a sada se nedostatak radne snage nameće kao glavni problem

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!