Haldun Koç, novi ambasador Turske u BiH: “Kultura s ovih prostora uvijek je bila dio mog života”

“Od trenutka kad sam prvi put nogom stupio u vašu zemlju, mene i moju porodicu jako su dojmili srdačnost, topla dobrodošlica i iskreno prijateljstvo građana Bosne i Hercegovine. Ova izuzetna situacija predstavlja dodatnu pokretačku silu za daljnji razvoj naših odnosa i stvara pravo okruženje za nove projekte koji se mogu realizirati”

Svoju je zemlju predstavljao u diplomatskim misijama na Bliskom istoku, u Africi, Bugarskoj, Austriji, Španiji, Grčkoj, a sada i u Bosni i Hercegovini kao novi ambasador Republike Turske. Haldun Koç iskusni je diplomata koji je vršio i visoke funkcije u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Turske. Rođen je u Ankari 1968. godine, a na funkciji ambasadora naslijedio je Cihada Erginaya. Za Stav govori o svojim diplomatskim planovima i otkriva svoje duboke vezanosti za našu zemlju, ali i Balkan u cjelini.

STAV: Nedavno ste stupili na dužnost ambasadora. Je li ovo Vaša prva posjeta i boravak u Bosni i Hercegovini?

KOÇ: Prije svega, želim naglasiti koliko se osjećam ponosnim i radosnim što u ovoj lijepoj i jedinstvenoj zemlji obavljam dužnost ambasadora Republike Turske. Za mene prostor Balkana ima jedan poseban značaj. Kako mi je supruga porijeklom Bošnjakinja, ovdašnja kultura s mnogim svojim osobitostima uvijek je bila dio našeg života. Pored historijske i kulturne, bliskost koju osjećamo na društvenom planu čini da Bosnu i Hercegovinu osjećamo kao svoju drugu domovinu. Na ovim sam prostorima boravio raznim povodima, ali boravak u istaknutoj zemlji u regiji kao što je Bosna i Hercegovina, ovog puta u svojstvu predstavnika Turske, za mene ima poseban značaj.

STAV: Poznato je da naše dvije zemlje imaju dobre međusobne odnose i dijele mnoge kulturološke i historijske veze. Kakve Vi utiske imate o Bosni i Hercegovini i ima li nešto što se Vas posebno dojmilo?

KOÇ: Koliko je Balkan prioritetan za Tursku u političkom, geografskom i ekonomskom smislu, toliko je i zbog društvenih, kulturnih i historijskih veza. I Turska je balkanska zemlja. U našoj zemlji živi mnogo građana porijeklom s Balkana. Stoga, sva događanja u regiji utječu i na Tursku. Za nas je veoma važno da u zemljama regije vladaju mir i blagostanje. Naše odnose sa zemljama regije njegujemo i razvijamo sa sviješću da je i Turska jedna balkanska zemlja.

Bosna i Hercegovina je zemlja koja je nakon rata uspostavila jedan funkcionalni državni mehanizam, koja nastavlja proces evroatlantskih integracija i radi na uspješnoj realizaciji Reformske agende. U tom kontekstu, s jednim ujedinjujućim, integrativnim pristupom potrebno je fokusirati se na povećanje blagostanja građana i ekonomski razvoj i ne treba zaboraviti da se stabilnost i ekonomska moć uzajamno hrane.

Od trenutka kad sam prvi put nogom stupio u vašu zemlju, mene i moju porodicu jako su dojmili srdačnost, topla dobrodošlica i iskreno prijateljstvo građana Bosne i Hercegovine. Ova izuzetna situacija predstavlja dodatnu pokretačku silu za daljnji razvoj naših odnosa i stvara pravo okruženje za nove projekte koji se mogu realizirati.

STAV: Vidljivi su napori kako turske vlasti, tako i vlasti Bosne i Hercegovine u prezentiranju naše zemlje kao turističke destinacije, tako da više ne odlaze samo Bosanci i Hercegovci na turska ljetovališta već se iz godine u godinu povećava broj turskih turista koji posjećuju našu zemlju.

KOÇ: Bosna i Hercegovina, i po historijskom naslijeđu i po prirodnim ljepotama, jedinstvena je zemlja. Ovo je rijedak prostor u kojem možete naći zimske sportove, prirodni turizam, banjske centre, historijske spomenike i sve ljepote na jednom mjestu. Smatram da je postojeća turistička ponuda ispod realnog potencijala zemlje, da ju je potrebno unaprijediti i pridati potreban značaj ne samo Sarajevu, Mostaru i Travniku već i drugim krajevima jedinstvene ljepote, značajnim i za prirodni i za zdravstveni turizam. To je i razlog zašto podstičemo naše privrednike da u ovim oblastima investiraju. Bliskost među narodima dviju zemalja čini da su uzajamne posjete iz dana u dan češće što doprinosi i turizmu.

STAV: Bosna i Hercegovina odnedavno izvozi i meso na tursko tržište. Po Vašem mišljenju, na koje načine možemo unaprijediti saradnju između naših dviju država?

KOÇ: Nakon poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine, u cilju pružanja podrške bh. ekonomiji, naša je zemlja odobrila izuzetak od obaveza Carinske unije i počela s uvozom mesa iz Bosne i Hercegovine. Ova naša saradnja doprinosi bh. ekonomiji, čime i klaonice i proizvođači iz Federacije i RS‑a povećavaju i obogaćuju svoje aktivnosti u trgovini.

Pored direktnih investicija, Turska svojom podrškom i pomoći na indirektan način stvara dodatnu vrijednost i mogućnost zapošljavanja. Od Daytonskog sporazuma do danas, ulaganja naše zemlje u Bosni i Hercegovini premašuju milijardu eura. Danas je Turska među zemljama koje najviše investiraju u Bosni i Hercegovini. Među 10 najvećih firmi-izvoznika u Bosni i Hercegovini nalaze se dvije koje su osnovane turskim kapitalom i koje zapošljavaju stotine Bosanaca i Hercegovaca. Radi povećanja naših investicija u Bosni i Hercegovini, koja ima bogate izvore sirovina, u kontaktu smo s našim partnerima i podržavamo uzajamne posjete naših privrednika.

Uz blizu 800 projekata TIKA‑e koji daju težinu razvoju i zapošljavanju, snažno prisustvo ZiraatBanke s njezinih 30 filijala i kreditnom linijom od 150 miliona eura pokazuju konkretne činioce razvoja naših trgovinskih i ekonomskih odnosa. Naše jake firme, poput firmi “Natron-Hayat” i “Soda-Şişecam”, jesu predvodnice novih investicija naših velikih firmi u bliskoj budućnosti. Ulažemo uzajamne napore da se obim naše trgovinske razmjene, koji iznosi blizu 540 miliona dolara, poveća na 1 milijardu dolara. Država Bosna i Hercegovina je obznanila da će raditi na pojednostavljenju birokratskih procedura s kojima se susreću naši investitori. S tim u vezi, mi smo bh. dužnosnicima predali radni papir koji sadrži naša očekivanja po ovom pitanju. Uvjeren sam da ćemo uzajamnim iskrenim i vrijednim radom dovesti naše ekonomske odnose na nivo koji zaslužuju.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 8. decembra.

PROČITAJTE I...

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova

Usmena predaja kazuje kako je ovaj kraj bio pomilovan i zaštićen od većeg stradanja u svakom ratu, pa i u potonjem. Razlog tome narodni genij nalazi u trima obližnjim turbetima: turbe Hasan efendije u Čanićima, šejha Dede u Čekanićima i šejha Sinana u Gornjem Srebreniku – iznad Starog grada. Ova tri turbeta čine trokut u čijoj se unutrašnjosti nalazi današnji Srebrenik. Međutim, i tri spomenute džamije obrazuju trokut u kojem je ova pitoma čaršija pronašla svoj mir

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!