HDZ-ova medijska “Oluja”

Ovakva vrsta potvora, artikulirana na ovakav način i usmjerena prema Evropi i njenim narastajućim desničarskim centrima, nije niti najmanje naivna ili nepromišljena te je ne treba minimizirati ili otpisivati kao dio nekakvog političkog refleksa.

Histerija u određenim krugovima nastala nakon što je objavljeno da je Željko Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda ne pokazuje znake smirivanja. Štaviše, postaje intenzivnija i sve ekstremnija.

Prvobitni medijski ataci već dobro poznatih megafona mržnje, koji su Komšićev izbor stavljali u kontekst kolektivne svebošnjačke zavjere da se naudi Hrvatima, stvorili su, nažalost, izuzetno otrovnu atmosferu u kojoj su mnogi pokazali svoje ružno (možda i pravo) lice. Medijskom propagandom stvoren osjećaj pravedničkog gnjeva i stalne ugroženosti otvorio je put za niz izuzetno problematičnih političkih poteza i izjava.

Politički sasvim nekorektno poređenje Željka Komšića s Adolfom Hitlerom, a koje je napravio kardinal Vinko Puljić, sigurno će ući u anale gafova ovdašnjih visokih vjerskih veledostojnika.

Ta i takve izjave kao da su ponudile alibi i za krajnje bezobrazne i umišljene, sasvim nelegalne i neustavne izjave načelnika pojedinih općina naseljenim većinom Hrvatima kako je Komšić persona non grata kojoj je bolje da se ne pojavljuje u granicama njihove nadležnosti, te iste, ali još drskije izjave HDZ-ovih kadrova iz miješanih općina ili čak općina s bošnjačkom većinom, a koje su u nečijim glavama i dalje dio nedosanjane Herceg-Bosne. Ovakvi ratnohuškački nastupi praćeni su i protestima, ali i propagandnom kampanjom u kojoj se izbor Komšića stavlja u kontekst radikalne muslimanske većine koja ugnjetava sirotu kršćansku manjinu.

Maliciozna namjera da se Komšićeva pobjeda iskoristi za pumpanje međunacionalnih tenzija i etiketiranja čitavog bošnjačkog naroda kao ekstrema uočljiva je na vrsti histerične propagande koja tvrdi da je Komšić izabran nakon što su bošnjački glasači instrukcije za “preglasavanje” dobili na džamijskim hutbama i sijelima, pa čak i da je Komšić izabran glasovima velike “vehabijske zajednice”, iako je i najapolitičnijem posmatraču sasvim jasna ljevičarska ideološka opredijeljenost i svjetonazor ogromne većine Komšićevih glasača.

Ovakva vrsta potvora, artikulirana na ovakav način i usmjerena prema Evropi i njenim narastajućim desničarskim centrima, nije niti najmanje naivna ili nepromišljena te je ne treba minimizirati ili otpisivati kao dio nekakvog političkog refleksa.

Nju treba tretirati kao dio nastavka specijalnog rata hrvatske politike protiv Bosne i Hercegovine i Bošnjaka koji traje već duže vrijeme.

PROČITAJTE I...

Samo dva mjeseca nakon smrti Mehmeda Spahe potpisan je Sporazum Cvetković-Maček, kojim je Bosna i Hercegovina podijeljena između Srbije i Hrvatske. Očito je da je s njegovom smrću JMO ostala bez kadrovskog potencijala i političke figure koja bi mogla nadomjestiti njegovu poziciju i raditi na zaustavljanju antibosanske politike. S druge strane, veliko je pitanje da li bi i sam Spaho uspio spriječiti udružene srpsko-hrvatske snage koje su radile na rastakanju Bosne i Hercegovine

Nakon ponovne najave da će Sveučilište Mujaginu kuću jednostrano pretvoriti u knjižnicu, reagirao je i mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović. “Projekt zaposjedanja Univerzitetske biblioteke protivan je i pravu i moralu. Na nju ne može polagati pravo isključivo Sveučilište, gdje su tu Univerzitet i svi stanovnici i građani?! Ona je opće dobro. S moralnog aspekta, ona je djelo dobročinstva i filantropije Bošnjaka, kozmopolite, gradonačelnika Mujage Komadine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!