Ima jedan upitnik, valja nama odgovoriti

Srbija je za 45 radnih dana pripremila odgovore na pitanja iz upitnika. Imala je spremne odgovore na osnovu upitnika susjednih zemalja i prije nego je dobila svoj. Bosna i Hercegovina poduzela je odgovarajuće tehničke pripreme, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije obavili su dosta pripremnih radnji kako bi priprema odgovora tekla što je moguće jednostavnije

S jesenjim kišama u Bosnu i Hercegovinu doći će i dugo očekivani upitnik Evropske komisije. Mada se u svim zvaničnim istupima i zvaničnim formulacijama govori kako će se nakon sjednice Direktorata za opće poslove 20. septembra donijeti odluka za pripremu upitnika za BiH, upućeniji znaju da je taj dokument spreman i samo čeka moment da bude i zvanično predat našoj zemlji. Uručivanje upitnika značit će da je Bosna i Hercegovina čvrsto zakoračila ka članstvu u EU i da je EU dosljedna u svojim stavovima da BiH ima perspektivu članstva u EU.

Po svemu, bit će to pozitivan korak za našu zemlju. Posmatrajući opće prilike u zemlji, može se činiti da upitnik dolazi u “nevakat” jer se svega nakupilo i na stolu i pod stolom. Međutim, trenutak ne može biti bolji, jer će se s priče o ovim i onim temama koje su čisto politički obojene preći na teme koje su strogo tehničke i faktografske prirode. Bar se nadati da će tako biti. U svakom slučaju, na primjeru odgovora iz upitnika pokazat će se vrlo brzo koliko su političke elite stvarno, a koliko samo verbalno opredijeljene za članstvo u EU. Bit će to i konkretno vatreno krštenje mehanizma koordinacije EU poslova.

Specifična su pitanja rijetka

Uz priču o upitniku spominje se uvijek broj od nekoliko hiljada pitanja kako bi se na ekspresivan način dočarao obim tog posla, njegova važnost i njegov značaj. Spominjanje broja pitanja treba sugerirati kako je to nešto veliko i značajno što će nas snaći. Međutim, nije broj pitanja to što nas treba brinuti. Pitanja obuhvataju sve segmente života, rada i djelovanja u zemlji i sadrže upite koji se mogu pojednostavljeno predstaviti kao pitanja imamo li nešto (strategiju, instituciju, plan), gdje se nešto nalazi, ko time upravlja, odakle se finansira, koliko ljudi radi u toj oblasti i slično. Rjeđe i u mnogo manjem broju jesu pitanja koja traže da se urade neka poređenja ili neke analize te da se daju projekcije budućih aktivnosti unutar razmatrane oblasti. Odgovore za pojedine sektore pripremaju nadležne institucije i tijela, tako da se cjelokupni posao pripreme odgovora dijeli i time se teret posla dijeli. Također, praksa je pokazala da je najveći broj pitanja po sektorima identičan za svaku zemlju te da su specifična pitanja koja dobije jedna zemlja poprilično rijetka. Kako su upitnici zemalja iz regije dostupni, ne postoji baš previše neočekivanog i nenadanog što nam može biti adresirano upitnikom.

Ipak, odgovori na pitanja iz upitnika trebaju legitimirati zemlju kao sposobnog, spremnog i odgovornog partnera EU u daljem procesu pristupanja EU. Međutim, uzme li se u obzir da su odgovori na pitanja već znane stvari čak i Evropskoj komisiji, bilo putem redovnog praćenja stanja u zemlji kroz godišnji izvještaj (o napretku) ili kroz realizaciju projekata ili drugih oblika bilateralne pomoći, ili su podaci dostupni na drugi način njihovom transparentnom objavom, postavlja se pitanje gdje je kvaka i šta je to što ovo prikupljanje informacija o zemlji čini tako bitnim i presudnim za nastavak puta ka EU.

Odgovori na pitanja trebaju uvjeriti Evropsku komisiju da stanje kakvo jeste u zemlji nije prepreka da se krene ka promjenama i reformama te da je zemlja opredijeljena suštinski svim svojim resursima i kapacitetima da se mijenja i prilagodi zahtjevima koji će se postaviti kroz proces pristupanja EU.

Uzmimo ovaj primjer: BiH je pod sankcijama Energetske zajednice zbog neusvajanja državne energetske strategije i nedonošenja državnog zakona o gasu. Pitanje koje je identično u upitniku Crne Gore i Srbije glasi: “Koje ste korake poduzeli s ciljem izvršavanja obaveza koje proističu iz Ugovora zajednice za energiju, posebno u smislu uspostavljanja jednog integriranog regionalnog energetskog tržišta?” BiH na ovo pitanje treba ponuditi odgovor koji će jasno i nedvosmisleno ukazati na spremnost da se prepreka prevlada. Ma ko bio odgovoran za trenutne sankcije i ma koliko nadležnih tijela učestvovalo u pripremi odgovora na ovo pitanje, slika koju trebamo poslati treba predstavljati mozaik lijepo uklopljenih komada jedne cjeline, a nikako sliku stvarnosti koja se reflektira u razbijenom ogledalu.

Mi nasuprot njih

I u slučaju pitanja koja se ne vezuju uz bilo kakav problem odgovor ne smije biti mehanički spoj svega što odgovarajući nivoi vlasti koji su nadležni za određeno pitanje napišu i ne smije izostati kohezivni element u kojem će se ocrtavati jedinstvo planova i aktivnosti svih sudionika.

Uspijemo li u ovom zadatku, prebrodimo li ovaj ispit, Bosna i Hercegovina se ne treba mnogo brinuti kako će stići do EU jer će, makar i težak, put sigurno biti izvjestan. Uspijemo li pristupanje naše zemlje EU voditi kroz niz jasnih i cjelovitih mozaika, a ne fragmenata izlomljene i iskrivljene slike stvarnosti, ne treba mnogo mariti za predizborna politička huškanja i političke forume na kojima se mase povezuju po uvijek istom obrascu – mi nasuprot njih. Ali ako zapnemo već na pripremi odgovora na pitanja iz upitnika, onda treba ozbiljno preispitati političku podršku procesu pristupanja i treba dogovoreni mehanizam koordinacije procesa evropskih poslova mijenjati.

Srbija je za 45 radnih dana pripremila odgovore. Imala je spremne odgovore na osnovu upitnika susjednih zemalja i prije nego je dobila svoj. BiH je poduzela odgovarajuće tehničke pripreme, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije obavili su dosta pripremnih radnji kako bi pripremanje odgovora teklo što je moguće jednostavnije. Ipak, živeći svakidašnji život u ovoj našoj zemlji, nemoguće je ne uzdahnuti duboko i teško jer nas čeka upitnik – valja nama odgovarati i odgovoriti.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!