Islamska ekonomija vrijedi 4 triliona dolara

U svijetu se već radi na ujednačavanju standarda za halal certificiranje jer postoje određene mezhepske razlike kako bi halal certifikati izdati po jedinstvenom standardu bili prihvatljivi u cijelom svijetu

Uporedo s rastom platežne moći muslimana, kako onih na Istoku, tako i na Zapadu, počela se buditi svijest o tome da muslimani mogu zahtijevati da ono što kupuju bude usklađeno s islamskim propisima. Koliko je muslimanima bitno da ono što konzumiraju bude halal (dozvoljeno), toliko je i kompanijama bitno da im to osiguraju jer veličina tržišta nije zanemariva. Za ilustraciju može poslužiti podatak da zemlje u kojima su muslimani većinsko stanovništvo posljednjih godina bilježe ekonomski rast po stopi od pet posto, dok je globalni prosjek 3,5 posto.

Potreba da proizvodi koje muslimani konzumiraju budu halal dovela je do uspostave institucija koje će “davati pečat” šta jeste, a šta nije usklađeno s islamskim propisima. U početku su agencije koje su se bavile halal-certificiranjem bile ograničene na pojedine države, ali je nastala sve izraženija potreba za nadnacionalnim djelovanjem jer ipak živimo u globaliziranom svijetu.

Jasno, muslimanske države poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Malezije, Indonezije i Pakistana imaju svoje nacionalne agencije, u većini slučajeva državne institucije koje su autoriteti u pogledu halal-certificiranja, ali posljednjih desetak godina, s obzirom na to da dosta muslimana živi u Sjevernoj Americi i Evropi, uspostavljene su i agencije koje se bave certificiranjem halal-hrane u “kršćanskom svijetu”.

Evropski muslimani

Tako je u Bruxellesu 2010. godine osnovan “Halal Food Council of Europe” (HFCE), koji je po drugim imenom prisutan još od 2003. godine. Ova agencija radi u partnerstvu sa sjevernoameričkom agencijom za halal “Islamic Food and Nutrition Council of America” (IFANCA). Do sada je u Evropi halal-certifikat od ovih agencija dobilo više od 550 kompanija, a ukupno, uključujući i Sjevernu Ameriku, više od 1.200, među kojima su i neke od najpoznatijih svjetskih kompanija, “Nestle” i “Coca-Cola” naprimjer.

Ove dvije agencije organiziraju 24. i 25. oktobra u Bruxellesu 7. konferenciju “International Halal Food”, koja će okupiti veliki broj učesnika iz islamskih zemalja te Evrope i Amerike. Interesantno je da je interes balkanskih zemalja prilično slab iako muslimani predstavljaju znatan dio populacije Balkana i smatraju se “autentičnim evropskim muslimanima”. Jedino će Hrvatska i Srbija imati svoje predstavnike na konferenciji jer su samo ove dvije balkanske zemlje potpisale memorandume o saradnji s HFCE-om.

Prema riječima koordinatora HFCE‑a za zemlje Balkana Nizama Đikića, konferenciji će prisustvovati i predstavnici vlada Kine i Belgije. Istaknuo je da je HFCE zainteresiran za saradnju s Agencijom za halal‑certificiranje u Bosni i Hercegovini, odnosno za partnerskim odnosom, kako bi zajedno radili za opće dobro. To je prilika i za bosanskohercegovačke kompanije koje bi time dobile mogućnost promocije u cijelom svijetu.

“Bosna i Hercegovina na civilizacijskoj je granici, moramo se okrenuti od prošlosti, a najbolji način za to jeste ekonomija”, kaže Đikić.

Prema njegovim riječima, već nekoliko godina na svjetskom se nivou razgovara o tome da se standardi u certificiranju halala ujednače. Možda bi čak bilo dobro da se osnuje i krovna svjetska institucija za certificiranje. Prije je bilo dosta nedoumica, bile su rascjepkane agencije i države nisu imale prave partnere s kojima bi mogle raditi, ali sada je sve mnogo bolje uređeno. Trenutno se razgovara o prevladavanju mezhepskih razlika kako bi se uspostavio jedinstveni standard.

Upravo će se na predstojećoj konferenciji govoriti o saradnji između certifikacijskih agencija, vlada i kompanija te o trendovima koji će biti prisutni u narednoj dekadi.

Ipak, muslimani su daleko od toga da su homogena potrošačka grupa. “Pakistanski i bangladeški muslimani, naprimjer, govore različite jezike, nose različite stilove odjeće i jedu različitu hranu. Turski i kurdski muslimani u Njemačkoj imaju malo toga zajedničkog, osim vjere. Oni imaju još manje zajedničkog s većinskim alžirskim i marokanskim muslimanima u Francuskoj, i još manje zajedničkog s većinskim južnoazijskim muslimanima u Britaniji. Muslimani Malezije, Indonezije i Bosne također su različiti”, tvrdi poznata svjetska konsultantska kuća “AT Kearney”.

Bez obzira na različitosti koje muslimane karakteriziraju, oni sve više postaju integrirani u globalnu ekonomiju kao potrošači, uposlenici, turisti, investitori, proizvođači, trgovci i distributeri, a s druge strane, sve više postaju homogena grupa ili barem sve češće sebe tako vide kao ummet (globalna zajednica muslimana).

Izvještaj o islamskoj ekonomiji

Uzimajući u obzir ove karakteristike muslimana i njihove specifične zahtjeve kao potrošača, ali i investitora i biznismena, zapadne vlade počele su istraživati načine da se prilagode konkretnoj potražnji. Velika Britanija je, naprimjer, izdala obveznice kompatibilne s islamskim propisima. U oktobru 2013. godine održana je u Londonu konferencija o islamskoj ekonomiji u organizaciji Organizacije islamske konferencije, i to prvi put na teritoriji neke neislamske zemlje. Istovremeno, u Istanbulu je u okviru Istanbulske berze otvoren centar za islamske finansije te uspostavljena platforma za trgovanje obveznicama prihvatljivim po islamskim propisima.

Ovo je sasvim logično ako se uzme u obzir činjenica da islamsko tržište nije zanemarivo. Naime, “Thomson Reuters”, “Dubai Islamic Economy Development Centre” (DIEDC) i “DinarStandard” nedavno su predstavili ključne rezultate istraživanja “Global Islamic Economy Report” (SGIE) za 2016/2017. Prema ovome izvještaju, vrijednost islamske ekonomije procijenjena je na 1,9 triliona dolara, dok je vrijednost islamskog finansijskog sektora (bankarstvo, osiguranje i obveznice) procijenjena na dva triliona dolara u 2015. godini. Istraživanje je obuhvatilo 73 zemlje.

Muslimani su u 2015. godini najviše trošili na hranu i piće – 1,17 triliona dolara, zatim na odjeću i modne dodatke – 243 milijarde, medije i rekreaciju – 189 milijardi, putovanja – 151 milijardu, te farmaceutske proizvode i kozmetiku – 78 milijardi dolara. Procjenjuje se da je prihod kompanija od prodaje halal‑hrane i pića širom svijeta 415 milijardi dolara. Do 2021. potrošnja za hranu i piće povećat će se na 1,9 triliona dolara. Istovremeno, vrijednost sektora islamskih finansija porast će do 2021. na 3,3 triliona dolara.

Očekuje se da će potrošnja muslimana na turistička putovanja izvan svojih zemalja porasti na 243 milijarde dolara do 2021. godine, dok će sektor mode i odjeće porasti na 368 milijardi, a farmacije i kozmetike na 213 milijardi.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ne postoje procjene o vrijednosti islamske ekonomije i halal‑tržišta. Jedino što se pouzdano zna jeste da se na policama tržnih centara u Bosni i Hercegovini nalazi oko 5.000 halal‑proizvoda. Sve je češća pojava halal‑restorana i hotela, a nedavno je u Hrvatskoj i jedna škola dobila halal‑certifikat.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • » ISLAMSKA EKONOMIJA VRIJEDI 4 TRILIONA DOLARA 27.10.2016.

    […] Stav.ba […]

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!