fbpx

I put za Rusiju vodi preko Gibraltara

Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine pobijedila je reprezentaciju Gibraltara, sačinjenu od igrača koji većinom nisu profesionalni fudbaleri. Ova simpatična država ima površinu od 6,8 kvadratna kilometra, na kojima živi 29.286 stanovnika, otprilike koliko i u Bosanskoj Krupi. Usporedbe radi, teritorijalno najmanja općina u Bosni i Hercegovini jeste Novo Sarajevo, s površinom 9,9 kilometara kvadratnih. Gibraltar je jedna od najgušće naseljenih zemalja, s 4.307 stanovnika po kilometru kvadratnom. Ima i jednu od najmanjih granica. Graniči samo sa Španijom i ta je granica duga samo 1.200 metara

Piše: Hamza RIDŽAL

 

Kad se emevijski general Tarik ibn Zijad 30. aprila 711. godine iskrcao s vojskom na jug Pirinejskog poluotoka, naredio je da se spale sve lađe s kojima je vojska pristigla iz Maroka. Svojim je vojnicima rekao: “Neprijatelj je ispred, a more iza vas.” Tim je činom vojnicima poručio da ne postoji mogućnost povlačenja iz bitke i da će svakog dezertera dočekati sigurna smrt. Tako je počela islamska era vladavine Španijom, koja je trajala sve do 1492. godine, skoro osam stoljeća. Mjesto na kojem se Tarik ibn Zijad iskrcao s vojskom nazvao je Džebelu Tarik, što u prijevodu znači Tarikova planina, a taj je naziv sačuvan do danas. Gibraltar je danas država, autonomna prekomorska teritorija Ujedinjenog Kraljevstva. Smještena na južnom ćošku Španije, jedna je od najmanjih država na svijetu, s mnoštvom kulturoloških specifičnosti.

Postoje arheološki dokazi o naseljenosti Gibraltara još u prahistorijsko doba. Pisani tragovi svjedoče da su njegovi prvi stanovnici bili Feničani, hiljadu godina prije nove ere, a Kartažani i Rimljani osnivali su na tom prostoru privremena naselja. Nakon propasti Rimskog carstva, Gibraltar je kratko bio pod kontrolom Vandala, a poslije dio vizigotskog kraljevstva Hispanije, dok ono nije propalo i teritorij pao pod maursku vlast. U prva četiri stoljeća arapske vlasti Gibraltar nije naročito napredovao. Tek je sultan Abdul Mu’min na tom području izgradio prvo stalno naselje polovinom 12. stoljeća. Naredio je izgradnju utvrde na stijeni čiji ostaci i danas postoje i nazivaju se Maurskim dvorcem. Kratkotrajno je Gibraltar okupirala kastiljska vojska početkom 14. stoljeća, kao i Marinidi tokom invazije na Kordopski halifat, ali je vraćen Granadi 1374. godine. Pod kastiljsku vlast ponovo pada 1462. godine, čime je konačno završena era maurske vlasti nad Gibraltarom, koja je trajala 750 godina. Grad je prisvojio kastiljski kralj Henrik IV, dodavši ovoj teritoriji i grad Algeciras, koji se od tada smatra dijelom ove teritorije i naziva se Campo de Gibraltar.

Tokom Osamdesetogodišnjeg rata, Gibraltar su osvojile udružena engleska i holandska vojska 1704. godine, a sporazumom iz Utrechta 1713. godine, kojim je rat završen, Gibraltar je ostao pod suverenošću Britanije. Od tada Velika Britanija u kontinuitetu vlada nad Gibraltarom, uprkos brojnim pokušajima Španije da ga vrati pod svoju vlast. S vremenom je Gibraltar postao ključna baza Kraljevske mornarice, a njegova je strateška važnost porasla dodatno nakon otvaranja Sueskog kanala.

Koji se jezici govore na Gibraltaru

Ova simpatična država ima površinu od 6,8 kvadratna kilometra, na kojima živi 29.286 stanovnika, otprilike koliko i u Bosanskoj Krupi. Usporedbe radi, teritorijalno najmanja općina u Bosni i Hercegovini jeste Novo Sarajevo, s površinom od 9,9 kilometara kvadratnih. Gibraltar je jedna od najgušće naseljenih zemalja, s 4.307 stanovnika po kilometru kvadratnom. Ima i jednu od najmanjih granica. Graniči samo sa Španijom i ta je granica duga samo 1.200 metara. Budući da nad cijelom državom dominira Tarikova planina, Gibraltar se kolokvijalno naziva “Stijenom” (The Rock).

Jedna od osnovnih karakteristika Gibraltara jeste etnička raznolikost njegovog stanovništva. U njemu živi 27% Britanaca, 24% Španaca, 19% Italijana, 11% Portugalaca, 8% Maltežana i brojne manje zajednice različitih etničkih grupa. Skoro četiri petine stanovništva jesu rimokatolici. Katedrala svete Marije centralna je i najstarija katedrala u državi, a napravljena je još u 16. stoljeću. Od ostalih kršćana, 7% su pripadnici Crkve Engleske koji posjećuju Katedralu Svetog Trojstva. Na Gibraltaru živi i 4% muslimana, koji imaju jednu džamiju, te manja zajednica Hindusa i Jevreja.

Budući da je Gibraltar britanska teritorija, zvanični je jezik u ovoj zemlji engleski, koji se koristi u administraciji i u školama. Zbog blizine Španije, velika većina stanovnika govori i španski jezik. U upotrebi je i arapski jezik, koji koristi marokanska zajednica na Gibraltaru. Ipak, najveća specifičnost Gibraltara jeste llanito narječje španskog jezika, koje se govori samo u ovoj zemlji. Llanito narječje eklektička je mješavina andaluzijskog španskog i britanskog engleskog, te brojnih izraza iz malteškog, portugalskog, italijanskog, arapskog i hebrejskog jezika. Gibraltarci sami sebe nerijetko nazivaju Llanitosima, identificirajući se tako s ovim unikatnim narječjem, koje neki smatraju i zasebnim jezikom, a ne tek narječjem španskog jezika.

Igrački domet: šesta engleska liga

Privredom Gibraltara najviše je dominirala vojna industrija, naročito vojno brodogradilište. Osamdesetih godina 20. stoljeća udio vojne industrije u ukupnoj ekonomiji bio je viši od 60%. Međutim, ovaj se sektor u posljednjih desetak godina prošlog stoljeća znatno smanjio te danas učestvuje u ukupnoj privredi sa samo 7%. Privredom Gibraltara danas dominiraju uslužne djelatnosti, najvećim dijelom turizam. Stijena je omiljena turistička atrakcija, naročito među britanskim turistima i stanovnicima južne Španije. Pored toga, omiljeno je mjesto za kupovinu jer su sva dobra i usluge oslobođene od poreza. Nezaposlenost na Gibraltaru iznosi tek 2,5%, a svim stanovnicima zagarantiran je besplatan zdravstveni sistem.

Obrazovni sistem u Gibraltaru u osnovi se slaže s obrazovnim sistem u Velikoj Britaniji. U gibraltarskim školama proučavaju se grupe nacionalnih predmeta, kao i u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj. Ukupno u Gibraltaru ima petnaest državnih škola, jedna škola britanskog Ministarstva odbrane, jedna privatna škola i jedan koledž. Budući da u Gibraltaru nema visokoškolskih ustanova, svi gibraltarski studenti moraju studirati u drugim zemljama, a Vlada upravlja sistemom stipendija i grantova potpomažući tamo studiranje svojih studenata u Ujedinjenom Kraljevstvu. Vlada Gibraltara sastoji se od deset članova, a najmoćnija osoba u državi jeste premijer. Pored njega, Gibraltar pred Ujedinjenim Kraljevstvom zastupa guverner, iako je njegova funkcija više ceremonijalna.

Prema odredbama Zakona o valuti iz 1934. godine, Vlada Gibraltara izdaje novčanice gibraltarske funte, koje su vezane za britansku funtu i s njom predstavljaju osnovno monetarno sredstvo u ovoj zemlji. Najzastupljeniji sportovi na Gibraltaru jesu kriket, biciklizam, košarka, ragbi i fudbal. Fudbalska reprezentacija Gibraltara primljena je u punopravno članstvo UEFA‑e 2013. godine i ne može igrati u istoj grupi sa Španijom zbog napete političke situacije. Na FIFA-inoj rang-listi Gibraltar je 205., na posljednjem mjestu, koje dijeli sa šest nacionalnih timova. Najbolji strijelci reprezentacije jesu Jake Gosling i Lee Casciaro s po dva postignuta gola.

Casciaro, inače po zanimanju policajac, strijelac je i prvog gola za Gibraltar u nekoj kvalifikacionoj utakmici. U porazu 1:6 od Škotske, 29. marta 2015. godine, u meču kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, pogodio je za ogromno slavlje saigrača i stručnog štaba. Asistirao mu je tada Alan Payas, po profesionalnom zanimanju advokat. U nacionalnom timu igraju i trojica internacionalaca. Deren Ibrahim golman je Dartforda, člana National League South, odnosno šeste lige Engleske. I Michael Yome nastupa u Engleskoj. Tačnije, nosi dres Canterbury Cityja, ekipe koja se takmiči u lokalnoj ligi istočnog Londona. Jamie Coombes prvotimac je niželigaša Undy Athletica iz Walesa. Kompletan je tim procijenjen na ukupnu tržišnu vrijednost od 250.000 eura. Usporedbe radi, tržišna vrijednost reprezentativaca Bosne i Hercegovine iznosi 120 miliona eura.

 

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • putopisac.com 05.04.2017.

    putopisac.com

    Odgovori