ISLAM U MAĐARSKOJ (1)

Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u gradiću Šikloš, nalazi se džamija čiji je graditelj sredinom 16. stoljeća bio bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U ovoj džamiji danas molitvu obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka

 

Piše: Adis TANOVIĆ

Böszörmény je naziv za muslimane koji su živjeli u Mađarskoj od 10. do 13. stoljeća. Na prostor Mađarske stigli su u 10. stoljeću iz Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana i sjevernog Irana. Uglavnom su se bavili zanatstvom i trgovinom i imali zavidnu finansijsku moć.

Prvi islamski autor koji je u svojim djelima spomenuo muslimansku zajednicu u Mađarskoj bio je Jakut al-Rumi al-Hamavi (1179–1229). U svom putopisu Mu'jam al-Buldan opisuje historiju i način života mađarskih muslimana. U tom periodu ugarski kralj Ladislav I donosi antiislamske zakone: muslimanima zabranjuje da klanjaju džuma-namaz, prisiljava ih da idu u crkvu te da jedu svinjsko meso. Zakoni koje je u to vrijeme nametnula katolička crkva bili su diskriminirajući i doveli su do nestanka manjinske muslimanske zajednice u Mađarskoj.

Nakon osmanskog osvajanja Mađarske, nije došlo do nasilnog širenja islama. Kršćani su zadržali svoja prava, kulturu i običaje i slobodno su živjeli u multietničkom društvu. Nakon povlačenja Osmanlija, vojska Habsburške monarhije srušila je najveći dio islamskih objekata te je, kao i u vrijeme prije osmanskog osvajanja, jedini izbor za ispovijedanje vjere bilo – kršćanstvo.

U MAĐARSKOJ ŽIVI 60.000 MUSLIMANA

Prema riječima jednog od organizatora vjerskog života muslimana u Pečuju, u Mađarskoj danas živi približno 60.000 muslimana. Većina je arapskog porijekla. Dosta ih je nakon završetka studija ostalo živjeti o ovoj zemlji. Nisu rijetki prelasci Mađara na islam, a najčešće, nakon što jedan član porodice primi islam, čini to i ostatak porodice, bilo da je riječ o supruzi ili djeci, koji također prihvataju islam te uče arapsko pismo, a potom i Kur’an. Arapi koji su došli na studij medicine u Mađarsku našli su se u ulozi misionara. Naime, neke njihove kolege iz Mađarske, nakon dolaska do informacija o islamu i kontakta s muslimanima, srčano su počele prihvatati islam.

Najveći broj mađarskih muslimana živi u Budimpešti, a ima ih u Miškolcu (mađ. Miskolc), Segedinu (mađ. Szeged), Pečuju (mađ. Pécs), Đeru (mađ. Győr), Šiklošu (mađ. Siklós) i Debrecinu (mađ. Debrecen).

Danas u Mađarskoj postoji sedamnaest džemata, od čega ih je jedanaest u Budimpešti. U svim tim džamijama klanjaju se dnevni namazi, džuma i bajram-namazi. Po jedan džemat postoji i u Miškolcu i Segedinu, gdje se također obavljaju sve vjerske dužnosti. Postoje još četiri džemata u kojima se klanjaju džuma-namaz, bajram-namazi i teravija, a to su: Pečuj, Đer, Šikloš i Debrecin.

Zajednica mađarskih muslimana nema reisa, a vrhovni je vođa Zoltan Bolek, koji je njen službeni predsjednik. Najveći problem zajednice mađarskih muslimana jeste u tome što nisu ujedinjeni. Bolek gaji posebne simpatije prema Bošnjacima. Već je izdao dvije knjige koje, uglavnom, govore o učešću Bošnjaka u austrougarskoj vojsci (imena zapovjednika, odlučujuće bitke, imena tadašnjih muftija i dr.). On u kontinuitetu istražuje mjesta na kojima su ukopani Bošnjaci i vrlo je aktivan na obnavljanju njihovih mezarja.

I danas u Mađarskoj, u nekolicini gradova i regija, ima tragova islamske arhitekture. Pored velikog broja objekata u okrugu Baranja (Gazi Kasim-pašina džamija, džamija Hasan-paše Jakovalija, džamija Sulejmana Veličanstvenog, Ali-pašina džamija, Malkoč-begova džamija, Idris-babino turbe), ostataka islamske, tj. osmanske arhitekture ima i u Budimpešti (Đul‑babino turbe, hamam), Egeru (minaret džamije), Érdu (minaret džamije), Ostrogonu (mađ. Esztergom) (Ozijeli Ibrahim-pašina džamija) i dr.

Najočuvaniji objekt islamske arhitekture u Mađarskoj

Najveća sačuvana džamija iz osmanskog perioda u Mađarskoj nalazi se na centralnom gradskom trgu u Pečuju. Njen vakif bio je Gazi Kasim-paša (sredinom 16. stoljeća). Po njemu je i dobila ime: Gazi Kasim-pašina džamija. U 17. stoljeću preuređena je u crkvu, zamijenjena joj je kupola i dograđen oltar. Nakon rekonstrukcije, djelomično joj je vraćen stari izgled, ali je, ipak, izgubljena autentičnost.

U centralnoj gradskoj zoni nalazi se još jedna džamija. Njen graditelj bio je Hasan-paša Jakovali, po kojem je i dobila ime. Medresa i mevlevijska tekija bili su dio džamijskog kompleksa. Nakon osmanskog perioda, pretvorena je u kapelu. To je najbolje očuvana džamija iz osmanskog perioda u Mađarskoj. Petkom je otvorena za džuma-namaz, dok se ostalim danima može posjetiti kao muzej, zajedno s objektom koji je naknadno izgrađen uz džamiju. U Muzeju se mogu pronaći informacije o njenom vakifu, detalji o načinu gradnje džamije, te nekoliko eksponata kao što su lehve, tespihi, odjeća derviša itd. Uz džamiju je izgrađena statua Ibrahima Pečevije (Alajbegović), osmanskog historičara bošnjačkog porijekla. Rodio se u Pečuju 1649. godine. Njegova majka bila je sestra Ferhad-paše Sokolovića. Poznat je po djelu Tahiri Pečevi, u kojem je obradio historiju Osmanskog carstva svog vremenu.

U Pečuju se uz Jakovali džamiju nalazi Idris-babino turbe izgrađeno 1591. godine. To je najbolje očuvani objekt iz osmanskog perioda. Prilikom obnove turbeta, što je realizirano uz pomoć Vlade Republike Turske, pronađeni su netaknuti posmrtni ostaci Idris-babe. Uz turbe je obnovljena i hair-česma iz osmanskog perioda. Tokom godine turbe i česmu posjećuje veliki broj vjernika i turista.

Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u smjeru granice prema Hrvatskoj, u gradiću Šikloš, nalazi se još jedna džamija. Izgrađena je sredinom 16. stoljeća. Njen graditelj bio je bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U džamiji u Šiklošu danas namaz (molitvu) obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka (oni su 1992. godine došli u ovaj grad). U džamiji se petkom klanja džuma-namaz. Džamija je otvorena i tokom ramazana, kao i za klanjanje bajram-namaza. Za turiste koji dolaze u Šikloš džamija služi kao muzej u kojem su izloženi ćilimi, narodna nošnja, findžani i drugi predmeti iz osmanskog perioda.

 

PROČITAJTE I...

: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata

Da nije bilo direktnog prijenosa samita u Teheranu, čitanje 12 tačaka saopćenja u velikoj bi mjeri sakrilo stepen neslaganja tri garantora Astane. Ključni moment jeste onaj kada je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan predložio da se u saopćenje uvrsti prekid vatre. Dok Erdoğan izlaže prijedlog, predsjednik Irana Rouhani s jedva primjetnim osmijehom očekuje Putinovu reakciju. Neki analitičari tumače potez oko prijenosa upravo pokušajem Iranaca da se Erdoğan izloži javnom “poniženju” kada njegov prijedlog Rusija odbije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Kuze 02.03.2018.

    Vazda bio PecuH, a ne PecuJ.Sve nesto novo.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!