Haldun Koç, novi ambasador Turske u BiH: “Kultura s ovih prostora uvijek je bila dio mog života”

“Od trenutka kad sam prvi put nogom stupio u vašu zemlju, mene i moju porodicu jako su dojmili srdačnost, topla dobrodošlica i iskreno prijateljstvo građana Bosne i Hercegovine. Ova izuzetna situacija predstavlja dodatnu pokretačku silu za daljnji razvoj naših odnosa i stvara pravo okruženje za nove projekte koji se mogu realizirati”

Svoju je zemlju predstavljao u diplomatskim misijama na Bliskom istoku, u Africi, Bugarskoj, Austriji, Španiji, Grčkoj, a sada i u Bosni i Hercegovini kao novi ambasador Republike Turske. Haldun Koç iskusni je diplomata koji je vršio i visoke funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske. Rođen je u Ankari 1968. godine, a na funkciji ambasadora naslijedio je Cihada Erginaya. Za Stav govori o svojim diplomatskim planovima i otkriva svoje duboke vezanosti za našu zemlju, ali i Balkan u cjelini.

STAV: Nedavno ste stupili na dužnost ambasadora. Je li ovo Vaša prva posjeta i boravak u Bosni i Hercegovini?

KOÇ: Prije svega, želim naglasiti koliko se osjećam ponosnim i radosnim što u ovoj lijepoj i jedinstvenoj zemlji obavljam dužnost ambasadora Republike Turske. Za mene prostor Balkana ima jedan poseban značaj. Kako mi je supruga porijeklom Bošnjakinja, ovdašnja kultura s mnogim svojim osobitostima uvijek je bila dio našeg života. Pored historijske i kulturne, bliskost koju osjećamo na društvenom planu čini da Bosnu i Hercegovinu osjećamo kao svoju drugu domovinu. Na ovim sam prostorima boravio raznim povodima, ali boravak u istaknutoj zemlji u regiji kao što je Bosna i Hercegovina, ovog puta u svojstvu predstavnika Turske, za mene ima poseban značaj.

STAV: Poznato je da naše dvije zemlje imaju dobre međusobne odnose i dijele mnoge kulturološke i historijske veze. Kakve Vi utiske imate o Bosni i Hercegovini i ima li nešto što se Vas posebno dojmilo?

KOÇ: Koliko je Balkan prioritetan za Tursku u političkom, geografskom i ekonomskom smislu, toliko je i zbog društvenih, kulturnih i historijskih veza. I Turska je balkanska zemlja. U našoj zemlji živi mnogo građana porijeklom s Balkana. Stoga, sva događanja u regiji utječu i na Tursku. Za nas je veoma važno da u zemljama regije vladaju mir i blagostanje. Naše odnose sa zemljama regije njegujemo i razvijamo sa sviješću da je i Turska jedna balkanska zemlja.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je nakon rata uspostavila jedan funkcionalni državni mehanizam, koja nastavlja proces evroatlantskih integracija i radi na uspješnoj realizaciji Reformske agende. U tom kontekstu, s jednim ujedinjujućim, integrativnim pristupom potrebno je fokusirati se na povećanje blagostanja građana i ekonomski razvoj i ne treba zaboraviti da se stabilnost i ekonomska moć uzajamno hrane.

Od trenutka kad sam prvi put nogom stupio u vašu zemlju, mene i moju porodicu jako su dojmili srdačnost, topla dobrodošlica i iskreno prijateljstvo građana Bosne i Hercegovine. Ova izuzetna situacija predstavlja dodatnu pokretačku silu za daljnji razvoj naših odnosa i stvara pravo okruženje za nove projekte koji se mogu realizirati.

STAV: Vidljivi su napori kako turske vlasti, tako i vlasti Bosne i Hercegovine u prezentiranju naše zemlje kao turističke destinacije, tako da više ne odlaze samo Bosanci i Hercegovci na turska ljetovališta već se iz godine u godinu povećava broj turskih turista koji posjećuju našu zemlju.

KOÇ: Bosna i Hercegovina, i po historijskom naslijeđu i po prirodnim ljepotama, jedinstvena je zemlja. Ovo je rijedak prostor u kojem možete naći zimske sportove, prirodni turizam, banjske centre, historijske spomenike i sve ljepote na jednom mjestu. Smatram da je postojeća turistička ponuda ispod realnog potencijala zemlje, da ju je potrebno unaprijediti i pridati potreban značaj ne samo Sarajevu, Mostaru i Travniku već i drugim krajevima jedinstvene ljepote, značajnim i za prirodni i za zdravstveni turizam. To je i razlog zašto podstičemo naše privrednike da u ovim oblastima investiraju. Bliskost među narodima dviju zemalja čini da su uzajamne posjete iz dana u dan češće što doprinosi i turizmu.

STAV: Bosna i Hercegovina odnedavno izvozi i meso na tursko tržište. Po Vašem mišljenju, na koje načine možemo unaprijediti saradnju između naših dviju država?

KOÇ: Nakon poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine, u cilju pružanja podrške bh. ekonomiji, naša je zemlja odobrila izuzetak od obaveza Carinske unije i počela s uvozom mesa iz Bosne i Hercegovine. Ova naša saradnja doprinosi bh. ekonomiji, čime i klaonice i proizvođači iz Federacije i RS‑a povećavaju i obogaćuju svoje aktivnosti u trgovini.

Pored direktnih investicija, Turska svojom podrškom i pomoći na indirektan način stvara dodatnu vrijednost i mogućnost zapošljavanja. Od Daytonskog sporazuma do danas, ulaganja naše zemlje u Bosni i Hercegovini premašuju milijardu eura. Danas je Turska među zemljama koje najviše investiraju u Bosni i Hercegovini. Među 10 najvećih firmi-izvoznika u Bosni i Hercegovini nalaze se dvije koje su osnovane turskim kapitalom i koje zapošljavaju stotine Bosanaca i Hercegovaca. Radi povećanja naših investicija u Bosni i Hercegovini, koja ima bogate izvore sirovina, u kontaktu smo s našim partnerima i podržavamo uzajamne posjete naših privrednika.

Uz blizu 800 projekata TIKA‑e koji daju težinu razvoju i zapošljavanju, snažno prisustvo ZiraatBanke s njezinih 30 filijala i kreditnom linijom od 150 miliona eura pokazuju konkretne činioce razvoja naših trgovinskih i ekonomskih odnosa. Naše jake firme, poput firmi “Natron-Hayat” i “Soda-Şişecam”, jesu predvodnice novih investicija naših velikih firmi u bliskoj budućnosti. Ulažemo uzajamne napore da se obim naše trgovinske razmjene, koji iznosi blizu 540 miliona dolara, poveća na 1 milijardu dolara. Država Bosna i Hercegovina je obznanila da će raditi na pojednostavljenju birokratskih procedura s kojima se susreću naši investitori. S tim u vezi, mi smo bh. dužnosnicima predali radni papir koji sadrži naša očekivanja po ovom pitanju. Uvjeren sam da ćemo uzajamnim iskrenim i vrijednim radom dovesti naše ekonomske odnose na nivo koji zaslužuju.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 8. decembra.

PROČITAJTE I...

“Ja sam prišla Ratku Mladiću i rekla mu da mi nema djeteta, da je nestalo. Povukla sam ga za ruku i rekla mu to, ali on me otjerao. Strpali su nas nakon toga u autobuse. Selmu nisam uspjela pronaći tad, a, evo, više od 22 godine nemam glasa nikakvog o njoj. Vjerujem da je živa. Nadam se tome. Svakog dana mislim na nju. Nadam se da ćemo nekad saznati šta se desilo. Dok je ne pronađemo, živu ili mrtvu, nećemo odustati”

Fenomen da oni koji su svojevremeno nagovarali Bošnjake da se na popisu izjasne kao Bosanci sada negoduju zbog nazivanja nastavnog predmeta bosanski pokazuje da nisu u pitanju nikakvi pozitivni principi, nego namjera da se konstantno problematizira bošnjačka jezička, kulturna i uopće identitetarna posebnost. U tu svrhu koriste se i maliciozne zamjene teza po kojima se pravo na izučavanje vlastitog jezika kroz predmet nazvan po tom jeziku tumači kao diskriminacija drugog i drugačijeg. Hoće li doći vrijeme kada će i samo postojanje Bošnjaka biti tumačeno kao akt segregacije i diskriminacije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!