“Gazde” sarajevske Ljekarske komore skršile milion maraka

Trakavica koja je trajala cijelo ljeto, izmanipulirani sukob čelnika Ljekarske komore Kantona Sarajevo i KCUS-a, konačno je privedena kraju. Sredinom novembra bit će održana Skupština Komore, na kojoj će dosadašnje čelništvo ove udruge morati odgovoriti na niz neugodnih pitanja o načinu na koji su do sada vodili Komoru kao i detalje o finansijskom poslovanju koji su do sada bili samo njima poznati

Najdalje do 14. novembra morat će biti održana Skupština Ljekarske komore Kantona Sarajevo. Zakonski je to rok do kojeg mora biti zakazana nakon što su dvije trećine članova Komore svojim potpisima potvrdili zahtjev za održavanjem Skupštine na kojoj će biti razmatran dosadašnji (ne)rad rukovodstva Komore, Uprave sastavljene uglavnom od umirovljenih liječnika (sedam od trinaest) čija je jedina svrha dosad, kako se čini, bilo upravljanje pozamašnim novcima koji na račun svakog mjeseca uplaćuje njezino članstvo. Uprava Komore, predvođena umirovljenim liječnikom Fahrudinom Kulenovićem i predsjednikom Upravnog odbora Draganom Stevanovićem, pokušavala je na sve načine odgoditi Skupštinu.

Tri su puta potpisnici pisma dolazili na vrata stana u kojem se nalazi Komora, no iako je bilo radno vrijeme, nikoga nisu zatekli na poslu. Čekali su s nekolicinom liječnika koji su došli s dokumentima i novcima neophodnim za izdavanje licence. Treći put, nakon dugog čekanja i nekoliko telefonskih poziva, na vratima stana pojavila se starija gospođa koja je otključala prostorije Komore (sekretarica je navodno na trudničkom bolovanju) i tek je tada bilo moguće uručiti zahtjev za održavanjem Skupštine. Zakonski rok od prijema zahtjeva do zasjedanja najdalje je mjesec dana, a potpisnici su zahtjev, za svaki slučaj, poslali i preporučenom poštom.

Na Skupštini Ljekarske komore Kantona Sarajevo očekuje se konačan odgovor na mnoga pitanja postavljana godinama, a na koja sve do sada nije bilo odgovora. Primjerice, o najmu prostorija koje koristi Ljekarska komora Kantona Sarajevo. Riječ je o iznajmljenom stanu u središtu Sarajeva, u ulici Josipa Vancaša, koja je stotinjak metara udaljena od centralne gradske Titove ulice. Mjesečno se za najam stana plaća hiljadu maraka. Ne zna se kome, kada je sklopljen ugovor, ko ga je potpisao i po čijem ovlaštenju. No, članovi Komore, i pored toga što papreno plaćaju mjesečni najam prostorija, svoje sastanke održavaju u skupom i ekskluzivnom restoranu “Lovac”, udaljenom kilometar od iznajmljenog stana. Dalje, na Skupštini se očekuje i smjena umirovljenih liječnika koji već godinama, bez ikakve kontrole i odgovornosti, vode i zastupaju Komoru. I raspolažu ogromnim novčanim sredstvima koje troše po svom nahođenju, bez da za to ikome odgovaraju.

Svakog mjeseca liječnicima koji su članovi od plaća se automatski izuzima deset maraka i prosljeđuje na račun Komore. Jednostavnim zbrajanjem broja članova dođe se do svote od najmanje pet hiljada maraka mjesečno koje su liječnici obavezni uplatiti. Pored toga, za licencu svaki od njih mora izdvojiti i dodatnih 40 maraka. Samo od članarina u proteklim je godinama na račun Komore uplaćeno skoro milion maraka i niko osim onih koji vode Komoru ne znaju za što je taj novac utrošen. Zanimljivo je da svaki liječnik koji nije član Komore može dobiti licencu ukoliko uplati 40 maraka, stoga nije uopće jasno čemu služi članstvo u Komori ovakvoj kakva je sada i kako funkcionira godinama po zamisli odanih kadrova SDP-a Fahrudina Kulenovića i Dragana Stevanovića. Predsjednik Kulenović umirovljenik je već 12 godina, dok će predsjednik Upravnog odbora Stevanović uvjete za mirovinu steći za dvije godine. Njih dvojica već godinama vode Komoru po svom nahođenju, u debeloj hladovini, daleko od očiju javnosti. Počeli su istupati tek kada su shvatili da se bliži kraj njihovom dobro plaćenom neradu.

Nerijetko je Stevanović zloupotrebljavao svoj položaj i istupao u medijima, iako po Statutu Komore na to ima pravo samo predsjednik Kulenović. Komoru je ovaj dvojac vodio godinama bez da su ikome podnosili izvještaj o svom poslovanju. Javnost malo zna o tome da se u Komori vrti ogroman novac, članarine i novac za licence tek su sitniji dio. Da bi liječnik iz BiH tokom vikenda ili u slobodno vrijeme honorarno radio u Hrvatskoj ili Srbiji, morao bi u tim zemljama izvaditi gomilu dokumenata, potpisati na desetine papira, platiti licencu i dugo čekati na odobrenje za rad. U BiH je, naravno drugačije, posebice u Sarajevskom kantonu, gdje Komora preko noći odobri liječnicima iz inostranstva rad u privatnoj praksi. Na desetine je primjera u Sarajevu, Tešnju i drugim gradovima BiH gdje liječnici iz Srbije ili Hrvatske bez problema dolaze raditi za basnoslovne honorare a dozvolu za to im brzo izdaje Komora. I to se, naravno, plaća. Isto kao što inozemni vlasnici privatnih klinika ili specijalističkih ordinacija plaćaju 30 hiljada maraka kako bi pokrenuli posao. I niko ne zna gdje je taj novac, kome je uplaćen i ko njime raspolaže.

Cijueli tekst pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 3. novembra.

PROČITAJTE I...

U Sarajevu će u junu ove godine biti upriličeno obilježavanje 101. godišnjice bitke na Monte Meletti, jedne od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata, u kojoj je Druga bošnjačka regimenta, elitna jedinica u vojsci Austro-Ugarske, 1916. godine potukla Italijane. Ova se bitka u Austriji obilježava od 1917. godine, a nije obilježavana samo tokom nacističkog režima. Bitka se obilježava na šehidskom mezarju u općini Lebring, pored Graza, gdje su ukopani Bošnjaci iz Druge bošnjačke regimente. Ove će godine znamenita bitka biti obilježena i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kakvu su hrabrost pokazali Bošnjaci u ovoj bici, govori i podatak da su nakon bitke na Monte Meletti austrougarski oficiri u borbama protiv Italijana naređivali Austrijancima da nose fesove kako bi Italijani mislili da se bore protiv Bošnjaka. Kako piše Werner Schachinger, taj je psihološki trik davao rezultate jer je Italijanima fes bio simbol nepobjedive vojske

Osnivanje Tkaonice ćilima 1888. godine u Sarajevu predstavlja veliku prekretnicu u proizvodnji i ekspanziji bosanskohercegovačkog ćilimarstva upravo zbog industrijalizacije i tehnološkog napretka koji sa Austro-Ugarskom dolaze u Bosnu. Ovu Tkaonicu ćilima osnovali su Filip Hass i sinovi iz Beča

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!