I tako, deterdžent iz FBiH ne može u RS

Politika RS a jeste da se usklađivanje zakonodavstva realizira prema vlastitim pravilima i vlastitim planovima, neovisno o ostatku zemlje. Vlasti u entitetu RS ponašaju se kao država jer imaju otvoren prostor za takvo ponašanje. Ne postoji jedinstveni plan i program prijenosa EU zakonodavstva na nivou zemlje, pa ljudi samo rade svoj posao

Prije nekoliko dana objavljena je informacija kako se deterdženti proizvedeni u Federaciji trebati ukloniti s polica prodavnica u RS‑u jer je tako naložila nadležna inspekcija, a tragom zakona koje je donijela Vlada RS na prijedlog entitetskog Ministarstva za zdravlje i socijalnu zaštitu. Kao uvjet za plasman tih proizvoda na tržištu RS-a traži se od proizvođača iz Federacije da registriraju svoju firmu u RS‑u kako bi mogli legalno prodavati svoje proizvode u tom bosanskohercegovačkom entitetu. Ovakav stav nadležni iz Ministarstva za zdravlje i socijalnu politiku RS‑a objasnili su tvrdnjom da su u FBiH na snazi propisi koji nisu usklađeni s evropskim, pa postoji mogućnost da se na tržištu RS-a pojave proizvodi koji ne ispunjavaju uvjete kvaliteta i zaštite propisane zakonodavstvom EU, a sada i zakonodavstvom koje je na snazi u RS-u.

CIJEPANJE JEDINSTVENOG EKONOMSKOG PROSTORA

Pod krinkom zaštite svojih potrošača cijepa se jedinstveni ekonomski prostor i nameće se očigledna pravna nesigurnost u poslovanju unutar jedne države. Ovo su politički i ekonomski aspekti ovog primjera. Međutim, kako gotovo da nema ili je veoma malo aktivnosti unutar neke zemlje koje nemaju veze s procesom evropskih integracija, tako je i ovaj primjer izvrstan da bi se pokazalo šta je moguće kada intenzivnu verbalnu podršku procesu evropskih integracija ne prati potrebna infrastruktura.

Uglavnom je poznata priča oko Mehanizma koordinacije. Dokument usvojen u januaru ove godine usvojen je ponovno u augustu i tada su se svi usuglasili da je to konačna usuglašena verzija Mehanizma koji treba osigurati učinkovito realiziranje aktivnosti usmjerenih ka članstvu BiH u EU. Pojednostavljeno, Mehanizam koordinacije ustanovljava KO je nadležan i KO JE KOME nadređen te KAKO se donose odluke. Da bi se moglo početi konkretno i fokusirano raditi, treba još “samo” napisati i usuglasiti dokument koji se zove Program integriranja. (National Program of Integration – NPI). Ovaj dokument treba dati odgovore na pitanja ŠTA, KADA, KAKO. Tek kada je jasno KO treba, ŠTA treba raditi, te KADA, KAKO i KOJIM sredstvima će se to uraditi i KO je odgovoran, tek se tada poslom pridruživanja i pristupanja EU možemo početi baviti na sistematičan i planski način.

Jer, Program integriranja (u našoj se zemlji pridjev nacionalni izbacuje zbog razumljivih razloga, ali se zamjenjuje pridjevom državni ili se samo govori o Programu integriranja jer ima zamjerki i na ovaj drugi pridjev) jeste strateški, ključni dokument i vodilja koja na jednom mjestu sistematizirano obuhvata planove za preuzimanje i primjenu zakonodavstva EU.

Obaveza izrade Programa integriranja proizlazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU, a njegova svrha i cilj čine ga stubom cijelog procesa. Osim što osigurava planski i strukturirani pristup obavezama iz procesa, Program daje i vrlo efikasan instrument za praćenje realizacije zacrtanih zadataka. “Program integrisanja u Evropsku uniju dovodi u realnu ravan i pokazuje gdje smo i gdje su nam praznine. Priprema programa integrisanja nije posao jedne institucije, a mjesec više u pisanju ovog dokumenta na strateškoj ravni ne znači previše, ali pravi razliku između solidnog i odličnog dokumenta”, kaže Srbijanski ekspert Vladimir Međak, pravni savjetnik tima Srbije za pregovore o članstvu. Ovdje svakako treba dodati da Program ima nekoliko stotina stranica i njegova priprema obično traje oko godinu. Jednom pripremljeni dokument Programa može i treba se revidirati jednom ili više puta u skladu s potrebama procesa.

Ovaj dokument na jednom mjestu opisuje stanje u nekoj oblasti, recimo javnog zdravstva, postojeće zakonske akte i stepen usklađenosti s EU zakonodavstvom, pobraja sve institucije koje su uključene u realizaciju aktivnosti iz ove oblasti, definira prioritete i rokove prijenosa EU zakonodavstva u domaće, daje pregled broja zaposlenih s potrebama za novim zapošljavanjem i potrebama za obučavanjem te potrebna finansijska sredstva za realizaciju zadataka iz pobrojanih prioriteta.

Kad zemlja nema jedan ovakav dokument, a istovremeno u opisu rada Ministarstva za zdravlje i socijalnu zaštitu RS stoji da: “Resor za javno zdravstvo, međunarodne odnose i evropske integracije (…) u saradnji sa drugim resorima Ministarstva i drugim ministarstvima planira i priprema zakonske i pod-zakonske akte u svrhu približavanja i usklađivanja javnog zdravstva RS regulativi, standardima i normativima EU iz oblasti javnog zdravstva. Učestvuje u harmonizaciji i ispunjavanju uslova u procesu evropskih integracija.” Onda je jasno kako je moguće da se desi da deterdžent proizveden u Federaciji BiH ne može na police i u RS.

PREKLAPANJE KLJUČNIH ZADATAKA

Politika RS‑a jeste da se usklađivanje zakonodavstva realizira prema vlastitim pravilima i vlastitim planovima, neovisno o ostatku zemlje, demonstrirajući pri tome iste stavove koji su vidljivi i u navedenom primjeru o deterdžentima. U suštini, vlasti u entitetu RS ponašaju SE kao država jer imaju otvoren prostor za takvo ponašanje. Ne postoji jedinstveni plan i program prijenosa EU zakonodavstva na nivou zemlje, pa ljudi samo rade svoj posao.

Program je integriranja Srbija donijela 2008. godine, prije toga već su imali uspostavljenu strukturu koordinacije, a upitnik EU dobili su 2011. godine. Crna Gora je Program integriranja imala 2008. godine, a upitnik su dobili 2009. godine. Znači da su i sistem koordinacije i Program integriranja već postojali u ovim zemljama kada su dobile upitnik. Jer, prema riječima Vladimira Međaka, potrebno je vrijeme za “uhodavanje” rada u okviru tijela zaduženih za određene zadatke u procesu. Mi upitnik očekujemo uskoro, ma šta to značilo, a tijela, koja definira Mehanizam koordinacije, još nisu formirana. U Odluci o mehanizmu koordinacije jasno stoji da je zaduženje radnih grupa da učestvuju u izradi Programa integriranja. Kad budu formirane radne grupe, neće baš imati vremena za “uhodavanje” jer će doći upitnik, a trebat će se raditi i na izradi Programa integriranja.

Znači, vrlo je vjerovatno da će se ova dva važna zadatka preklopiti. Na “uhodavanje” možemo zaboraviti, ali ni to nije najveći problem. Primjer s početka teksta, gdje jedan nivo vlasti samostalno i neovisno od drugih koji dijele istu nadležnost, u vakuumu nepostojanja državnih struktura, planova i aktivnosti, postupa tako da razbija i tako klimavi okvir države, može se vrlo jednostavno nastaviti. Kako je već ranije u tekstu rečeno, ljudi samo rade ono što je u njihovom mandatu. Da li su posljedice ovakvog djelovanja slučajne ili su rezultat ciljane aktivnosti teško je reći, ali je činjenica da sva dosadašnja kašnjenja i odugovlačenja u pripremi potrebne infrastrukture za učinkovito bavljenje poslovima evropskih integracija dolaze na naplatu.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!