Enigma Plenković

Iako je za neupućenog promatrača dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade Hrvatske meteorski uspon iz potpune anonimnosti, njegova biografija govori da je riječ o profesionalnom političaru i školovanom diplomati koji je godine iskoristio za stručno usavršavanje i upoznavanje političkih arena

Prve dane vlasti nova Vlada Hrvatske počinje užurbanim tempom. Sastanci, zadaci, prva putovanja. Naizgled normalan radni tempo svake novoizabrane europske vlade. No, činjenica je da je riječ o Hrvatskoj, državi s kojom Bosna i Hercegovina dijeli ne samo tisuću kilometara granice nego i mnogo dublje i razgranatije veze, kako dobre, tako i one loše. Bosna i Hercegovina jeste nesumnjivo zadatak koji je Europska unija povjerila Hrvatskoj, koja treba biti svojevrsni mentor Bosne na njenom putu u EU. Odlazak novoizabranog predsjednika Hrvatskog sabora Bože Petrova u Stolac, potom i službeni posjet Bosni i Hercegovini premijera Andreja Plenkovića pokazuju nam kako je nova Vlada svojski prionula svojim zadacima.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju složen, slobodno možemo reći, tisućljetni odnos koji su nekada određivala dva rimska carstva i dvije religije, katolička i pravoslavna. Ulazak islama preko Osmanlija u Bosnu zakomplicirao je stvari. I dalje su postojala dva carstva, sada Habsburško i Osmansko, no religije su bile tri. Kao da to nije bilo dovoljno, moderno je doba donijelo i moderne ideologije. Razni -izmi, poput socijalizma, nacionalizma, klerikalizma, izgleda, odgovaraju bosanskohercegovačkom podneblju na kojem se množe kojekakve ideologije, kao i njihovi sljedbenici.

Još je legendarni njemački kancelar Bismarck rekao kako cijeli Balkan ne vrijedi jednog pomeranskog grenadira. No, do bogatstva Istoka, kao i do bogatstva Zapada, najjednostavnije je doći preko Balkana. Je li to moguće?

Andrej Plenković, novi hrvatski premijer, upravo je počeo rješavati tu zagonetku. Rođen u Zagrebu 8. aprila 1970. godine, ovaj je hrvatski političar školu i fakultet pohađao u rodnom gradu u kojem je diplomirao na Pravnom fakultetu 1993. godine. Plenković ondje polaže stručni državni ispit 1997. godine i magistrira međunarodno pravo 2002. godine. Od 1994. godine zaposlen je u Ministarstvu vanjskih poslova na raznim dužnostima. Specijalizirao se za europske integracije. Među ostalim, bio je načelnik Odjela za europske integracije, savjetnik ministra za europske poslove, član Pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europske unije. Karijeru u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske okončao je prelaskom na dužnost zamjenika šefa Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, gdje je koordinirao političke aktivnosti i radio na pripremi podnošenja zahtjeva Hrvatske za članstvo u EU.

Plenković je od 2005. do 2010. godine zamjenik veleposlanika Hrvatske u Francuskoj, potom od 2011. do 2013. godine zastupnik u Hrvatskom saboru, odakle odlazi na dužnost zastupnika u Europskom parlamentu kao zastupnik HDZ-a. Sudjeluje u radu Parlamenta kao član zastupničkog kluba Europske pučke stranke. Plenković je član Odbora za proračun i Odbora za ustav parlamenta EU. Njegova je odluka o kandidaturi za predsjednika HDZ-a za javnost došla kao potpuno iznenađenje. U samo tri mjeseca pobijedio je na izborima za predsjednika HDZ-a, a potom i na općim izborima u Hrvatskoj održanima u rujnu 2016. godine. Kao relativnom pobjedniku izbora, uz predočene potpise potpore apsolutne većine saborskih zastupnika, predsjednica Republike povjerila mu je mandat za sastavljanje nove Vlade Hrvatske.

Iako je za neupućenog promatrača Plenkovićev dolazak na čelo HDZ-a i Vlade Hrvatske meteorski uspon iz potpune anonimnosti, njegova nam biografija govori kako je riječ o profesionalnom političaru i školovanom diplomati koji je godine iskoristio za stručno usavršavanje, upoznavanje političkih arena u kojima je djelovao i trasiranje puta kojim se kreće. Njegovi brojni položaji zamjenika ili pomoćnika govore nam o njegovoj ambicioznosti, ali i racionalnosti. Plenković se nije gurao preko svojih mogućnosti, što ukazuje kako promišlja svoje poteze prije nego što ih učini.

Njegova specijaliziranost za europske integracije i radni zadatak Europske unije za pomoć euroatlantskim integracijama Bosni i Hercegovini otvaraju nadu kako će se, nakon godina zastoja, ponovo pokrenuti proces priključenja Europskoj uniji. U proteklom su razdoblju uspješno radile skupine sa zadatkom usporavanja tih procesa.

Plenkovićev službeni posjet Bosni i Hercegovini otvara i mnogo pitanja. Svi hrvatski poslijeratni političari dodvoravali su se prvenstveno hercegovačkim Hrvatima pokušavajući tako kompenzirati činjenicu neuspjeha politike Herceg‑Bosne i pretvaranja Hrvata iz autohtonog bosanskohercegovačkog stanovništva u hrvatsku dijasporu. Hoće li Plenković imati snage odustati od populizma koji karakterizira hrvatski odnos prema Bosni i Hercegovini, hoće li uspjeti zatrpati provaliju koja se stvorila između hercegovačkih Hrvata i Bošnjaka te sagraditi most između njih?

Brojna pitanja koja još nemaju odgovor. Kao što nema odgovora na pitanje gdje su kosti Mostarca Hamze Filipovića ubijenog 1993. godine. Njega je u okviru operacije “24 sata spaljene zemlje” kao civila iz stana odvela vojna policija HVO‑a i ubila, a kosti mu do danas nisu pronađene niti dostojno sahranjene. Hamza je samo jedan od Hercegovaca ubijenih u ratu čiji ostaci nisu pronađeni.

PROČITAJTE I...

Nakon stoljeća čekanja, muslimani Siska više se neće okupljati u kući na periferiji grada koja je decenijama bila središte njihovog vjerskog i kulturnog života. Postavljen je kamen temeljac za novi Islamski kulturni centar, u kojem će, osim džamije, biti i omladinski klub, dvorana, učionice, knjižnica s čitaonicom, stanovi za imame, sobe za goste, uredske prostorije... Gradnja počinje na proljeće, koštat će oko deset miliona maraka, a u Sisku se nadaju kako će Islamski centar privući investitore iz islamskih zemalja da ulažu u gospodarstvo grada u kojem muslimani čine oko pet procenata stanovništva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!