EU pita: Jesu li kornjače ribe

Kada u radnim grupama imate i po stotinu ljudi, a u cjelokupnom mehanizmu oko 1.600 osoba od kojih svaka ima pravo veta, a zadatak bude obavljen, onda ne možete reći ništa drugo nego da je mehanizam učinkovit. On je utemeljen na strukturi i diobi nadležnosti u Bosni i Hercegovini i zato ne može biti jednostavan. No, koliko god bio važan za proces integriranja, mehanizam koordinacije samo je alat za saradnju. Kada se kao alat i koristi, ne pokazuje značajnije manjkavosti, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović

“U pripremama za odgovaranje na Upitnik Evropske unije, od kolega iz regije koji se bave istim poslom kao Direkcija za evropske integracije BiH u više navrata smo čuli da ništa prije odgovaranja na Upitnik i ništa nakon toga u procesu integriranja nema tu složenost, težinu i obim. Tome sada možemo svjedočiti i iz vlastitog iskustva i s dva važna aspekta. Priprema odgovora mobilizirala je cjelokupnu administraciju na istom poslu, a odgovaranje na Upitnik je do sada bila najveća inventura procesa integriranja. I jedno i drugo je ogroman izazov, naročito za složeno uređenu i decentraliziranu državu kakva je Bosna i Hercegovina”, kaže Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije BiH, na početku razgovora za Stav i dodaje da su bosanskohercegovačke institucije apsolutno “položile ispit”.

Bosna i Hercegovina dobila je nedavno dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije. U najvećoj je mjeri riječ o pojašnjenjima određenih odgovora iz Upitnika koje je Bosna i Hercegovina poslala Evropskoj uniji. U procedurama pripreme odgovora na dodatna pitanja nema nikakve promjene u odnosu na pripremu odgovora na Upitnik. Doprinos će davati nadležne institucije, a cjeloviti odgovor Bosne i Hercegovine od toga će kreirati radne grupe i po potrebi ostala tijela u sistemu koordinacije. Na dodatna pitanja u kojima se traži podatak, pojašnjenje ili dopuna iz konkretno navedene institucije ili nivoa vlasti odgovarat će, logično, samo ta institucija ili taj nivo. Evropska komisija je u metodološkim napomenama uz dodatna pitanja navela da bi cijenila da se odgovori daju u naredna tri mjeseca. Preduvjeti za to postoje jer je sistem uspostavljen i postoji prethodno iskustvo, no, kao i u slučaju Upitnika, fokus treba biti na sadržaju, a ne na rokovima.

“Broj dodatnih pitanja dostavljenih Bosni i Hercegovini (655) čini oko 20% pitanja postavljenih u Upitniku u decembru 2016. godine i po tome se BiH uklapa u regionalni prosjek dodatnih pitanja. Evropska komisija potražuje podatke koji u vrijeme pripreme odgovora na Upitnik nisu ni mogli biti prikupljeni, nedostajuće podatke za određene nivoe vlasti ili određena pojašnjenja odgovora. Regionalni prosjek dodatnih pitanja upravo pokazuje da oni nisu ‘kazna’, već prilika da se ukaže na novonastale okolnosti, daju svježiji statistički podaci i detaljnije objasne prethodni odgovori”, pojašnjava Dilberović.

 Glavna dilema u Bosni i Hercegovini, prije dobijanja Upitnika Evropske komisije koji će služiti za ocjenjivanje zaslužuje li BiH kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, bila je da li je mehanizam koordinacije u procesu evropskih integracija funkcionalan i je li to bila prilika da se na neki način mehanizam testira. Pokazalo se da su strahovi neopravdani i da mehanizam koordinacije, oko kojeg su se godinama lomila koplja, pokazao uspješnim.

“Kada u radnim grupama imate i po stotinu ljudi, a u cjelokupnom mehanizmu oko 1.600 osoba od kojih svaka ima pravo veta, a zadatak bude obavljen, onda ne možete reći ništa drugo nego da je mehanizam učinkovit. On je utemeljen na strukturi i diobi nadležnosti u Bosni i Hercegovini i zato ne može biti jednostavan. No, koliko god bio važan za proces integriranja, mehanizam koordinacije samo je alat za saradnju. Kada se kao alat i koristi, ne pokazuje značajnije manjkavosti”, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH.

Govoreći o dodatnim pitanjima, Dilberović je istaknuo da su ona već prevedena s engleskog jezika. Pojedina dodatna pitanja ista su kao i pitanja iz Upitnika. U odgovorima na njih Bosna i Hercegovina, odnosno nadležni nivoi vlasti i institucije, referirala se na propise, a sada se traži da se rješenja iz propisa opišu. Pojedina dodatna pitanja zahtijevaju pojašnjenje dostavljenih odgovora. Naime, Bosna i Hercegovina dostavila je odgovor, ali ne detaljan. Također, pojedinim pitanjima traži se nedostajući podatak, npr. za konkretnu godinu ili određeni nivo vlasti.

Uvidom u dodatna pitanja izvukli smo neka koja su možda interesantna kao ilustracija onoga što Evropska komisija, kao institucija EU, traži od nas. Recimo, dio dodatnih pitanja odnosi se na Ustavni sud BiH i neprovođenje njegovih odluka, što je svako malo top tema u Bosni i Hercegovini. Iz EU traže objašnjenje: “Zašto trinaest odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nisu do danas izvršene? Koji su razlozi? U koliko slučajeva je neizvršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dovelo do krivičnog postupka zbog kašnjenja ili odbijanja da se izvrše odluke Ustavnog suda?” Također, važna tema, posebno u pogledu izmjena Izbornog zakona i zahtjeva HDZ-a BiH u pogledu tih izmjena, odnosi se na pitanje konstitutivnosti naroda. Iz EU pitaju: “Koje su zakonske osnove za princip ‘konstitutivnosti naroda’ i kako je taj princip povezan s principom jednakosti svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost kako je to utvrđeno u acquisu EU?”

Evropsku uniju zanima i u kojoj mjeri poslovnici Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske i Skupštine Brčko distrikta uređuju pitanje rodne ravnoteže. Traži se detaljnije objašnjenje, pored uspostave komisije za jednakopravnost spolova.

Jedno od dodatnih pitanja jeste i “koliko se vremena (u danima) posvećuje razmatranju zakona za svaki nivo vlasti. Navedite ukupno prosječno vrijeme koje se posvećuje tome u parlamentima, kao i konkretno koliko vremena komisije posvećuju razmatranju zakona”.

Poznato je da pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini nije onakav kakvim bismo ga mi željeli, ima dosta manjkavosti. To su, očito, primijetili i u Evropskoj uniji pa traže detaljne informacije o sankcijama koje su izrečene protiv sudija, tužilaca i drugih službenika u pravosuđu i da se navedu vrste sankcija koje su izrečene.

Nezaobilazno pitanje jeste i provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci i povezanih presuda protiv Bosne i Hercegovine o zabrani diskriminacije, uključujući mjere predviđene za njihovo potpuno izvršenje.

Jedno od pitanja odnosi se i na diskriminaciju djece u obrazovnom sistemu. EU pita: “Kakva je trenutna situacija u vezi s praksom ‘dvije škole pod jednim krovom’ u Srednjobosanskom kantonu? Šta je urađeno ili se planira uraditi u pogledu izvršenja presude Vrhovnog suda FBiH iz 2014. godine, koja nalaže da Hercegovačko-neretvanski kanton uspostavi jedinstvene, integrirane i multikulturalne škole s jedinstvenim nastavnim planom i programom? Kada će se izvršiti ta presuda? Navedite rok.”

Evropsku komisiju, odnosno Evropsku uniju, zanima i koliko stanovništva živi u urbanim područjima (gradovima), koliko ima radno sposobnog stanovništva, prosječne plaće u javnom sektoru, plaće u javnom i privatnom sektoru, koji je ukupni postotni udio vrijednosti aktive svih preduzeća s većinskim državnim vlasništvom itd.

Za neka pitanja traže se konkretniji odgovori. Recimo, u odgovoru BiH na pitanje iz Upitnika navedeno je da “propisi na nivou Bosne i Hercegovine direktno ili indirektno” uređuju oblast zootehnike. EU traži objašnjenje na šta se mislilo pod “indirektno”.

Zanimljivo pojašnjenje traži se u vezi s Pravilnikom kojim se preuzima Uredba (EZ) 2406/96, koji je već usvojen ili je u pripremi. “Pojasnite da li se standardi utvrđeni u Pravilniku o kvalitetu riba, rakova, školjkaša, morskih ježeva, žaba, kornjača, puževa i njihovih proizvoda zasnivaju na međunarodnim standardima, a ako da, na kojim? Pojasnite da li se u BiH kornjače smatraju ribljim proizvodom i da li postoji posebna odredba o trgovini ovim životinjama. Dostavite informacije o tome koji su proizvodi obuhvaćeni definicijom ‘riba’ i ‘riblji proizvod’ u Bosni i Hercegovini.”

EU ne prihvata dvosmislene odgovore, pa tako traži detaljnije objašnjenje uvjeta u pogledu “dobrog ugleda” i “stručne osposobljenosti” koje prijevoznik mora ispuniti kako bi dobio licencu za međunarodni prijevoz robe i putnika. Da li se “dobar ugled” temelji isključivo na nekažnjavanju (kaznenoj evidenciji)? Od čega se sastoji ispit stručne osposobljenosti?

Evropsku uniju zanima koja je razlika između aktivnosti rekonstrukcije kojima se mijenja infrastruktura (unapređuju se karakteristike) i aktivnosti održavanja kojima se reparira infrastruktura (tehnički se parametri popravljaju, ali se ne mijenjaju) na prugama.

Problem s kojim se Bosna i Hercegovina suočava trenutno su imigranti. Evropsku uniju zanimaju detaljne informacije o nelegalnim imigrantima koji nisu vraćeni (uključujući lokaciju na kojoj se nalaze) i mjere koje nadležni organi poduzimaju na rješavanju njihovog pitanja.

Ovo je samo mali dio dodatnih pitanja na koje naše vlasti trebaju pripremiti odgovore, a rok koji su za to institucije u Bosni i Hercegovini sebi postavile jeste 15. august.

 

PROČITAJTE I...

Kažu srpski mediji da muftija, osim što ima i privatno, ima i službeno državno osiguranje, da skoro svakodnevno mijenja lokacije, odnosno stanove u kojima boravi, automobile kojima se vozi, rute kojima se kreće, izbjegava komunikaciju putem mobilnih telefona, a, kada piše poruke, to radi u šiframa. Reklo bi se, sjajna predstava Beograda za dizanje rejtinga kod Bošnjaka. Čini se da je to previše i za komični filmski lik Srećka Šojića

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!