I stajat će opet ponosno Arnaudija

Osman Kozlić, muftija banjalučki, podsjetio je da je prije više od godinu dana bivši ambasador Turske u BiH na ovom lokalitetu pitao koga planiraju da obnovi ovu džamiju.

U Banjoj Luci je danas položen kamen temeljac za ponovnu izgradnju džamije Arnaudija, koja je kao i ostale banjolučke džamije, porušena 7. maja 1993. godine.

Svečanosti je prisustvovalo i oko stotinu vjernika, a na mjesto položenog kamena temeljca prinesen je kurban.

Polaganju kamena temeljca za izgradnju Arnaudije nije prisustvovao niko od predstavnika vlasti RS-a i Grada Banjaluka.

Arnaudija je jedina neobnovljena džamija u Banjoj Luci, od 15 koliko ih je u ovom gradu porušeno tokom rata.

U Ankari su 11. oktobra 2016. godine direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice (IZ) u BiH Senaid Zajimović i direktor Generalne direkcije vakufa Republike Turske Adnan Ertem potpisali Protokol o realizaciji projekta ponovne izgradnje Arnaudije.

Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je putem svog partnera, Generalne direkcije vakufa Republike Turske, osigurala neophodna vakufska sredstva za finansiranje radova ponovne izgradnje Arnaudije.

Arnaudija je bila uvrštena na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Božija je milost bila da je nama bilo suđeno da obnovu ove džamije preuzmemo na sebe i, ako Bog da, mi ćemo je i obnoviti, izjavio je Adnan Ertem, generalni direktor Direkcije vakufa Republike Turske danas u Banjaluci na svečanosti povodom polaganja kamena temeljca za izgradnju džamije Arnaudije, javlja Anadolu Agency (AA).

Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u obraćanju prisutnima na svečanosti istakao je da je ovo najznačajnija svečanost u okviru manifestacije Dani vakufa u BiH.

“Posebno mi je drago što danas imamo priliku postaviti kamen temeljac jedinoj neobnovljenoj džamiji u Banjaluci i to na Dan grada Banjaluke. Mislimo da je to najbolji mogući poklon na današnjem obilježavanju Dana grada”, rekao je Zajimović.

Prema njegovim riječima, Banjaluka i njeni predstavnici pokazuju da je ona multietnički grad. Zajimović je potom čestitao na ponovnom povratku Arnaudije ovom gradu.

“Ovo je važan dan i za Banjaluku i za nas”, rekao je nakon pozdrava okupljenim vjernicima i građanima Adnan Ertem, generalni direktor Direkcije vakufa Republike Turske.

– Ertem: Obnavljanjem bogomolja, obnavljamo mir i razumijevanje –

“Islam znači mir. Vjerujem da ćemo ponovnom izgradnjom objekata srušenih u ratu pomoći uspostavljanju mira i spokoja u ovom mjestu. Pored toga što ćemo obnoviti bogomolju, mi ćemo obnoviti mir, ljubav, razumijevanje među ljudima”, kazao je Ertem.

Cjelovitost i prosperitet Bosne i Hercegovine za Tursku su oduvijek bili od velike važnosti, poručio je u obraćanju Haldun Koc, ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini.

Osman Kozlić, muftija banjalučki, podsjetio je da je prije više od godinu dana bivši ambasador Turske u BiH na ovom lokalitetu pitao koga planiraju da obnovi ovu džamiju.

Svečanosti su prisustvovali i reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović, nekoliko desetina vjernika, kao i imami i predstavnici medžlisa Islamske zajednice.

– Kavazović: Naše bogomolje govore o nama –

“Nadamo se da će obnova i obnoviti odnose među ljudima”, kazao je Kavazović, dodavši “i da naše bogomolje govore o nama”.

“Naše bogomolje su imale i teških trenutaka, a Arnaudija je opomena da može biti zloupotrijebljen čovjek, ali ne i narod”, rekao je Kavazović.

Reis IZ-a u BiH u obraćanju je naglasio da se prema svim bogomoljama treba odnositi s poštovanjem.

PROČITAJTE I...

Iako oslabljena, i dalje postoji tradicija pravljenja šarenih svijeća, ali je, nažalost, sve manje onih koji to prakticiraju pa tako današnja djeca nemaju sreće da osjete tu radost. Kupovala bi se svakom djetetu po jedna šarena svijeća pa su djeca čekala čija će prva izgorjeti, odnosno čija će duže trajati, to je bilo veselje kao današnja dječija radost uzrokovana slatkišima. Bila je to posebna radost za djecu, zbog koje su s uzbuđenjem dočekivali novu hidžretsku godinu

Sabit Milinkić rođen je u Turiji. Prije odlaska u Sydney (1986) radio je u Fabrici sode u Lukavcu. Radio je u nekoliko multinacionalnih kompanija (automatsko vođenje industrijskih sistema), a trenutno je zaposlen u finskoj kompaniji “Valmet”. Objavio je dvije knjige poezije (Kofer, 2014. godine, i Sa ovih daljina, 2017. godine), kao i autobiografski roman Izet. Svjedok jednog vremena, 2009. godine, ali i nemali broj tekstova publicističke prirode koji uglavnom govore o Bosni i Hercegovini i povijesnoj tragediji njenog naroda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!