ISLAM U MAĐARSKOJ (1)

Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u gradiću Šikloš, nalazi se džamija čiji je graditelj sredinom 16. stoljeća bio bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U ovoj džamiji danas molitvu obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka

 

Piše: Adis TANOVIĆ

Böszörmény je naziv za muslimane koji su živjeli u Mađarskoj od 10. do 13. stoljeća. Na prostor Mađarske stigli su u 10. stoljeću iz Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana i sjevernog Irana. Uglavnom su se bavili zanatstvom i trgovinom i imali zavidnu finansijsku moć.

Prvi islamski autor koji je u svojim djelima spomenuo muslimansku zajednicu u Mađarskoj bio je Jakut al-Rumi al-Hamavi (1179–1229). U svom putopisu Mu'jam al-Buldan opisuje historiju i način života mađarskih muslimana. U tom periodu ugarski kralj Ladislav I donosi antiislamske zakone: muslimanima zabranjuje da klanjaju džuma-namaz, prisiljava ih da idu u crkvu te da jedu svinjsko meso. Zakoni koje je u to vrijeme nametnula katolička crkva bili su diskriminirajući i doveli su do nestanka manjinske muslimanske zajednice u Mađarskoj.

Nakon osmanskog osvajanja Mađarske, nije došlo do nasilnog širenja islama. Kršćani su zadržali svoja prava, kulturu i običaje i slobodno su živjeli u multietničkom društvu. Nakon povlačenja Osmanlija, vojska Habsburške monarhije srušila je najveći dio islamskih objekata te je, kao i u vrijeme prije osmanskog osvajanja, jedini izbor za ispovijedanje vjere bilo – kršćanstvo.

U MAĐARSKOJ ŽIVI 60.000 MUSLIMANA

Prema riječima jednog od organizatora vjerskog života muslimana u Pečuju, u Mađarskoj danas živi približno 60.000 muslimana. Većina je arapskog porijekla. Dosta ih je nakon završetka studija ostalo živjeti o ovoj zemlji. Nisu rijetki prelasci Mađara na islam, a najčešće, nakon što jedan član porodice primi islam, čini to i ostatak porodice, bilo da je riječ o supruzi ili djeci, koji također prihvataju islam te uče arapsko pismo, a potom i Kur’an. Arapi koji su došli na studij medicine u Mađarsku našli su se u ulozi misionara. Naime, neke njihove kolege iz Mađarske, nakon dolaska do informacija o islamu i kontakta s muslimanima, srčano su počele prihvatati islam.

Najveći broj mađarskih muslimana živi u Budimpešti, a ima ih u Miškolcu (mađ. Miskolc), Segedinu (mađ. Szeged), Pečuju (mađ. Pécs), Đeru (mađ. Győr), Šiklošu (mađ. Siklós) i Debrecinu (mađ. Debrecen).

Danas u Mađarskoj postoji sedamnaest džemata, od čega ih je jedanaest u Budimpešti. U svim tim džamijama klanjaju se dnevni namazi, džuma i bajram-namazi. Po jedan džemat postoji i u Miškolcu i Segedinu, gdje se također obavljaju sve vjerske dužnosti. Postoje još četiri džemata u kojima se klanjaju džuma-namaz, bajram-namazi i teravija, a to su: Pečuj, Đer, Šikloš i Debrecin.

Zajednica mađarskih muslimana nema reisa, a vrhovni je vođa Zoltan Bolek, koji je njen službeni predsjednik. Najveći problem zajednice mađarskih muslimana jeste u tome što nisu ujedinjeni. Bolek gaji posebne simpatije prema Bošnjacima. Već je izdao dvije knjige koje, uglavnom, govore o učešću Bošnjaka u austrougarskoj vojsci (imena zapovjednika, odlučujuće bitke, imena tadašnjih muftija i dr.). On u kontinuitetu istražuje mjesta na kojima su ukopani Bošnjaci i vrlo je aktivan na obnavljanju njihovih mezarja.

I danas u Mađarskoj, u nekolicini gradova i regija, ima tragova islamske arhitekture. Pored velikog broja objekata u okrugu Baranja (Gazi Kasim-pašina džamija, džamija Hasan-paše Jakovalija, džamija Sulejmana Veličanstvenog, Ali-pašina džamija, Malkoč-begova džamija, Idris-babino turbe), ostataka islamske, tj. osmanske arhitekture ima i u Budimpešti (Đul‑babino turbe, hamam), Egeru (minaret džamije), Érdu (minaret džamije), Ostrogonu (mađ. Esztergom) (Ozijeli Ibrahim-pašina džamija) i dr.

Najočuvaniji objekt islamske arhitekture u Mađarskoj

Najveća sačuvana džamija iz osmanskog perioda u Mađarskoj nalazi se na centralnom gradskom trgu u Pečuju. Njen vakif bio je Gazi Kasim-paša (sredinom 16. stoljeća). Po njemu je i dobila ime: Gazi Kasim-pašina džamija. U 17. stoljeću preuređena je u crkvu, zamijenjena joj je kupola i dograđen oltar. Nakon rekonstrukcije, djelomično joj je vraćen stari izgled, ali je, ipak, izgubljena autentičnost.

U centralnoj gradskoj zoni nalazi se još jedna džamija. Njen graditelj bio je Hasan-paša Jakovali, po kojem je i dobila ime. Medresa i mevlevijska tekija bili su dio džamijskog kompleksa. Nakon osmanskog perioda, pretvorena je u kapelu. To je najbolje očuvana džamija iz osmanskog perioda u Mađarskoj. Petkom je otvorena za džuma-namaz, dok se ostalim danima može posjetiti kao muzej, zajedno s objektom koji je naknadno izgrađen uz džamiju. U Muzeju se mogu pronaći informacije o njenom vakifu, detalji o načinu gradnje džamije, te nekoliko eksponata kao što su lehve, tespihi, odjeća derviša itd. Uz džamiju je izgrađena statua Ibrahima Pečevije (Alajbegović), osmanskog historičara bošnjačkog porijekla. Rodio se u Pečuju 1649. godine. Njegova majka bila je sestra Ferhad-paše Sokolovića. Poznat je po djelu Tahiri Pečevi, u kojem je obradio historiju Osmanskog carstva svog vremenu.

U Pečuju se uz Jakovali džamiju nalazi Idris-babino turbe izgrađeno 1591. godine. To je najbolje očuvani objekt iz osmanskog perioda. Prilikom obnove turbeta, što je realizirano uz pomoć Vlade Republike Turske, pronađeni su netaknuti posmrtni ostaci Idris-babe. Uz turbe je obnovljena i hair-česma iz osmanskog perioda. Tokom godine turbe i česmu posjećuje veliki broj vjernika i turista.

Na četrdesetak kilometara od Pečuja, u smjeru granice prema Hrvatskoj, u gradiću Šikloš, nalazi se još jedna džamija. Izgrađena je sredinom 16. stoljeća. Njen graditelj bio je bosanski sandžak-beg i osmanski zapovjednik Bali-beg Malkoč. Nakon opsežne rekonstrukcije u kojoj su učestvovali Vlada Republike Turske i gradska uprava, Šikloš je za realizaciju ovog projekta (1993. godine) dobio nagradu “Europa Nostra” za očuvanje kulturnog naslijeđa. U džamiji u Šiklošu danas namaz (molitvu) obavlja tridesetak muslimana, među kojima ima i Bošnjaka (oni su 1992. godine došli u ovaj grad). U džamiji se petkom klanja džuma-namaz. Džamija je otvorena i tokom ramazana, kao i za klanjanje bajram-namaza. Za turiste koji dolaze u Šikloš džamija služi kao muzej u kojem su izloženi ćilimi, narodna nošnja, findžani i drugi predmeti iz osmanskog perioda.

 

PROČITAJTE I...

Zaustavlja se u uskim uličicama i pokazuje im. “Pogledajte tamo”, kaže im. Rukom pokazuje na Mudejarov toranj star više od osam stoljeća. To je danas kula sv. Petra. Zatim se zaustavlja na trgu. “'Plaza del Alamillo' je ostala skoro ista posljednjih stoljeća. Ime trga dolazi od Al Amin, tu su poslove obavljali muslimani koji su ostali živjeti s kršćanima. Muslimani su ostavili više od 2.000 riječi u španskom jeziku, običaje, hranu, kulturu...”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Kuze 02.03.2018.

    Vazda bio PecuH, a ne PecuJ.Sve nesto novo.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!