Glasanjem pomoći Bosni i Hercegovini

“Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini jeste i dalje komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini”, kaže Umihana Rašović-Kasumović

Iako se u pojedinim medijima pojavila neprovjerena informacija o veoma slabom odazivu bosanskohercegovačke dijaspore za registraciju na predstojećim Općim izborima, koji će se održati u oktobru, podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK) govore drugačije. Prema podacima kojima raspolaže CIK, za Opće izbore prijavljeno je više od 88.000 Bosanaca i Hercegovaca iz dijaspore, što je dosadašnji rekord. Da je interesiranje dijaspore za buduće procese u Bosni i Hercegovini veće nego ranije, pisao je i Stav prateći organizirane skupove širom Evrope na kojima su Bosanci i Hercegovci iskoristili priliku za registraciju.

ŠVEĐANI KAO PRIMJER

Švedska političarka Umihana Rašović-Kasumović u švedskim medijima veoma rado ističe svoje bošnjačko porijeklo. Rašović-Kasumović rođena je u Sjenici, a kao šestogodišnja djevojčica, iz Sandžaka je s porodicom otišla u Švedsku. Veoma je aktivna i u Savezu bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj, za koje kaže da veoma dobro čuva našu kulturu i tradiciju.

“Bošnjaci u Švedskoj spadaju među najbolje organizirane doseljeničke grupe. U Švedskoj djeluje više od 50 bošnjačkih i bosanskohercegovačkih udruženja s više od 10.000 članova koji su organizirani u Savez bh. udruženja u Švedskoj. Većina članova Saveza jesu Bošnjaci. Savez je usmjeren na njegovanje maternjeg jezika i očuvanju bošnjačke kulture i tradicije. U skladu sa Savezom, postoji i Omladinski savez, Savez žena, Bosanska dopunska škola i sportski klubovi. U Švedskoj značajnu ulogu ima i vrijedna bošnjačka Islamska zajednica s 12.000 članova. Prema nekim podacima, oko 100.000 Bošnjaka iz zemalja bivše Jugoslavije danas živi u Švedskoj, što je izuzetno značajan broj”, ističe Rašović-Kasumović.

Ona smatra veoma značajnim to što je registracija za Opće izbore u BiH završena veoma uspješno u odnosu na prethodne godine. Kako kaže, starijim glasačima procedura je komplicirana, ali to ne treba biti razlog da se pojedinci ne registriraju. Ono što Rašović‑Kasumović posebno napominje jeste izlaznost švedske dijaspore na izbore. “Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini i dalje je komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini. Kao političarka, apeliram na bh. državljane da na dan izbora budu u Bosni i Hercegovini. Važno je da Bošnjaci iz dijaspore izađu masovno na Opće izbore i daju glas onima koji zastupaju naša prava. Švedska dijaspora koristi šansu da glasa na izborima u Švedskoj. Podatak da je na prošlim izborima glasalo 52.000 Šveđana koji žive izvan Švedske dovoljno govori o njihovom interesu za domovinu. Uzmemo li u obzir da njihova dijaspora nije velika kao naša i da ju čini oko 160.000 Šveđana s pravom glasa, to je zaista fascinantno”, ističe Rašović-Kasumović.

Jedan od onih koji su od prvog dana samoinicijativno učestvovali u animiranju naše dijaspore pred predstojeće izbore jeste i norveški političar Ahmed Lindov. Kako kaže, u konačnici je veoma zadovoljan postignutim rezultatima nakon završetka dvomjesečne kampanje “Norveška za domovinu”, o kojoj je Stav ranije pisao. Ipak, Lindov ističe da je naša dijaspora u Norveškoj veoma brojna te da broj registracija u budućnosti mora biti viši.

“Nakon više od dva mjeseca aktivnog rada, sad se možemo malo odmoriti i vidjeti rezultate. Mi smo uradili sve što je bilo u našoj mogućnosti. Od subote su nam se ljudi počeli masovno javljati i pomagali smo ljudima pri ispunjavanju obrazaca i njihovom slanju u Bosnu i Hercegovinu. Od subote do utorka u ponoć imali smo dvoje ljudi koji su odgovarali na poruke na Facebooku, SMS-ove, mailove i telefonske pozive. Za ta četiri dana uspjeli smo registrirati više od 250 novih glasača, tako da nam se taj trud isplatio. Posebno nam je drago što su nam mailovi i poruke stizali iz cijelog svijeta. Pomogli smo ljudima da se registriraju iz Slovenije, Austrije, Švicarske, Australije, Njemačke, Danske, Belgije, Holandije i Hrvatske.

Općenito, što se tiče akcije ‘Norveška za domovinu’, možemo zaključiti da je prošla uspješno. Pored 500 prijava ljudi kojima smo pomogli ispuniti ili dostaviti obrazac u maju i junu, zadnja četiri dana prije isteka roka pomogli smo pri registraciji novih 255 osoba. Od tih 255 novih koje smo dobili, bilo je čak 148 iz drugih zemalja, tako da smo uspjeli pomoći ljudima širom svijeta, što nam je veoma drago. Zadovoljstvo nam je bilo pomoći ljudima koji su se htjeli prijaviti i registrirati za glasanje. Još bi nam draže bilo da smo imali puno više posla, tj. da je bilo više ljudi koji su se registrirali, ali i ovo je, po mom mišljenju, uspjeh. I pored ovih brojeva, moram biti realan i reći da sam razočaran manjkom zainteresiranosti dijaspore za političke procese u Bosni i Hercegovini. Više od 10.000 Bosanaca i Hercegovaca u Norveškoj ima pravo glasa u Bosni i Hercegovini, a u čitavoj se zemlji tek oko 1.000 ljudi registriralo. Ambasador Nedim Makarević također je vodio kampanju preko Ambasade Bosne i Hercegovine u Norveškoj, tako da su informacije bile dostupne svima”, napominje Lindov.

U OKTOBRU ONO NAJVAŽNIJE

Lindov ističe da je prvi korak urađen, međutim, ostaje onaj presudni u oktobru, a to je glasanje. Kako kaže, bitno je motivirati glasače da iskoriste svoje pravo i glasaju jer je prethodnih godina zabilježeno tek nešto više od 60% onih koji su se nakon registracije odlučili glasati.

“Prvi je korak urađen i mogu reći da je proveden na pravi način. Imamo više od 88.000 prijava iz dijaspore, što je dosadašnji rekord. Kad se uzme u obzir broj ljudi u našoj cijeloj dijaspori, ovo je mali broj registriranih ljudi, ali kad se gleda iz perspektive koliko je ljudi iz dijaspore sudjelovalo na prethodnim izborima, onda vidimo da je broj prijavljenih porastao za skoro 50%. Ova je činjenica nešto što nas ohrabruje za daljnji rad i dokaz da rad svih aktivista širom svijeta nije uzaludan, pa ni nas u Norveškoj. Sljedeći korak koji se treba uraditi jeste da se svi zajedno potrudimo da što više ljudi glasa. U prošlosti je tek oko 60% prijavljenih glasača iskoristilo svoje pravo, što svakako može mnogo bolje, a na nama je da u narednom periodu dodatno probudimo interes naših građana u dijaspori”, ističe Lindov.

Iako CIK BiH još nije objavila zvanični izvještaj za prijave pristigle iz Njemačke, u medijima su se pojavile informacije da je, nakon Hrvatske, najviše prijava pristiglo upravo iz ove zemlje. Edin Atlagić učestvovao je u animiranju naših građana u Njemačkoj, posebno onih u Ulmu i regiji, gdje je pristiglo nešto više od 150 prijava.

“Već je sada jasno da će broj registriranih birača iz Njemačke biti znatno veći u odnosu na prošle izbore. Oni koji su se registrirali za predstojeće izbore u Bosni i Hercegovini učinili su to kako bi ispunili svoju građansku dužnost i kako bi dali doprinos jačanju države. Mislim da izvan toga nema pretjeranih očekivanja. Dijaspora, međutim, možda ima nadu da će se u dogledno vrijeme, barem na općinskom nivou, uspostaviti neka ‘kultura dobrodošlice’ za građane Bosne i Hercegovine koji žive izvan domovine. Ta ‘kultura dobrodošlice’ mogla bi obuhvatati razne administrativne olakšice, senzibiliziranje i posebno stručno usavršavanje uposlenika javne uprave, organiziranje ‘biznis-foruma’, posebnih manifestacija i sličnih događaja”, konstatira Atlagić.

PROČITAJTE I...

Nakon probijanja tunela, Josip Broz uputio se iz Brčkog u posjetu omladinskim brigadama. U srebreničkom selu Rapatnica, kako su tada zvali i srebreničku Željezničku stanicu, održao je govor okupljenim graditeljima pruge i narodu iz okoline. Nakon govorancije, Maršal se uputio u posjetu samom tunelu, gdje je propitivao omladince: “Koliko imaš godina?”, a omladinci, dršćući od uzbuđenja, odgovarali su: šesnaest, sedamnaest, šesnaest, i sve tako

Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!