I KO TO KAŽE DA TREBA UKINUTI VJERONAUKU

Ako pročitamo ovaj Marićkin komentar, nakon što se dobro ismijemo, ne možemo pomisliti ništa drugo nego posumnjati u bilo kakav kredibilitet koji bi Ivana Marić, kao komentatorica dešavanja u lokalnoj sredini, mogla imati.

Kao što smo i primijetili u jednom od ranijih brojeva Stava, samodopadna i samozvana politička analitičarka Ivana Marić ponekad se zna pojaviti kao gost nekog od regionalnih medija, uglavnom onih iz Hrvatske.

To se dešava gotovo isključivo onda kada treba kritizirati bošnjačku političku poziciju, naročito ako je riječ o SDA, a pogotovo kad je tema nešto što je učinio ili izgovorio član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, na kojeg Marićka gotovo da ima fetiš.

Takvo angažiranje Marićke od stranih medija u neku je ruku i razumljivo, jer ona živi i radi u Sarajevu pa se očekuje da poznaje lokalnu sredinu, kao i odnose, kretanja, dešavanja, kulturu i običaje unutar nje. No, da li je to zaista tako?

Ako pročitamo ovaj Marićkin komentar, nakon što se dobro ismijemo, ne možemo pomisliti ništa drugo nego posumnjati u bilo kakav kredibilitet koji bi Ivana Marić, kao komentatorica dešavanja u lokalnoj sredini, mogla imati.

Kako je moguće da neko ko toliko dugo živi u Sarajevu, okružen muslimanima i islamom, vjerskom tradicijama i kulturom, može biti toliko neinformiran i koliko se čovjek zaista može pouzdati u političke komentare osobe koja ne zna čak ni to šta su sure?

PROČITAJTE I...

Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!