FOTO-PRIČA: Neželjena djeca ISIL-a

Gotovo niko od djece u bolnici nije star više od tri godine. Dok su neka djeca siročad, druge u bolnici posjećuju njihove majke.  Neke zemlje su odlučile repatrirati siročad ili im dopustiti povratak, dok drugi nisu preuzeli odgovornost za njih.

 

U kurdskoj bolnici na sjeveroistoku Sirije 75 djece ubijenih ili zatočenih pripadnika ISIL-a bore se da prežive nakon što su evakuirani iz grada Baghouza; više od 100 maloljetnika već je tamo umrlo zbog neuhranjenosti i problema s disanjem.

Mnoga od te djece evakuirana su iz kampova za raseljene članove ISIS-a. Njihove majke, koje dolaze iz svih krajeva svijeta, još uvijek su zatočene u tim logorima, iako su neka djeca siročad.

Maya je pseudonim koji je medicinska sestra odabrala jer se boji odmazde. Maya je zadužena za grupu od dvanaeestero djece i još tri zdravstvena radnika.

“Mnogi džihadisti pobjegli su iz logora i bojimo se da će doći ovamo da se osvete za djecu koja su umrla”, kaže ona. Stigmatizirani kao potomci boraca ISIL-a, samo postojanje te djece predstavlja problem za zemlje porijekla njihovih roditelja.

“Bez obzira na zločin koji su počinili njihovi roditelji, više od 3.500 djece koja lutaju u različitim logorima u sjeveroistočnoj Siriji očito su nevine žrtve sukoba i treba ih vratiti u svoje zemlje porijekla kako bi se zajamčila njihova sigurnost i dobrobit”, kaže Paul Donohoe, glasnogovornik Međunarodnog odbora za spašavanje.

Gotovo niko od djece u bolnici nije star više od tri godine. Dok su neka djeca siročad, druge u bolnici posjećuju njihove majke.  Neke zemlje su odlučile repatrirati siročad ili im dopustiti povratak, dok drugi nisu preuzeli odgovornost za njih.

Snimke neželjene djece napravila je reporterka lista El Pais, Natalia Sancha.

 

Prethodni članak

Partijska traktorijada

Sljedeći članak

Igračka velikih

PROČITAJTE I...

Vrlo ružna i vrlo opasna poruka šalje se ovakvom neodlučnom i kalkulantskom politikom. Njome se Dodiku signalizira da slobodno nastavi s dosadašnjim političkim kursom jer istinske reakcije, a kamoli akcije, neće biti, a političare u FBiH prokazuje kao neodlučne i isprepadane konformiste koji više osluškuju šta kažu strane ambasade nego ono šta im poručuje narod ili historijski trenutak.

Knjiga Američki kongres i rat u Bosni i Hercegovini doktorska je disertacija Hamze Karčića o ulozi Kongresa SAD-a u kreiranju američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini od 1992. do 1996. godine odbranjena na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2014. godine. Osnova istraživanja jeste pitanje je li, na koji način i u kojoj mjeri Kongres Sjedinjenih Američkih Država utjecao na oblikovanje američke politike prema Bosni i Hercegovini u periodu od 1992. do 1995. godine. Stav prenosi dijelove ove izvanredne, važne i temeljito napisane knjige

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!