FALATAR I ČOVIĆ PROTIV ŽELJKA KOMŠIĆA

Nije baš jasno šta je Naša stranka željela postići ovom kandidaturom, osim možda pripomoći Draganu Čoviću sabotirajući Željka Komšića otimanjem stanovitog broja “građanskih” glasova.

Među specifičnostima Naše stranke jesu i populistički politički potezi čiji je domet strogo ograničen na onu kategoriju stanovništva koja se u narodu kolokvijalno naziva FGR. Upravo je tako i s kandidiranjem Boriše Falatara kao kandidata za člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

Sredovječni Falatar ne samo da je potpuno nepoznat javnosti nego je većinu života proveo van Bosne i Hercegovine, što je i sasvim očito i iz njegovog naglaska i određenih poteškoća kojih ima s hrvatskim jezikom. Falatar, koji tvrdi da ga je na politički angažman natjerala kritična situacija s iseljavanjem hrvatskog stanovništva iz srednje Bosne, ima impresivnu, mada poprilično NGO-ovsku karijeru i biografiju koju je, ironično, stekao upravo zato što je svojevremeno otišao iz Bosne i Hercegovine.

Stoga je pomalo čudno da nastupa na platformi ostanka mladih kada je upravo njegov vlastiti odlazak ponajviše zaslužan što je danas predložen kao kandidat za tako visoku poziciju.

Naravno, Falatar je kao glavnog krivca za današnje stanje optužio dosadašnju vlast, te je nastupio kao predstavnik svih građana, mada će se kandidirati kao kandidat iz reda Hrvata. Ovaj, moglo bi se primijetiti, sasvim komšićevski potez pokazuje da kandidat Naše stranke računa, prije svega, na glasove Bošnjaka ili barem onih koji su rođeni kao takvi, ali se danas smatraju prije svega “građanima”.

Teško je očekivati da će neko Falatarovog svjetonazora, nastupa, imidža i političke ideologije privući znatan broj glasova u Zapadnoj Hercegovini, ili za drugim tradicionalno hadezeovskim biračkim sredinama.

Tako dolazimo do zanimljive situacije da će se za veliki broj etničkih Bošnjaka borba za njihovog izabranika, a zapravo predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH, odvijati između Željka i Boriše.

Da nije tužno, bilo bi i smiješno.

Nije baš jasno šta je Naša stranka željela postići ovom kandidaturom, osim možda pripomoći Draganu Čoviću sabotirajući Željka Komšića otimanjem stanovitog broja “građanskih” glasova.

 

PROČITAJTE I...

Velika prednost HDZ-a, po ispitivanjima nekoliko agencija, počela se topiti, iako stvarno stranka Zna se nema trenutno ozbiljnog izazivača. Premda su rezultati izbora za Evropski parlament pokazali prve znakove slabljenja podrške aktivnog biračkog tijela koje većinski glasa za HDZ i, zbog neaktivnosti drugih birača, dovodi tu stranku na vlast u barem dva mandata uzastopno. Glavni razlog pada nije samo razočarenje biračkog tijela i nešto veća aktivnost glasača tzv. lijevog centra na čelu sa SDP-om već i polarizacija desnog spektra i glasača HDZ a na stvarno desne i one koji slijede Plenkovića

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!