Iskopavanje uglja u RS uzrokovalo štete u FBiH

Pretpostavlja se da je riječ o reaktiviranju starog klizišta, koje se zbog eksploatacije rude pojavilo sredinom prošlog stoljeća, a sedamdesetih godina rudnik je zatvoren

 

Zbog pokretanja velikog klizišta u naselju Jasikovac u Teočaku na snazi je stanje prirodne nesreće. Prema nezvaničnim procjenama, šteta iznosi oko 400.000 KM, a, uprkos tvrdnjama stručnjaka da kuće nisu ugrožene, stanovništvo je u strahu. Najvjerovatniji uzrok pokretanja tla jesu aktivnosti u Rudniku uglja “Mezgraja”, koji je na području općine Ugljevik, u bh. entitetu Republika Srpska, i graniči s naseljem Jasikovac.

Pretpostavlja se da je riječ o reaktiviranju starog klizišta, koje se zbog eksploatacije rude pojavilo sredinom prošlog stoljeća. Sedamdesetih godina rudnik je zatvoren i napravljeno je vještačko jezero koje je, smatralo se, trebalo stabilizirati teren. No, prije sedam godina, prisjećaju se mještani Jasikovca, jezero je ispražnjeno i bijeljinska firma “Terex-inženjering” d.o.o. dobila je dozvolu za nastavak eksploatacije uglja.

Nekoliko je godina sve bilo u redu, dok se prije desetak dana nije pokrenulo klizište širih razmjera, kada je, navodi mještanin Kasim Čajlaković, skliznulo oko 150.000 metara kvadratnih poljoprivrednog tla. Stanovništvo u ovom kraju bavi se poljoprivredom i nakon klizišta je mnogima od njih ugrožena egzistencija.

“Klizište je 30-ak metara od prve kuće. Firma ‘Terex-inženjering’ iz Bijeljine dobila je koncesiju, ali ugalj se ne može eksploatirati ako se ne ulazi u područje Federacije Bosne i Hercegovine. Nužno je bilo izgraditi kaskade ili zaštitu, ali pošto nisu imali prostorne mogućnosti, ukopavali su se do te mjere da je visina kopa u odnosu na kuće 220 metara. Stručnjaci kažu da je moguće raditi tako, ali da se teren mora osigurati kaskadama i dijelovima zemljišta gdje se na svakih desetak metara pravi kao stepenica, a oni su okomito išli, kopali su kao bunar sve dok je zemlja mogla izdržati. Kada je došlo do padavina, 150.000 metara kvadratnih zemlje skliznulo je i potpuno zatrpalo dio velikog kopa. To je površinski sanirano i poravnato, ali problem do kraja nije riješen jer je nužno da stručnjaci kažu kako se i po kojim pravilima sanira na duži period, da se ne bi opet ponovilo”, naveo je Čajlaković, istakavši da ne vjeruje da je do ovog došlo namjerno.

“Mislim da im nije bila namjera da ovo prouzrokuju, samo je problem bio prostor koji su imali za eksploataciju, a koju su mogli vršiti i u drugim dijelovima, ali možda se to ondje ne isplati jer je vjerovatno ugalj na puno većoj dubini, dok je ovdje pristupačnije i jednostavnije. Navodno je u toku zabrana radova u rudniku, ali to nije tačno jer njihove mašine i dalje rade i šire se na drugi dio koncesionog područja”, kazao je Čajlaković.

Zbog svega što je vidjela, Subhija Čajlaković noćima ne smije zaspati. Njena se kuća nalazi u redu kuća do klizišta. Pukotine se primijete u dvorištu, a i neke manje u stambenom objektu.

“Kada je zemlja krenula, bilo je baš kritično. Noću ne spavamo nikako. Muž i ja dežuramo. On popije tablete pa malo i zaspi, a ja po cijelu noć gledam televiziju i osluškujem. Sin i snaha danju rade, a navečer ne smiju zaspati. Zovu me moji k sebi, ali najrahatnija sam u svojoj kući, a ni muž neće odavde nigdje da ide”, kaže Subhija Čajlaković.

Miljan Bulatović, inžinjer rudarstva i tehnički rukovodilac u firmi koja vrši eksploataciju uglja, tvrdi da se radi na sanaciji problema.

“Čekamo elaborat koji je u izradi. Rade se geomehaničke bušotine koje će poslužiti za izradu elaborata, a radi se i projekt zatvaranja površinskog kopa, i to je dio koji sada možemo uraditi. Kada projekt bude završen, sve će se raditi po rudarskim zakonima. Ovo je geotehničko, a ne rudarsko pitanje i prepustio bih zvaničnim institucijama da utvrde ko je krivac za ovo što se desilo, da li je to priroda ili smo mi. Sada bi bilo neozbiljno da dajem komentare tog tipa”, ističe Bulatović.

Prof. dr. Zijad Ferhatbegović, vanredni profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli, kojeg su angažirali mještani Jasikovca, navodi da je klizište nastalo isključivo zbog rudarske aktivnosti na površinskom kopu “Mezgraja”, a nakon pojavljivanja klizišta, predstavnici za geologiju i energetiku donijeli su zajedničke odluke da se zapune pukotine koje su se pojavile kako bi se spriječio prodor vode.

“Predložio sam, a usaglasila se i njihova strana, da odmah radimo ispitivanja i geomehanički elaborat koji će biti podloga za projekt za sanaciju klizišta i na kraju da se uradi sanacija. Ovo klizište zahvata veliku površinu, ali kuće trenutno nisu ugrožene. Preliminarna ispitivanja, nakon tri-četiri bušenja, pokazuju da je riječ o dubokom klizištu, dubina klizne plohe premašuje i 12 metara. Tek na 12. metru javlja se čvrsto tlo. Prema izjavama mještana, ovdje se nekada deponovala jalovina. Uzeli smo u obzir sve prirodne uzročnike, ali glavni pokretači jesu odsijecanja u dnu padine i iskopavanja koja su rađena na kopu ‘Mezgraja'”, naveo je Ferhatbegović.

Nakon projekta sanacije, Ferhatbegović ističe da bi se trebalo pristupiti sanacionim radovima koji će od daljnje ugroženosti osigurati stambene objekte. Sanacione radove, smatra on, potrebno je izvršiti što prije. Također je naveo da tokom katastrofe nije bilo tenzija ni sukoba i da je saradnja s obiju strana bila korektna, te da je do izražaja došla isključivo struka.

Mještani Jasikovca nadaju se da će se klizište zaustaviti i sanirati. Istovremeno, strahuju da će se u ovaj problem uključiti politika na višim nivoima vlasti, te da će se područje klizišta ostaviti nesanirano, što bi bilo pogubno za imovinu u koju su ulagali sve ono što su cijeli život stjecali.

PROČITAJTE I...

Mora se priznati da je Nacrt manjkav i da ga treba doraditi, ali daleko od toga da treba biti odbačen. Svako ko studira ili je studirao na Univerzitetu Sarajevo svjestan je da je normiranje ponašanja studenata i profesora neophodno. Činjenica je da ima profesora koji pijani dolaze na predavanja, koji piju na fakultetima, profesora koji uzimaju mito i studenata koji ga daju (makar to bila čokolada “Milka”), studenata koji na predavanja i vježbe dolaze u šorcevima, studentica koje dolaze u odjeći koja više priliči “Zvezdama Granda”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!