Gubimo li arapske turiste

Bez obzira na to što se broj turista iz pojedinih arapskih zemalja smanjio na početku 2018. godine, ukupan broj turista koji posjećuju našu zemlju nastavio je s visokim rastom. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su za prva tri mjeseca 2018. godine ostvarili 215.767 posjeta, što je više za 15,5%, i 478.311 noćenja, što je više za 18,8% u odnosu na isti period 2017. godine

 

U posljednje vrijeme iz medija saznajemo da se dolazak turista iz bogatih Zaljevskih zemalja u Bosnu i Hercegovinu smanjio, te kako Arapi otkazuju svoje ovogodišnje rezervacije za turističke destinacije u našoj zemlji. Tim smo tragom provjerili statistike relevantnih institucija koje pokazuju broj noćenja i broj turista koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu te kontaktirali turističke radnike i agencije kako bismo provjerili stanje na terenu i prokomentirali izazove s kojima se suočava sektor turizma u Bosni i Hercegovini.

AZERBEJDŽAN NAM “KRADE” ARAPE

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do marta 2018. godine broj turista iz Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Saudijske Arabije smanjio se u odnosu na isti period prošle godine, dok se broj turista iz Katara, Kuvajta i Omana povećao.

Najveći pad u dolascima i noćenjima zabilježen je kod turista iz UAE, i to s 4.601 na 3.659, iz Bahreina ih je manje za 141, a iz Saudijske Arabije stiglo je sedam turista manje nego u prva tri mjeseca 2017. godine. Slično pokazuje i evidencija Federalnog zavoda za statistiku, po kojoj je broj turista iz UAE u aprilu opao za nepunih 15% u odnosu na isti period prošle godine. Bez obzira na smanjenje dolazaka, turisti iz UAE ostvarili su u aprilu približno 6% noćenja, što ih za ovaj mjesec stavlja u prvih pet zemalja s najvišim brojem ostvarenih noćenja u Federaciji BiH, skupa s Njemačkom, Turskom, Hrvatskom i Italijom.

Iz Turističke agencije “Zoom Travel”, koja profesionalno radi turističke ponude, aranžmane i rezervacije za turiste iz Zaljevskih zemalja, kažu da je kod njih broj rezervacija porastao u odnosu na prošlu godinu te da nije bilo nikakvih otkazivanja.

“Mi nismo uočili nikakvo smanjenje. Proširio se glas da je u Bosni i Hercegovini zima prehladna. Oni ne skijaju, tako da je i to jedan od mogućih razloga zašto se smanjio broj turista iz ovih zemalja za prva tri mjeseca. U martu su djeca imala raspust dvije sedmice, tada su intenzivno dolazili”, kažu nam iz ove agencije i dodaju da očekuju veliki broj turista iz ovih zemalja tokom ljeta.

U Turističkoj agenciji “Zoom Travel” smatraju da je najveći problem za turiste iz Zaljevskih zemalja cijena aviokarata i dužina leta do naše zemlje.

“Druge destinacije, poput Azerbejdžana, koje u turizmu imaju izuzetno snažnu podršku države, preuzimaju veliki broj naših potencijalnih turista. Karta je dvostruko jeftinija za Azerbejdžan, a let traje 3,5 sata, dok im do naše zemlje treba i do 6 sati. Povratna karta za Azerbejdžan je od 200 do 250 eura, dok je ta najjeftinija povratna karta za Bosnu i Hercegovinu 500 eura za mart”, ističu iz Agencije “Zoom”.

Dodaju da je u porastu broj turista iz Bahreina i Saudijske Arabije koji dolaze preko njihove agencije. Kažu i da su im partnerske agencije iz UAE prenijele da je ove godine smanjen broj upita za Bosnu i Hercegovinu. Kao jedan od glavnih razloga tome navode i nedostatak novih sadržaja za porodice i djecu.

I prema riječima Nermina Muzura, bivšeg predsjednika Turističke zajednice Kantona Sarajevo, broj turista iz UAE bilježi pad u prva tri mjeseca, što, smatra on, ne predstavlja nikakav poseban problem. “Analizom podataka iz prethodnih godina evidentno je da turisti iz UAE slabije posjećuju naše krajeve u spomenutom periodu. U istom periodu, u Kantonu Sarajevo raste broj dolazaka turista iz Kuvajta, Omana, Katara i Saudijske Arabije, tako da Arapi, sudeći po pokazateljima za Kanton Sarajevo, definitivno ne gube interes za Bosnu i Hercegovinu”, ističe Muzur.

U razgovoru s Bülentom Biçerom, turističkim djelatnikom s bogatim iskustvom, vlasnikom i direktorom Turističke agencije “Devim Tours” iz Sarajeva, saznajemo da stanoviti gubitak interesa arapskih turista za Bosnu i Hercegovinu leži u negativnim vijestima u bosanskohercegovačkim medijima vezanim za ove turiste, te neumjesnim komentarima na društvenim mrežama, na osnovu čega se formira negativno javno mnijenje, kao i u diskriminirajućem ponašanju pojedinaca prema ovim turistima, i pokraj toga što su Arapi, smatra Biçer, turisti koji u Bosni i Hercegovini ostavljaju najviše novca.

“U Nacionalnom parku Kravice svojim sam očima svjedočio ponašanju jednog službenika Hrvata prema Arapima. Vidio sam službenika koji psuje i pljuje na te turiste, čak sam jedanput morao i reagirati. Shvatio sam da u takvim situacijama nema niti jedna institucija ili autoritet kojem bi se mogao požaliti. S druge strane, bio sam na sajmovima u Rijadu, Dubaiju i drugim arapskim zemljama. Hrvati iz Bosne i Hercegovine, ovlašteni iz sektora turizma, najčešće promoviraju vodopad Kravice, ovaj nacionalni park im je osnovna tema na sajmovima. Međutim, kada arapski turisti dođu, ponašanje tamošnjeg stanovništva jako je ružno i nazvao bih ga neprijateljskim”, ističe Bülent i dodaje da, bez obzira na različita uvjerenja turista koji dolaze, tradiciju i običaje, svi oni koji dolaze u našu zemlju trebaju biti jednaki, jer su oni naši gosti i tako se prema njima trebamo postaviti.

Vasvija Safić-Özsan, menadžerica iz “Devim Toursa”, dodaje da Bosna i Hercegovina  nespremno dočekuje turiste iz arapskih zemalja.

“To se najviše odnosi na nedostatak kvalificiranih turističkih radnika. Kada su turisti iz arapskih zemalja počeli dolaziti, oni koji su znali arapski jezik ili koji su nekada živjeli u arapskim zemljama počeli su se baviti turizmom. Pitate li ih šta rade, neki od njih će vam reći da ‘vozaju Arape’. Tako je jedna određena grupa ljudi bez edukacije i znanja o turizmu turistički ‘vozala’ Arape nekoliko godina, i to se i dalje tako nastavlja. Taj se problem nije adekvatno rješavao niti se rješava, tako da su arapski turisti postali sinonim za lahku zaradu. Nažalost, ovakav pristup poslu dugoročno vam neće donijeti ništa više osim neuspjeha”, ističe Safić-Özsan.

STIŽU TURISTI IZ KINE, MALEZIJE, ŠPANIJE…

Bez obzira na to što se broj turista iz pojedinih arapskih zemalja smanjio na početku 2018. godine, ukupan broj turista koji posjećuju našu zemlju nastavio je s visokim rastom.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, turisti su, što domaći, što strani, u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 215.767 posjeta i 478.311 noćenja, što je više za 15,5%, odnosno za 18,8% u odnosu na isti period 2017. godine. Slično pokazuju i podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (26,9%), Srbije (16,7%), Slovenije (6,3%), Turske (5,7%), Italije (4,0%), Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,6%), Njemačke (3,5%) i Crne Gore (3,2%), što je ukupno 69,9%. Turisti iz svih ostalih zemalja ostvarili su 30,1% noćenje.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom su mjestu turisti iz Kuvajta s prosječnim zadržavanjem od 3,6 noći, Katara s 3,5 noći, Holandije s 3,4 noći, Rumunije s 3,1 noći i Ujedinjeni Arapski Emirati s 3 noći. Prema vrsti smještajnog objekta, najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti “hoteli i sličan smještaj” s učešćem od 91,7 posto. Primjetan je  u prva tri mjeseca porast broja turista iz skoro svih evropskih zemalja, posebno iz Italije, Španije i Mađarske. Također, porastao je i broj turista iz Turske, Kine i Rusije.

To su nam potvrdili i iz Turističke zajednice Kantona Sarajevu. Kažu da je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period prethodne godine povećan broj turista iz Mađarske za 68,8%, Španije za 60,7%, Italije za 29,5%, Kine za 157,9% i Rusije za 33,6%.

Što se tiče aktivnosti koje su u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo poduzeli na promociji i privlačenju turista, kažu da su se od početka godine predstavili na pet vodećih evropskih sajmova turizma, i to u Madridu, Istanbulu, Beogradu, Berlinu i Moskvi, a zatim i u Šangaju. Krajem prethodne godine imali su promociju turističkih potencijala u Pečuhu u Mađarskoj.

“U cilju pripreme što bolje turističke ponude i težeći uspješnoj turističkoj sezoni, 28. marta 2018. godine organizirali smo konferenciju ‘Potrebe, očekivanja i dosadašnja iskustva’, kako bismo upoznali domaće incoming turističke agencije, hotelijere i licencirane vodiče o profilu turista koji posjećuju Kanton Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu. Fokusirali smo se na potrebe i očekivanja turista iz Malezije, Kine, Turske, Južne Koreje, Saudijske Arabije i Njemačke, kao rastućih inostranih tržišta u Kantonu Sarajevo”, kaže Muzur. Cilj konferencije bio je svojevrsno  educiranje osoba koje rade u turizmu kako bi se inostranim turistima u Kantonu Sarajevo omogućio što ugodniji boravak, u njima probudila želja za ponovnom posjetom, kao i to da Bosnu i Hercegovinu i Kanton Sarajevo preporučuju kao kvalitetnu i atraktivnu destinaciju.

Vasvija Safić-Özsan, kao jedan od mogućih razloga povećanja turista iz Turske u Bosnu i Hercegovinu, navodi pad vrijednosti turske lire u odnosu na euro i dolar. To je direktno utjecalo na to da se turski turisti koji su putovali u Ameriku ili zapadnoevropske zemlje odluče za neke pogodnije destinacije, između ostalog i za Balkan. Özsan navodi da njena turistička agencija, koja se, između ostalog, ozbiljno bavi i kongresnim turizmom, nastoji potencijalnim turistima iz Turske pokazati da je Bosna i Hercegovina izuzetno lijepa i atraktivna destinacija za sve kategorije turista.

“Uz naporan rad i trud pokazali smo turskim firmama da mogu organizirati velike kongrese i evente i izvan zapadnoevropskih država, i to u zemlji u koju mogu doći direktnom linijom  bez vize. Mi smo radili na tome skoro pet godina, ali smo na kraju uspjeli. Turskim firmama koje žele organizirati sastanke u Bosni i Hercegovini pokazali smo da u Bosni možemo uspješno i odjednom ugostiti petsto ljudi. Koliko god kapaciteti bili nedovoljni kada su u pitanju restorani i hoteli, mislimo da će se taj problem riješiti u roku od dvije godine”, ističe Safić-Özsan.

Kao razlog povećanog dolaska turista iz drugih zemalja, kao što su Kina i Malezija, Japan i Južna Koreja, kaže da su ovim zemljama trebala nova tržišta. Balkan je za ove zemlje nestvarna i neotkrivena destinacija. Grupe koje dolaze iz ovih dalekih zemalja provode od osam do deset dana na Balkanu, a u Bosni ostanu minimalno po dvije noći, pojašnjava Safić-Özsan.

“Ono što njih fascinira u Bosni i Hercegovinu jesu priroda i zajednički život pripadnika različitih religija, kao i način na koji je Bosna sačuvala islam. Mi organiziramo trodnevne ture u Istanbulu ili Kapadokiji, plus deset dana po Balkanu”, kaže Vasvija Safić-Özsan.

TURIZAM KAO GLAVNI SEKTOR ZA ZAPOŠLJAVANJE

Broj turista koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu u posljednjih deset godina porastao je za 227%. Od januara do novembra 2007. godine našu zemlju posjetilo je 539.875 turista. Deset godina poslije, u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine u Bosni i Hercegovini boravilo je 1.224,477 što domaćih, što stranih turista. U istom periodu udvostručio se i broj noćenja. S 1.247,276 porastao je na 2.523,545.

Kada su u pitanju izazovi s kojima se suočavaju turistički radnici u našoj zemlji, Muzur kaže da zvanično registriranih zamjerki od strane stranih ili domaćih turista nemaju, ali da uvijek nastoje preventivno djelovati.

“Postoje određeni problemi koje detektiramo i koje pokušavamo s nadležnim institucijama riješiti ili otkloniti, i s tim ciljem smo nedavno uputili dopis MUP-u Kantona Sarajevo i policijskom komesaru uz molbu za većim prisustvom policije na terenu s obzirom na veliki broj lica koja se bave krađom i prosjačenjem”, pojašnjava Nermin Muzur.

Bülent Biçer kaže da je turizam čista industrija. Smatra da su netaknute i čiste prirodne ljepote naš najveći kapital.

“Najbitnije je da turizam bude sektor koji zapošljava. Ako je najveći problem u Bosni i Hercegovini nezaposlenost, s minimum ulaganja najbolje i najbrže rješenje jeste da država kroz svoju politiku podrži i unaprijedi sektor turizma. Kao uspješan primjer tome može se navesti Turska, koja je kroz različitu politiku, poticaje i edukaciju s 4,5 miliona turista u 1980. godini u 2016. dostigla broj od 39 miliona turista godišnje”, tvrdi Biçer i ističe da sektor turizma u Bosni može biti osovina za zapošljavanje mladih ljudi.

Vasvija Safić-Özsan dodaje da bi ovlaštene državne institucije trebale zaštiti domaće agencije, ako ništa, na način da za strane agencije, recimo iz Hrvatske ili iz Kine, uvede obavezu da moraju koristiti neke od usluga domaćih agencija, kao što je unajmljivanje licenciranog lokalnog vodiča.

“Nažalost, zbog ovoga imamo izuzetno mnogo problema. Vidimo da agencije iz Bugarske dovode strane turiste iz Malezije u Bosnu i Hercegovinu, te bez ikakve pratnje domaće agencije realiziraju svoje ture po našoj zemlji. Za naše je agencije situacija u inostranstvu drugačija. Naprimjer, u Makedoniji se, ako želite raditi turu, morate koristiti uslugama domaćih partnerskih agencija i lokalnih vodiča”, ističe Safić-Özsan.

Da li će trend zabilježen u prvim mjesecima ove godine biti nastavljen, trebali bismo saznati već u junu. Jer ne treba zaboraviti da turistička sezona za arapske turiste u Bosni i Hercegovini svoj zamah dobiva obično nakon ramazana.

 

PROČITAJTE I...

Neko bi se mogao zapitati: A zašto još niko nije rekao javno da bi Srebrenica mogla biti nešto kao bošnjački Alamo. Odgovor bi se mogao naći u samom poznavanju svega što se izdešavalo u Srebrenici. Ona spada u mnogo složeniju tragediju i obimniji zločin nego što je trinaestodnevna opsada Alama. Stoga je bolje što u Bosni i Hercegovini takvih komparacija zasad nema, makar ne javnih

“Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se još prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u gradskim jezgrama”, pojašnjava Karalić, osnivač organizacije “Pomozi.ba”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!