Ima firmi koje podstiču materinstvo, a ima i onih koji daju otkaze trudnicama

Činjenica je da je mnogo firmi, a time bi se inspekcije trebale pozabaviti, koje ženama skraćuju porodiljsko odsustvo ili, u najgorim slučajevima, daju otkaze kada saznaju da su trudne. Takve firme uveliko doprinose negativnom prirodnom priraštaju i osjećaju žena da su nezaštićene, da su izložene riziku od otkaza ako zatrudne. Navest ćemo i takve primjere. Ali prije toga, istaknimo one firme koje majčinstvo shvataju kao prioritet u brizi o zaposlenim. Na ovakve firme ukazale su nam same majke iz svog iskustva. To su firme koje svojim uposlenicama plaćaju puni iznos plaće

Od popisa 2013. godine do oktobra 2017. godine broj stanovnika u Bosni i Hercegovini smanjen je samo na osnovu prirodnog priraštaja, dakle odnosa broja rođenih i broja umrlih, za 0,76%, odnosno za 27.000. Negativna kretanja prirodnog priraštaja kombinirana s iseljavanjem stanovništva alarm su da se počne razmišljati o pronatalitetnoj politici.

Kako potaknuti rađanje djece i ostanak porodica u Bosni i Hercegovini? Jedan od neizostavnih dijelova pronatalitetne politike trebale bi biti i porodiljske naknade, zaštita zaposlenih i nezaposlenih majki u svakom, pa i u finansijskom pogledu. Činjenica je da postoji mnogo firmi, a time bi se inspekcije trebale pozabaviti, koje ženama skraćuju porodiljsko odsustvo ili, u najgorim slučajevima, daju otkaze kada saznaju da su trudne. Takve firme uveliko doprinose negativnom prirodnom priraštaju i osjećaju žena da su nezaštićene, da su izložene riziku od otkaza ako zatrudne. Navest ćemo i takve primjere.

Ali, prije toga, istaknimo one firme koje majčinstvo shvataju kao prioritet u brizi o zaposlenim. Na ovakve firme ukazale su nam same majke iz svog iskustva. To su firme koje svojim uposlenicama plaćaju puni iznos plaće, odnosno na onaj iznos koji isplaćuju zavodi zdravstvenog osiguranja isplaćuju razliku do pune plaće dok je žena na porodiljskom odsustvu. U ovom slučaju nismo tretirali javne institucije i kompanije nego samo privatni sektor.

Jedna od takvih firmi jeste “Compact Invest” d.o.o. Sarajevo, koja se bavi izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa “Sarajevo Waves” na Otesu.

“Naša firma trudi se biti u prijateljskom odnosu prema svim ljudima, ne sama prema našim radnicama. Naš je investitor iz Kuvajta i zaista nastoji da svi budemo zadovoljni i mnogo pažnje posvećuje međuljudskim odnosima”, kazala nam je Naida Topčić iz ove firme, potvrdivši informaciju koju smo dobili od jedne njihove uposlenice.

“'Konzum’ uplaćuje razliku do 80% plaće. Godinama sam radila u toj firmi i govorim iz ličnog iskustva”, napisala nam je A. V. P., dok je druga porodilja napisala da radi u privatnoj firmi “ClimaRad” i da je bila skoro cijelu trudnoću na trudničkom bolovanju. Na porodiljsko odsustvo ima pravo biti godinu dana, a firma joj uplaćuje razliku do pune plaće. Iz ovih firmi, nažalost, nismo uspjeli dobiti komentar.

“Kolegica je na porodiljskom i naša firma uplaćuje razliku plaće. I meni će, ako Bog da, za nekoliko mjeseci. Firma je ‘G3 Spirits’ (‘Studio Plus’). U prethodnoj sam firmi dobila otkaz zato što sam bila trudna”, napisala nam je L. S. J.

Žalosno koliko je malo firmi koje cijene svoje zaposlene, kazala je E. S. H., ali to ipak nije slučaj s firmom u kojoj ona radi, a riječ je o privatnoj firmi “Albat” iz Sarajeva, koja joj uplaćuje razliku plaće pored porodiljske naknade.

“Ja to radim zato što želim, ne zato što je obaveza, na taj način želimo pružiti podršku i pomoć ženama. Pomažem ondje gdje mogu, zapošljavam studente i srednjoškolce, dajem im priliku za praksu i kasnije za zapošljavanje”, kaže nam vlasnik i direktor “Albata” Jasmin Đozić.

Firma “Carlsberg BH” ide korak dalje, isplaćuje porodiljama razliku plaće i daje poklon za rođenje djeteta, što su nam i potvrdili u ovoj kompaniji.

UCIJENJENE TRUDNICE

“Bijedno je da ti se oduzima svaki mjesec 60 posto plaće na doprinose za zdravstveno, PIO, razne poreze, a kada hoćeš voditi trudnoću, u domu zdravlja nema termina, a godinu dana, pored svih troškova za bebu, ostaneš bez plaće, s 400 KM naknade od Kantona. A, evo, moja sestra radi u Novoj banci. Oni, pored plaće, svim zaposlenim daju, kada dobiju dijete, poklon 1.000 KM, to je potez za pohvaliti”, kazala je L. P.

“Većina firmi nema šta da uplati kada je radnik prijavljen na minimalac koji općina uplaćuje, tako da ne ostaje razlika, ali sve pohvale za one privatne firme koje prijavljuju svoje radnike na pune plaće, ne na minimalce”, komentar je A. M. H.

Međutim, ima i zaista ružnih primjera odnosa prema ženama trudnicama i porodiljama.

“Ja sam pripravnički započela u firmi i saznala da sam u drugom stanju. Tek nakon pet mjeseci, kada je trudnoća postala rizična, kada sam morala na bolovanje, iz firme su me nazvali i kazali da ne mogu držati pripravnike na bolovanju, tj. ne mogu biti na bolovanju a da mi istovremeno teče pripravnički staž, te da im moram poslati zahtjev za sporazumni raskid ugovora ili će dati otkaz suprugu, jer smo oboje radili u istoj firmi. Naravno da sam ja bila ta koja je odustala od posla, jer od pripravničke plaće ni račune ne bismo mogli platiti. Mislim da je više ovakvih slučajeva u Bosni i Hercegovini”, kazala nam je A. J. A.

Jedna od žena koja nam se javila, S. D., rekla je da je najveći problem to što su porezi visoki, jer bi potrebnu razliku mnogi poslodavci isplatili da ne moraju platiti dodatno 69 posto poreza, plus naći zamjenu porodilji i tu zamjenu platiti. Za mala preduzeća koja rade na domaćem tržištu to je stvarno mnogo. Druga sagovornica, pak, kaže da firma koja ne može da podnese trošak koji se nameće porodiljskim odsustvom treba odmah staviti ključ u vrata. “Od te firme nema ništa. Ili će propasti ili je izrabljivač.”

Dešava se da su i u istim firmama iskustva različita. Recimo, jednoj porodilji, Đ. R., Raiffeisen banka uplaćivala je dok je bila na trudničkom bolovanju cijelu plaću, bez toplog obroka i prijevoza. Na porodiljskom su joj prvih šest mjeseci uplaćivali razliku do punog iznosa plaće, a drugih šest mjeseci razliku do 80% plaće, te su joj još dali i poklon za rođenje djeteta. Ali to je slučaj s radnicama koje imaju ugovore na neodređeno.

Druga žena, M. K., koja je radila u istoj banci kaže: “Svakoj ženi koja je imala ugovor na određeno, nakon što je otvorila porodiljsko i ugovor joj bio završen, više nikada nije produžen. Meni je lično šefica rekla kada sam u devetom mjesecu trudnoće trebala po rješenju ići na godišnji odmor, koji mi ta ista Raiffeisen banka nije dala: ‘Mi nismo ni znali da si trudna, zašto si prihvatila posao kad nisi u tom slučaju sposobna da ga radiš?!’ Naravno, odmah sam otvorila porodiljsko jer sam uveliko bila u devetom mjesecu i radila smjene po deset sati dnevno.”

“Ja sam radila u Hypo banci. Čim su saznali da sam trudna, dobila sam otkaz. A sad radim u firmi koja ima više od 150 zaposlenih radnika. Kod mene su u firmi trenutno dvije trudnice, a dvije trebaju sad nekad da se porode. Već su otišle na porodiljsko, a ima ih još tri koje su se porodile. Stvarno imamo super direktora, uplaćuje nam i tu razliku plaće”, kaže N. S. S., radnica centra “Best&Team”.

Neke od firmi za koje su nam njihove radnice rekle da uplaćuju razliku do iznosa pune plaće jesu “Ewopharma” i “BosnaS”.

“Cilj ‘Ewopharma’, farmaceutske kompanije u BiH, osim poslovnog uspjeha i brige za pacijenta, jeste svakako i briga o zaposlenicima. Iako zakon u Federaciji Bosne i Hercegovine nije predvidio isplatu porodiljske naknadne, kompanija želi dati podršku zaposlenicama i njihovim porodicama u značajnom trenutku života. Kao društveno odgovorna kompanija, želimo da dobijanje novog člana porodice zaposlenice naše kompanije dožive sa što manje stresa i u što boljem raspoloženju, sa stavom da zaposlenici koji su uspješni i zadovoljni u privatnom životu mogu lakše ostvariti svoj radni potencijal, te posljedično doprinijeti boljitku kako kompanije, tako i društvene zajednice uopće”, kazala nam je Aida Skopljak-Turčinović iz “Ewopharma”.

Jedno od onih neugodnih iskustava napisala nam je J. R. Č: “Nekako sam se dvoumila da li da i ja kažem što imam… Imala sam ugovor o radu na tri godine, tačnije do 9. januara 2018. Svjesna da imam priliku dobiti ugovor zastalno, javila sam se poslodavcu dva mjeseca prije toga, da vidim da li počinjem opet raditi od 9. januara. Na tom razgovoru direktor mi je obećao da ostajem na poslu, automatski ide ugovor na neodređeno vrijeme, ja sam to zaslužila, a on obećao, i da budem punu godinu bez problema s bebom. Bila sam sva sretna. Nekoliko dana poslije Nove godine, nazove me dotični gospodin, četvrtak je, a od ponedjeljka im hitno treba neko na dvije sedmice, pa da to budem ja, i da se zatim opet vratim na porodiljsko.

U prijevodu, da malo odradim nacrno i ljubim im noge da bih dobila posao zastalno! Ja prvo neću da radim nacrno, s porodiljskog se ne može ići tamo-ovamo, a i bebu dojim i ne mogu to tek tako izvesti. Pošto nisam pristala, direktor mi je prvo telefonski rekao da sumnja da ću ostati na poslu, a rješenje i dokumenti koje sam dobila za nekoliko dana to su i potvrdili. Ovo je moja priča. Mnogo žena pristane na ovakve zahtjeve poslodavaca. Ja sam farmaceut, radila sam u PZU apoteci ‘Avicena’. Nije ni čudo što nam je natalitet tako nizak, jadne žene ne smiju ni zatrudnjeti. Trebaju nam dati stimulacije za porodiljsko, a mi dobijamo otkaze.”

Nažalost, primjera loše prakse mnogo je više nego pozitivnih.

Federacija BiH, kao ni država, nema jasno definiranu poronatalitetnu politiku. Prepušteno je kantonima da oni uređuju naknade za trudničko i porodiljsko odsustvo, naknade za nezaposlene porodilje i sve druge eventualne beneficije koje bi mogle biti s tim u vezi.

FBiH UZIMA STVARI U SVOJE RUKE

Pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Federacije BiH Miroslav Jurešić kaže da ovo ministarstvo uglavnom pokušava pomoći siromašnim obiteljima s djecom, tako da mu pronatalitetna politika nije ni cilj, nego je cilj pomoć siromašnim.

Mišljenja je da se pronatalitetna politika treba fokusirati na osiguranju zapošljavanja, što je prvi preduvjet za razmišljanje o pronatalitetnoj politici, zatim treba voditi računa o ekonomsko‑finansijskim olakšicama porodicama s djecom, ali treba imati na umu i da svega toga nema bez političke i ekonomske sigurnosti u zemlji.

Da će se stvari i u Federaciji BiH pokrenuti s mrtve tačke, potvrdio nam je upravo Jurešić, kazavši da je prednacrt Zakona o porodici i omladini Ministarstvo završilo i poslalo ga kantonalnim ministarstvima da se o njemu izjasne. Nakon toga, zakon ide u daljnju proceduru. Prema ovom zakonskom rješenju, predviđeno je da kantoni finansiraju naknade za nezaposlene porodilje, i to u iznosu od 30% prosječne plaće u FBiH, što je oko 240 maraka (?). Naknade za zaposlene porodilje isplaćivat će Zavod zdravstvenog osiguranja, jer porodilje koje su u radnom odnosu plaćaju zdravstvenu zaštitu u fond ovog zavoda i pošteno je da dobiju nazad svoj novac. Visina naknade iznosi dvije trećine plaće koju je porodilja primala. Federacija BiH će na sebe preuzimati isplatu dječijeg doplatka u minimalnom iznosu šest posto prosječne plaće u FBiH, oko 50 KM, ali će doplatak rasti u skladu s rastom plaća i troškova života. Za djecu s invaliditetom, žrtve nasilja i bolesnu djecu doplatak će iznositi osam posto prosječne plaće.

Kantoni su, kako nam je kazao pomoćnik ministra za socijalnu politiku Zeničko-dobojskog kantona Edin Arnaut, tražili da se naknade za zaposlene porodilje izmjeste iz socijalne zaštite u zdravstveno osiguranje, jer kantoni plaćaju, na primjeru ZDK, devet miliona maraka godišnje za naknade, a zavod zdravstvenog osiguranja dobija novac od tih porodilja. Na ovaj način ostavlja se više prostora da se isplaćuju naknade nezaposlenim porodiljama.

On je mišljenja da su za pronatalitetnu politiku itekako bitni faktori i uvjeti u porodilištima, praćenje trudnoće i praćenje razvoja djeteta.

“Ljudi imaju traume, mlade majke prolaze torture od ljekara, osoblja bolnica, i to ih destimulira da rađaju”, kaže Arnaut.

U Republici Srpskoj ova oblast regulirana je Zakonom o radu, Zakonom o socijalnoj zaštiti, Zakonom o dječijoj zaštiti i Pravilnikom o ostvarivanju prava iz dječije zaštite. Zakonom o dječijoj zaštiti osnovan je poseban fond koji na pisani zahtjev poslodavaca priznaje pravo na sredstva za isplatu naknade neto-plaće majci koja je na porodiljskom odsustvu. Zakon o radu u Republici Srpskoj određuje da žene za vrijeme korištenja porodiljskog odsustva imaju pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je žena ostvarila u posljednja tri mjeseca prije otpočinjanja porodiljskog odsustva i da se naknada mjesečno usklađuje s rastom prosječnih plaća u RS-u.

Trajanje porodiljskog odsustva jeste 12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci za blizance, za svako treće i naredno dijete. Ova naknada ne može biti niža od 50 posto prosječne plaće koju je radnica ostvarila u određenom prethodnom periodu, ili od plaće koju bi ostvarila da je bila na radu. U RS-u se naknada isplaćuje na teret Javnog fonda za dječiju zaštitu RS-a, i to za period od 11, odnosno 17 mjeseci, a poslodavci isplaćuju samo naknadu za prvi mjesec porodiljskog odsustva.

Nezaposlene porodilje imaju pravo na materinski dodatak koje mogu ostvariti pod uvjetom da lična primanja od pokretne imovine i katastarski prihod ne prelaze cenzus od 100 KM po članu porodice. Ovo pravo ostvaruje se za prvo troje djece po redu rođenja u trajanju od jedne godine, a iznosi 30 posto od prosječne plaće ostvarene u privredi u RS-u u prethodnoj godini.

POGODNOSTI U RS-U

Nedavno su usvojene izmjene propisa u RS-u, tako da će nezaposlene porodilje primati mjesečnu naknadu u visini od 405 KM u trajanju od 12, odnosno 18 mjeseci za treće dijete.

Cilj ove vladine mjere jeste da se smanji razlika između zaposlenih i nezaposlenih porodilja i da nezaposlene porodilje primaju određenu finansijsku pomoć tokom perioda za koji se zaposlene porodilje nalaze na plaćenom porodiljskom bolovanju.

Vlada Republike Srpske već osigurava novčanu pomoć u iznosu od 250 KM za opremu za novorođenče svim porodiljama, materinski dodatak za nezaposlene porodilje, jednokratnu pomoć za treće i četvrto dijete u iznosu od 600 KM za treće i 450 KM za četvrto dijete, te dječiji dodatak i druge mjere u okviru podrške porodici.

Vlada Republike Srpske definirala je mjere pronatalitetne politike kroz različite zakonske i podzakonske akte, koji se realiziraju kroz aktivnosti različitih ministarstava, kazali su nam u Ministarstvu porodice, omladine i sporta, koje je nadležno za provođenje određenog dijela tih mjera.

Jedna od tih mjera jeste projekt “Fond treće i četvrto dijete”, koji se odnosi na jednokratne novčane naknade svim majkama koje u tekućoj godini rode treće, odnosno četvrto dijete. Ministarstvo realizira i projekt subvencioniranja kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove koje odobri Investiciono-razvojna banka Republike Srpske (IRB RS).

Naime, svi mladi koji dobiju stambeni kredit u IRB RS, do 35 godina starosti, imaju pravo na subvenciju od 1% kamate koju isplaćuje Ministarstvo porodice, omladine i sporta putem poslovne banke koja je plasirala spomenuti kredit. Ovim je projektom od početka njegove primjene 2008. godine do danas odobreno oko 3.233 subvencije, za šta je izdvojeno oko 8,4 miliona KM. Ministarstvo porodice, omladine i sporta prethodnih je godina za sve novorođene trojke u Republici Srpskoj osiguravalo odgovarajuća kolica, što je značajna pomoć roditeljima. Od ove godine planirano je da roditeljima umjesto kolica bude dodijeljena novčana naknada u vrijednosti od približno 2.100 KM.

Jedna od mjera pronatalitetne politike jeste i pružanje finansijske pomoći pri liječenju neplodnosti kod bračnih parova. Kao što je poznato, vantjelesna oplodnja finansira se iz Budžeta Republike Srpske (dva pokušaja), a na inicijativu Ministarstva porodice, omladine i sporta, Vlada je usvojila zaključak da općine u Republici Srpskoj u budžetima planiraju sredstva za treći pokušaj vantjelesne oplodnje, što bi bio značajan pomak ako se ima u vidu da danas sve veći broj bračnih parova ima problem sa sterilitetom. Većina općina u Republici Srpskoj izdvaja sredstva iz budžeta za vantjelesnu oplodnju.

Osim ovih mjera, pokrenut je i projekt izgradnje 97 kuća za porodice s petero i više djeca, čime je zbrinuto 500 djece, a Ministarstvo osigurava i školske udžbenike za sve odlične učenike osnovnih škola od trećeg do devetog razreda iz porodica s četvero i više djece. Za ove je namjene do sada izdvojeno 1.750.000 KM.

Ipak, podaci pokazuju da ni mjere Vlade RS-a ne donose očekivane rezultate jer RS ima najveći pad nataliteta u BiH, 1,67%, dok Federacija BiH ima pad od 0,26%, a Brčko Distrikt 0,72%.

U ukupnom smanjenju na osnovu prirodnog priraštaja, u prethodne četiri godine Srbi su sudjelovali s -18.650, Hrvati s -9.450, a Bošnjaci su imali pozitivan prirodni priraštaj u iznosu od 5.450, dok su svi nekonstitutivni narodi i oni koji se nisu izjašnjavali u etničkom smislu imali prirodni priraštaj od -4,200.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!