Gdje god se okrenete, osjeti se utjecaj BH Telecoma

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju

Umjesto velike i skupe zabave povodom Dana BH Telecoma, uprava ove kompanije odlučila se uraditi nešto mnogo ljepše i korisnije, novac dati onima kojima je potrebniji, udruženjima za pomoć djeci s posebnim potrebama.

STAV: 5. septembar tradicionalno je Dan BH Telecoma. Šta je BH Telecom značio za BiH 1993. godine, a šta znači danas?

ZAIMOVIĆ: 5. septembra 1993. godine probijena je telekomunikacijska blokada između BiH i svijeta dobivanjem međunarodnog koda 387 i uspostavljanjem adekvatnih linkova preko kojih se mogla održavati veza i s ostatkom BiH i sa svijetom. U ratnim uvjetima kakvi su bili u Sarajevu, koje je bilo potpuno okruženo i izolirano od ostatka BiH, ali i u cijeloj BiH, u ambijentu kakav je bio krajem 1993.godine, možete samo pretpostaviti koliki je bio značaj komunikacija. Preko tog komunikacijskog kanala davane su informacije o stanju u BiH. Pokušala se, i u dobroj mjeri uspjela, ponuditi istina o onome što se događa u BiH. S druge strane, te su komunikacije omogućavale i da se odbranimo i da život koliko-toliko u tim uvjetima normalno teče. Naš doprinos odbrani BiH bio je probijanje komunikacijske blokade. Tada je BH Telecom u tolikoj mjeri značio za BiH, danas BH Telecom za BiH također znači puno. U uvjetima kakve danas imamo, u ovom ekonomskom stanju, svaka firma koja zapošljava dva, tri, pet, deset ljudi je bitna, a da ne govorimo o firmi koja u ovom trenutku zapošljava oko 3.400 ljudi, koja je društveno odgovorna, koja pomaže u svim segmentima u kojima država nije u mogućnosti da pomogne na adekvatan način, koja je i među onima koji uplaćuju najviše sredstava u budžet kroz dobit, a samim tim i pune zdravstvene, penzione i fondove za zapošljavanje. Gdje god se okrenete, osjeti se utjecaj jedne kompanije kao što je BH Telecom s obzirom na njegovu veličinu, značaj i uspjeh u poslovanju.

STAV: Dosta je sportskih kolektiva, kulturnih institucija kojima država, i kada želi, ne može pomoći. Tu uskače BH Telecom. Koliko takvih projekata podržava BH Telecom?

ZAIMOVIĆ: Kada je u pitanju sport, lakše bi bilo nabrojati one gdje nema BH Telecom svoje učešće. Većina reprezentativnih selekcija BiH u fudbalu, košarci, rukometu, sjedećoj odbojci…, teško bi egzistirali da nije BH Telecoma. S druge strane, mi ostvarujemo svoj interes promovirajući se kao društveno odgovorna kompanija. Ako bismo izdvojili nešto kada je u pitanju društvena odgovornost, to je prije svega sport. Sportisti su, mnogi tvrde, najbolji ambasadori naše države i u tom kontekstu zadovoljstvo je da mi te “ambasade” podržavamo. Dakle, mi smo generalni sponzor nogometne reprezentacije BiH, generalni sponzor Premijer lige u nogometu, generalni sponzor Košarkaškog saveza, Rukometnog, Saveza u sjedećoj odbojci, Teniskog saveza, Davis Cup reprezentacije, Atletskog saveza BiH, Klizačkog saveza… Osim toga, sponzori smo uspješnih pojedinaca poput Damira Džumhura, a potpisujemo uskoro i ugovor s Amelom Tukom. Milionska sredstava na godišnjem nivou ulažemo u sport i drago mi je da nas u tom kontekstu javnost prepoznaje i kao alternativno ministarstvo sporta BiH. Kada je pitanju podrška iz oblasti kulture, učestvujemo u svim značajnijim projektima. Prošle godine smo uložili milion maraka u federalne i kantonalne zdravstvene ustanove. Prije nekoliko godina uložili smo milion maraka u sanaciju šteta od poplava, pomažemo djecu s posebnim potrebama, organizacije koje vode računa o takvim kategorijama kao što su roditeljska kuća, banka koštane srži i dr. Podržali smo Zemaljski muzej s donacijom od 50.000 maraka. Finansirali smo i javne kuhinje koje su aplicirale na naš oglas. Sudeći prema raspoloženju članova Nadzornog odbora, sredstva od milion maraka bit će uložena u projekte iz oblasti obrazovanja.

STAV: Kakvi su polugodišnji rezultati poslovanja i šta je obilježilo protekli period u poslovnom smislu?

ZAIMOVIĆ: Upravo su analizirani rezultati poslovanja za sedam mjeseci. Mi imamo dobit od 40 miliona maraka i nadam se da ćemo do kraja godine ostvariti plan. Kao i sve telekomunikacijske kompanije u svijetu, i BH Telecom se suočava s problemima vezanim za korištenje OTT aplikacija – Viber, WhatsApp, Facebook, Skype. Bez obzira što imamo povećanje broja korisnika, prije svega u mobilnoj telefoniji, i što smo imali prošle godine u trećem kvartalu, prema podacima regulatora, rekordan tržišni udio u mobilnoj telefoniji s preko 47,6%, što u prvom kvartalu ove godine imamo ponovo rekordan tržišni udio cca 47,3%, s obzirom na to da smo dostigli milion i po korisnika u prepaidu i postpaidu, prihod po korisniku je sve niži zbog toga što ljudi koriste aplikacije koje pojeftinjuju ove usluge. Mi se konstantno prilagođavamo ekonomskom stanju u BiH, pa i zbog konkurencije i općeg snižavanja cijena, imamo izazove koji se tiču smanjenja prihoda. Mislim da je proteklih godina, 2015. i 2016., Evropa dotakla dno kada su u pitanju prihodi mobilne telefonije, a kada je BiH u pitanju, upravo ovih godina prihodi dotiču dno. Zahvaljujući upravljanju troškovima, iznalazeći nove kanale prihoda, anuliramo ovu, da tako kažem, štetu zbog pada prihoda po korisniku. Ono čime se možemo pohvaliti jeste rekordan broj korisnika u mobilnoj telefoniji, koji nam donosi oko 50 posto prihoda, plus veleprodaja u koju je uključen međunarodni saobraćaj s 14 posto, što čini dvije trećine prihoda, i upravo su te dvije trećine prihoda izložene problemima vezanim za korištenje OTT usluga, ali mi ipak možemo biti zadovoljni. Svi se operateri nose s ovim problemima. Ja bih rekao da smo mi ipak uspjeli da ostanemo na čvršćim nogama nego što su ostali.

Ako govorimo o tehnološkom razvoju kompanije, potpuno smo svjesni potreba i zahtjeva tržišta te kontinuirano pratimo svjetske trendove i osiguravamo najsavremenije tehnologije za svoje korisnike. Kao što smo već ranije isticali, BH Telecom je potpuno spreman za uvođenje 4G tehnologije, međutim, naš razvojni put ovim nije zaustavljen i danas možemo najaviti ključni dokument za tehnološki razvoj BH Telecoma pod nazivom “Master plan razvoja tehnologija i servisa 5G do 2020. godine”. Ovaj dokument sadrži pregled 5G arhitekture, osnovnih tipova servisa, pregled tehnologija za implementaciju, te prijedlog smjernica za transformaciju mreže BH Telecoma, što će BH Telecomu omogućiti da bude prvi telekom‑operater na području BiH koji će demonstrirati inovativne 5G servise.

S obzirom na to da smo kao telekomunikacijska kompanija svjesni prednosti i nedostataka korištenja interneta, ovogodišnji rođendan obilježavamo pod sloganom “Sigurno dijete – zdravo društvo”, čime nastojimo ukazati na potrebu zaštite djece na društvenim mrežama. Tim povodom, pokrenuli smo inicijativu prema nadležnim ministarstvima za organizaciju stručnih predavanja za djecu i roditelje na ovu temu u osnovnim i srednjim školama od uposlenika BH Telecoma. Kao i ranijih godina, i ove 2017. godine posebna je pažnja posvećena projektima za djecu i mlade. Podržano je ukupno 25 takvih projekata, odnosno 25 udruženja i organizacija koje s djecom i mladima rade u oblasti sporta, kulture, obrazovanja i humanitarnog rada, u ukupnoj vrijednosti 246.220 KM. Neki od njih, a koji su danas ovdje s nama, jesu predstavnici Sportskih igara mladih, Plivačkog kluba “Spid”, SOS Dječijih sela i Roditeljske kuće za djecu oboljelu od raka.

Svečanim uručenjem ugovora o sponzorstvu, u ukupnom iznosu od 25.000 KM, danas ćemo ozvaničiti početak saradnje s Udruženjem roditelja onesposobljene djece i onesposobljenih lica Tuzlanskog kantona, Omladinskim udruženjem “Dobro djelo” iz Sarajeva i JU Zavodom za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, koji vode brigu o djeci i omladini s posebnim potrebama, te učestvovati u kampanjama “Pomozi mi da lakše odrastem”, “I mi postojimo” i “Mi možemo”. Svaka ima za cilj socijalnu inkluziju djece s poteškoćama u razvoju i ponosimo se inicijativom da su baš djeca glavna tema ovogodišnjeg rođendana.

STAV: Posljednjih je godina izražen ubrzan razvoj tehnologije koja je potpuno preoblikovala telekomunikacije, u kojem se smjeru BH Telecom treba nastaviti razvijati kako bi i dalje obavljao svoju funkciju?

ZAIMOVIĆ: Trenutno radimo na nekoliko projekata iz domena ICT usluga koji će u budućnosti nadomjestiti usluge koje imaju trend pada na cijelom telekomunikacijskom tržištu. U tom kontekstu, BH Telecom treba imati značajnu ulogu u domenu davanja cloud usluga, u domenu koncepta smart city, smart home, koncepta mobilnog plaćanja, odnosno plaćanje preko mobilnih aparata. U budućnosti će većina plaćanja na tržištu ići preko mobitela i mi tu trebamo tražiti nove šanse i imati nove usluge, u konačnici i nove izvore prihoda. Također, priliku trebamo tražiti i u diversifikaciji poslovanja koja se direktno ne tiče telekomunikacija nego nekih biznisa u koje bismo trebali investirali s obzirom na to da imamo značajan investicijski kapital, jer je u biznisu koji je tradicionalan sve manje novca, koji mi crpimo do maksimuma u datim okolnostima.

STAV: U koje biznise planirate ulagati?

ZAIMOVIĆ: Uskoro ćemo izaći s akcionim planom restrukturiranja u kojem ćemo konkretno govoriti o djelatnostima kojima ćemo se baviti kroz diversifikaciju. Neke su od njih u ovom trenutku na nivou razvoja, ali bit će prilike da ubuduće govorimo o tome.

STAV: Koliko je zahtjevno djelovati u ovom sektoru koji se munjevitom brzinom mijenja?

ZAIMOVIĆ: Cijeli je svijet danas postao brži, a ovo je jedno od najdinamičnijih tržišta koje postoji u svijetu i naravno da je veliki izazov zadržati poziciju najuspješnije firme u BiH u takvim uvjetima. Dakle, usluga koju uvedete danas već za godinu dana postaje stara, morate biti što brži da biste je uveli, pružili korisniku na adekvatan način i bili spremni da investirana sredstva izamortizirate u kraćem periodu kako bi se ulaganje isplatilo i kako bi bili spremni za novi investicijski ciklus. Naravno, kada su ti investicijski ciklusi kratki, mora se biti na većem stepenu pripravnosti kako bismo imali dovoljno vremena da se ti projekti isplate.

STAV: U takvim okolnostima veći je i rizik.

ZAIMOVIĆ: Sve što se radi brzo podložno je i većim greškama. Prave ih veliki, pravimo ih i mi, nije to ništa nepoznato u svijetu biznisa.

STAV: Spomenuli ste akcioni plan za restrukturiranje kompanije. Da li je to povezano s planom Vlade Federacije BiH za dubinsku analizu BH Telecoma i da li je taj plan uopće zaživio ili je ostao samo na riječima?

ZAIMOVIĆ: Još nemamo nikakvih instrukcija vezanih za dubinsku analizu, imali smo najave. Dubinska analiza se pravi za procjenu vitalnosti firme, za procjenu stanja u firmi radi donošenja odluka vezanih za budućnost firme. Ta je priča za sada stala, hoće li je biti ili neće, to je pitanje za Vladu. Premijer Vlade FBiH Fadil Novalić doći će nam ovih dana u posjetu i bit će to prilika da i o tome razgovaramo. Upravo na zahtjev premijera, odnosno vlasnika, radimo akcioni plan restrukturiranja i isti nema veze s dubinskom analizom.

STAV: Premijer Novalić izjavio je da bi se novac koji BH Telecom ima mogao iskoristiti za izgradnju brzih cesta. Šta mislite o toj ideji, podržavate li je?

ZAIMOVIĆ: Komunikacija oko ovog projekta postoji između nas, uprave BH Telecoma i premijera. Sam premijer nije odredio iznos koji treba BH Telecom odvojiti za izgradnju brze ceste nego je upravi BH Telecoma dato da procjeni da li ima i koji je iznos “slobodnih” sredstava koje bi Vlada povukla za ove potrebe, a da se ne ugrozi ni investiranje ni finansijski tokovi. Procijenjeno je da 100 miliona maraka ne bi izazvalo nikakve poremećaje u poslovanju BH Telecoma. Išlo bi se na račun smanjenja kapitala, 10 miliona bi išlo malim dioničarima, a 90 miliona Vladi kao većinskom vlasniku za finansiranje konkretnih projekata cestogradnje.

 

 

PROČITAJTE I...

Đug smatra da je “Pojas i put”, kao kineski program povezanog biznisa i privredne saradnje, ujedno i dobar kamen kušnje za naše vlasti da se udruže i učine iskorak u pokretanju nove proizvodnje, izvoza i zapošljavanja. Šanse su u tome svemu za Unsko-sanski kanton velike, ali je potreban naš aktivniji odnos i prijedlozi po tom pitanju. Bilo bi realno, kaže Đug, kada bi se našao barem jedan od programa s ovog područja

Ova će godina biti rekordna za tursku automobilsku industriju. Vozila proizvedena u turskim fabrikama vrijedna su 26 milijardi dolara. Toyota, Hyundai, Ford, Fiat, Renault i Mercedes-Benz samo su neki od ulagača u automobilsku industriju koji su u gradnju i opremanje pogona uložili milijarde eura i 50.000 ljudi u toj zemlji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!