Islamski indeks na Sarajevskoj berzi

Od ukupnog broja kompanija na listi koje ispunjavaju minimalne uvjete koje je propisao Šerijatski odbor BBI banke, njih 25 ulazi u sastav SASX-BBI indeksa. Sarajevska berza je u saradnji s BBI bankom prva berza u Jugoistočnoj Evropi koja je lansirala islamski indeks

Sarajevska berza uspostavila je početkom oktobra 2016. godine u saradnji s BBI bankom islamski berzanski indeks SASX-BBI. Početna vrijednost SASE islamskog indeksa bila je 1.000 indeksnih poena, a u sastav indeksa ušlo je 25 kompanija. Nakon nekoliko mjeseci, vrijednost indeksa pala je na 963 poena. Iako je prošlo tek nekoliko mjeseci od uspostave indeksa, pitali smo Sarajevsku berzu za procjenu koliko je islamski indeks doprinio povećanju obima trgovine i vrijednosti dionica kompanija koje ulaze u sastav indeksa.

“Previše je rano za konkretne, opipljive rezultate od početka objave islamskog indeksa u saradnji s BBI. Međutim, prvi i odlučujući korak je načinjen – odabrana je metodologija učesnika indeksa i metodologija samog indeksa, izvršen je odabir prvog sastava indeksa i vrijednost indeksa objavljuje se kod svih dana‑vendora s kojima Sarajevska berza ima potpisane ugovore. Sada predstoji intenzivnija promocija ovog proizvoda ciljnim grupama. Prvi će korak biti predstavljanje indeksa na tradicionalnom Sarajevo Business Forumu, gdje se očekuje dolazak velikog broja investitora koji zahtijevaju upravo ovu vrstu ulaganja”, kazali su nam u Sarajevskoj berzi.

Činjenica da postoji islamski indeks na jednoj maloj, takoreći lokalnoj berzi, za svaku je pohvalu i sigurno je jedan od načina kako da tržište kapitala u Federaciji BiH privuče nove investitore i svježi kapital. Ali nije Sarajevska berza prva koja je lansirala islamski indeks, dakle, nije to nešto nepoznato investitorima. Prije tri godine to je uradila najveća evropska berza – Londonska berza. Gotovo sve najveće svjetske berze imaju islamske indekse. Sarajevska berza u tome je prva u Jugoistočnoj Evropi.

Prije pokretanja indeksa na Sarajevskoj berzi, BBI banka i SASE napravili su listu svih kompanija izlistanih na SASE koje ispunjavaju uvjete propisane od Šerijatskog odbora BBI banke da bi mogle biti sastavni dio indeksa. Takvih kompanija trenutno je 117, a 25 najvećih kompanija s te liste ulazi u sastav islamskog indeksa i cijene njihovih dionica utječu na vrijednost SASX-BBI indeksa.

Da bi bile dio BBI-SASE liste, kompanije moraju zadovoljiti kriterij djelatnosti i finansijske kriterije. Kompanije se, prije svega, moraju baviti dozvoljenim djelatnostima, odnosno ne smiju biti involvirane u djelatnosti koje su u islamu zabranjene. Prema metodologiji testiranja usvojenoj od Šerijatskog odbora BBI banke, kompanije čija je osnovna djelatnost neka od sljedećih smatraju se nekompatibilnim s principima islamske ekonomije: konvencionalne finansije – konvencionalno bankarstvo i osiguranje; proizvodnja, pakiranje, prerada, prodaja, distribucija, marketing ili bilo koje druge aktivnosti vezane za alkohol; proizvodnja, pakiranje, prerada, prodaja, distribucija, marketing ili bilo koje druge aktivnosti vezane za svinjetinu i proizvodnju ostale nehalal‑hrane; zabavna industrija (kasino, kockanje, kino, muzika, pornografija); hoteli koji nemaju halal‑certifikat, te proizvodnja ili prodaja duhana.

Admir Mešković iz Odjela za investiciono bankarstvo BBI banke pojasnio nam je uvjete koje kompanije trebaju ispuniti da bi bile na listi “islamskih kompanija”.

Uvjeti da kompanija bude “islamska”

“Finansijske obaveze na koje kompanija plaća kamatu moraju biti manje od 33,333% ukupne imovine. Suma novca i kamatonosnih stavki u aktivi kompanije mora biti manja od 33,333% ukupne imovine, suma novca i potraživanja kompanije mora biti manja od 50% ukupne imovine, te prihod od djelatnosti koje su u islamskoj ekonomiji zabranjene mora biti manji od 5% ukupnog prihoda kompanije”, kazao je Mešković i dodao da su finansijski kriteriji utemeljeni na različitim šerijatskim pravilima vezanim za trgovinu, kamatu, novac, kao i likvidna sredstva.

U današnjoj ekonomiji teško je izbjeći islamom zabranjene aktivnosti, tako da u firmama barem mali dio prihoda dolazi od islamom nedozvoljenih aktivnosti, ali ako je taj procent prihoda manji od pet posto, kompanija se može smatrati “islamskom”, u smislu da može biti dio islamskog indeksa na SASE.

“BBI objavljuje informacije o tome koliki je taj procenat i investitori koji žele da njihove investicije budu halal moraju u humanitarne svrhe podijeliti isti procent svoje zarade od tih dionica”, pojašnjava Mešković.

Novo ažuriranje liste kompanija i islamskog indeksa bit će već u prvim mjesecima ove godine, nakon što kompanije dostave finansijske izvještaje za 2016. godinu.

“Važno je napomenuti da je metodologija, koju je za SASE usvojio Šerijatski odbor BBI banke, slična metodologijama velikih provajdera kao što su ‘Dow Jones’, ‘S&P’ ili FTSE. Neki od članova Šerijatskog odbora BBI banke učestvovali su i u kreiranju najpoznatijeg islamskog indeksa na svijetu – ‘Dow Jones Islamic Market Indeks'”, kazao je Mešković.

Činjenica je da u svijetu raste broj investitora koji zahtijevaju usklađenost poslovanja kompanija s etičkim i islamskim principima. Ljudi u SASE taj su trend prepoznali i u saradnji s BBI napravili odgovarajuće proizvode koji dijelom i jesu ispred svog vremena u Bosni i Hercegovini, ali dugoročno mogu donijeti značajnu korist kompanijama i tržištu. Veliki dio tih koristi teško je izmjeriti, a nije jedina mjera to da li su neki fondovi zainteresirani za kupovinu dionica na SASE. Također, teško je upratiti da li su pojedinačni investitori u međuvremenu kupovali dionice kompanija iz SASX-BBI indeksa. Ipak, najznačajniji doprinos jeste promocija. Recimo, svjetski su mediji upravo o lansiranju islamskog indeksa na SASE izvještavali kao o pozitivnom događaju iz Bosne i Hercegovine i investitori su sigurno imali priliku o tome se informirati. Ono što se pred čelnike SASE i BBI banke postavlja kao zadatak jeste promocija islamskog indeksa na narednom SBF-u.

Treba istaći i to da mnoge kompanije u Bosni i Hercegovini nisu zainteresirane za dokapitalizaciju, ali jesu za nova tržišta. One mogu same istaknuti činjenicu da su prepoznate na BBI-SASE listi kada se pojavljuju na tržištima Bliskog istoka i ondje uspostavljaju nove poslovne odnose. Taj faktor može im biti čak i presudan u nekim slučajevima, a samo kompanije sa Sarajevske berze imaju priliku na ovaj način biti prepoznate.

Porodične firme neće na berzu

“Listanje na ovakvom indeksu može biti samo dobro po kompaniju, jer to podrazumijeva ne samo da kompanija poštuje određene etičke standarde nego i da je finansijski zdrava i stabilna. Važi i obrnuto, ako je kompanija prestala biti dio islamskog indeksa, to može biti iz razloga jer je postala prezadužena ili sada ima značajan udio potraživanja u aktivi. Listanje kompanije na etičkim ili islamskim indeksima može imati važne efekte ne samo na pronalazak investitora nego i na prodaju ili uspostavljanje poslovnih odnosa s drugim kompanijama na novim tržištima. Na kompaniji je, odnosno na njenom menadžmentu, da prepozna u kojim se sve slučajevima mogu iskoristiti ove prednosti”, kazao je Mešković.

Kompanije koje se nalaze u sastavu islamskog indeksa na SASE jesu: “Bimal”, “BH Telecom”, “Bosna Auto”, “Bosnalijek”, “Centrotrans-Eurolines”, “Energoinvest”, “Enker”, “Unis Ginex”, JP HT Mostar, “Igman”, “Ingram”, “Iris Computers”, JP Elektroprivreda HZHB, JP Elektroprivreda BiH, “Pobjeda” Tešanj, RMU Banovići, Rudnik soli Tuzla, “Šumaprojekt” Sarajevo, Solana “Tuzla”, “Sarajevostan”, Tvornica cementa “Kakanj”, T3 Sarajevo, “Mann + Hummel BA”, “Univerzalpromet” i “Vispak”.

Treba istaknuti i to da tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, ipak, nije dovoljno razvijeno. Mnogo je faktora koji na to utječu, ali među najznačajnijim je to što su neke od najvećih i najzdravijih kompanija u Bosni i Hercegovini društva s ograničenom odgovornošću, odnosno najčešće su to porodične firme. Ove kompanije, iz raznih razloga, još ne žele ili ne osjećaju potrebu za izlaskom na berzu, preregistracijom u dionička društva i pribavljanjem kapitala za dalji rast prodajom vlasničkog udjela. Ali vjerovatno će i to jednom doći na red.

PROČITAJTE I...

Za manje od dvije godine TRZ Hadžići uspio je razviti dva nova proizvoda iako se nikada ranije nije bavio proizvodnjom oružja. RPG je već postao hit na tržištu, traže ga istok i zapad, pa čak i susjedne zemlje – Srbija i Hrvatska. Još dva nova proizvoda uskoro će kao prototip ugledati svjetlo dana: pametno odijelo i automatski bacač granata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!