Emir Isović najmlađima “kreira” šarenu historiju

Pomoću zanimljivih edukativnih mapa dječijeg ilustratora i sarajevskog kulturologa Emira Isovića, mališani mogu lakše učiti o historiji, geografiji i znamenitostima Bosne i Hercegovine i regije

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Sarajlija Emir Isović, grafički dizajner, kulturolog i dječiji ilustrator koji se usavršio u infografikama ili vizualnom predstavljanju informacija, našao je zanimljiv način kako da najmlađim uzrastima približi historiju, geografiju i tradiciju Bosne Hercegovine i regije.

Emir pravi karte na kojima slikovito prezentira bosanskohercegovačke gradove, kao i zanimljive historijske mape kroz koje pokazuje i oživljava bogato kulturno i historijsko naslijeđe naše zemlje i regije. Sudeći prema reakcijama kupaca na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, koji se održao od 19. do 24. aprila, a na kojem je ovaj samostalni izdavač i autor imao svoj štand, njegove šarene mape privukle su veliku pažnju djece, a, kako nam sam kaže, ni odrasli ne ostaju ravnodušni.

101 RAZLOG ZAŠTO TE VOLIM

Emir je po zanimanju profesor engleskog jezika, a za sebe kaže da je vizualni istraživač ili vizualni etnolog. Magistrirao je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu na odsjeku za kulturološke studije na temi vizualne propagande, odnosno predstavljanje kulturnog naslijeđa BiH korištenjem infografike.

Njegov prvi projekt jeste ilustrirana mapa Bosne i Hercegovine, koja s više od 1.000 ilustracija opisuje našu domovinu. Riječ je o pravoj zidnoj enciklopediji na kojoj je svaki grad predstavljen odgovarajućom ilustracijom, uz dodatke o jelima, kulturnim znamenitostima, piscima i tradicionalnim bosanskim zanatima. Ova će vas publikacija, formata 100 x 70 cm, čak i nasmijati, a prije svega educirati o ljepotama naše zemlje.

Emir kaže da je izdao ovu mapu uz nadu da će se jednog dana nalaziti na zidu sobe svakog dječaka i djevojčice koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju svojom domovinom.

“Projekt je bio zamišljen da u jednom kratkom roku objasni čitaocu neke najvažnije karakteristike naše zemlje. Taj se projekt malo proširio i postao je prava mala enciklopedija BiH, a veoma je dobro primljen kod publike”, priča Emir.

Smatra da u današnjem obrazovnom sistemu nedostaje vizualnih pomagala te da je vizualni segment učenja zapostavljen.

“Djeca do petog razreda ne znaju šta je sjever, a šta jug. Njima su to apstraktni pojmovi. Ili kad im kažeš da se Bosna sastoji od dva sliva, crnomorskog i jadranskog, to dijete ne shvata. Ali kad to nacrtaš, onda oni to mnogo lakše shvate. I ne samo to, kad uz svaki grad nacrtaš njegovu najpoznatiju građevinu ili neko materijalno naslijeđe, jelo, kad ti to smjestiš na mapu, dobiješ cjelokupni dojam bogatstva, da tu ima dosta da se vidi, dosta da se nauči. Tako se postiže memorijska retencija, tj. ostajanje u pamćenju”, objašnjava Emir Isović.

Ono što vidimo duže ostaje u pamćenju nego ono što pročitamo. Prema Emirovim riječima, vizualni jezik čitljiv je za sve ljude na svijetu, a mape su jedan od najstarijih infografičkih alata koje čovjek koristi, tako da se njegove mape mogu koristiti i u turističke svrhe.

Ovu je mapu Emir izdao u decembru 2012. godine pod nazivom Bosna i Hercegovina, stotinu je razloga zašto te volim.

“To je zato što je bila sto i jedna znamenitost na prvoj mapi. Međutim, kasnije se ta mapa proširila, sad ih ima više od 150. Svaka stavka nova je informacija”, kaže Emir.

Za izradu mape koristio se enciklopedijama. “Enciklopedije su one debele knjige koje više niko ne čita. To je znanje svima dostupno. Na kraju su mi jedan profesor geografije i profesorica historije sve to pregledali”, pojašnjava Emir, i dodaje da se mapa strancima mnogo dopada, ali da mu je najveće zadovoljstvo vidjeti da su je negdje u školi okačili na vidno mjesto.

Kaže da nikad nije išao i prodavao ove mape direktno po školama, nego da su one same našle put do škola, kojima su, zapravo, i namijenjene.

MAPA SREDNJOVJEKOVNE BOSNE

Mapa Bosna i Hercegovina, stotinu je razloga zašto te volim na proljetnom Sajmu knjiga i učila u Sarajevu 2012. godine osvojila je specijalnu nagradu. Isoviću je to otvorilo put do nove ideje, pa je sljedeći projekt bio infografički vodič kroz srednjovjekovnu Bosnu. Karta je dvostrana, na prednjoj su strani historijski i geografski podaci, s likom kralja Tvrtka I Kotromanića na bijelom konju i s bosanskom zastavom, imena bosanskih banova i kraljeva, a Emir je dodao i nekoliko manjih mapa koje objašnjavaju proces širenja bosanske države.

Na poleđini mape napravio je pravu malu enciklopediju o srednjovjekovnoj Bosni i tadašnjem društvu. Pomoću detaljnih infografika opisao je kraljevski grad Bobovac, bosansku vojsku, oružja i oruđa koja su koristili, s opisom vjere, zanata, bosančice i još mnogo detalja.

“Taj period srednjeg vijeka u BiH slabo je zastupljen vizualno. Mi nemamo portrete naših kraljeva, nemamo portrete ni historijskih bitaka, a imali smo ih dosta”, navodi naš sagovornik razloge zbog kojih se odlučio uraditi ovaj projekt.

Posebno mu je drag crtež momenata izdavanja povelje bana Kulina. “Tu mi je pomogao profesor Enver Imamović, koji je sve pregledao. I ta je mapa bila veliki hit. Uz tu mapu sam nacrtao jednu malu mapu na kojoj sam napravio vizualnu rekonstrukciju kraljevskog grada Bobovac. Taj grad bio je prijestolnica srednjovjekovne Bosne i bio je prilično zaštićen jer je izgrađen na jednoj stijeni. Opsjedali su ga i Mađari, čak i veliki car Dušan 1350. godine je došao do Bobovca, ali ga nije mogao osvojiti. Imao je izuzetno dobar odbrambeni položaj, ali je porušen nakon osvajanja Bosne od strane Turaka. Izgubio je svoj značaj i porušen je. Tako da su ostali samo temelji. Ja sam na osnovu Anđelićeve knjige Bobovac i Kraljeva Sutjeska uradio pokušaj vizualne rekonstrukcije”, pojašnjava Isović.

Na mapi je zanimljiv i dio o stećcima, mogu se saznati detalji od njihovog izgleda do njihove rasprostranjenosti. Prikazane su i faze pravljenja stećaka.

“To nije samo kamen. Ispod stećka je pokopan čovjek i obično je pokopan neki bogatiji čovjek jer je izgradnja stećaka bila skupa kao i njegov prijevoz. Čak je nekad i cijelo selo učestvovalo u tom prijevozu. Od svih stećaka, veoma malo ih je ukrašeno, a samo njih par stotina imaju natpis. To je bio skup spomenik i obično bi ga vlastelin podizao za svog života. On bi dolazio da gleda njegovu izradu. Ja sam to sve nacrtao. Vizualno, da se bolje upamti”, priča Isović.

MAPE DA GLEDAŠ, ČITAŠ I UČIŠ

Zanimljivosti o nastanku i izgradnji Starog mosta ili ćuprije sultana Sulejmana, kako se zvala do Prvog svjetskog rata, jednom od najvrednijih spomenika naše materijalne kulture, mogu se saznati s još jednog Emirovog postera.

“Ćuprija je istovremeno i most i tvrđava jer je imala dvije kapije, s jedne i s druge strane, i čuvala je stratešku tačku između lijeve i desne obale Neretve. To je, zapravo, u cijeloj Hercegovini bio jedini most na Neretvi. Stari most, da bi bio olakšan, napravljen je šupalj. Nije popunjen kamenom kao ostali mostovi. On je bukvalno viseći most i ima u sredini zračne jastuke. Izrađen je od te tenelije, mekanog i laganog kamena, a svaki kamen povezan je željezom i zaliven olovom, tako da most diše, širi se i skuplja ovisno od vremenskih uvjeta. To je zaista jedno od čuda iz tog vremena, jedno od najvećih dijela Mimara Sinana, odnosno Mimara Hajrudina, njegovog učenika”, oduševljen je Isović.

Naš sagovornik ističe da su dio kulturnog identiteta jednog naroda njegovi spomenici.

“Zato su u ratu prvo porušene džamije ili crkve jer je to vertikala koja te održava. Kad tu vertikalu izgubiš, ti se pogubiš. Isto kao kada bi nasred utakmice nestalo svjetla. Zato su ti spomenici važni jer su dio kolektivnog sjećanja. Ko smo mi, mi smo ta džamija, ko smo mi, mi smo ta crkva, mi smo taj most”, uvjeren je Emir Isović.

Nakon Starog Mostara, odlučio se i za malo širi projekt koji se zove “Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija”. “To je kulturni projekt. Da gledaš i da učiš šta ima u Sloveniji, šta ima u Makedoniji i u drugim republikama. Naravno, idu tu i stereotipi, Crnogorci su lijeni, Slovenci su škrti. Sve ja to pretvaram u vizualni jezik”, kaže naš sagovornik.

Nakon toga, u 11 infografika nacrtao je infografički vodič kroz Počitelj. Objašnjava da je Počitelj zanimljiv po mnogo čemu.

“On je nakon pada Bosne i Hercegovine pod austrougarsku vlast ostao zaboravljen i tako, na neki način, konzerviran u vremenu. Nisu Austrijanci rušili pa gradili nove zgrade. Počitelj je ostao očuvan sa svim elementima: sakralnim, to je džamija; higijenskim, to je hamam, i han je ostao očuvan. Imaš orijentalnu kuću s haremlikom i salemlikom. Onda imaš medresu kao edukacioni element u obliku slova L, jedna učionica i spavaonice. Potkupolna je i još je od originalnog olova, nije presvučena. Begova džamija presvučena je bakrom, Skenderija džamija je srušena jer su Austrijanci skinuli olovo. Za vojne potrebe poskidali su olovo sa svih sarajevskih džamija. Skenderija džamija tako je kisnula i na kraju se srušila”, pojašnjava Isović i dodaje da je on to sve nacrtao u jedan infografički vodič – da se čita, gleda i uči.

Tvrdi da su njegove mape sve pozitivne i da nikog ne vrijeđaju, s osnovnim ciljem, a to je edukacija.

“Ideja mi je da to stoji svakom djetetu u sobi i da, umjesto televizije, gleda u mapu. Svaki put kad pogleda, nešto novo otkrije. Zato možda te mape izgledaju načičkane, pregusto nacrtano. Ja sam to tako i htio, da svaki put kad pogledaš nešto novo vidiš i previdiš”, pojašnjava Emir.

Period istraživanja za jednu mapu traje dugo, koliko i samo crtanje. Za jednu mapu mu treba do pet mjeseci. “Ja to radim po principu svaki dan pomalo. Ustajem u 5, nemam televiziju, tako da imam vremena za sve, čitam dosta, a imam dobru tehniku i dobru podršku svoje porodice, supruge i kćerki koje sve to trpe. Sad sam malo brži jer sam se uštelio. Koristim i ‘Google Earth’ za tačnost. To je velik pomoćnik. Dosta se služim enciklopedijama i pravim akademskim člancima, da to sve ima jednu akademsku tačnost”, ističe Emir.

Uradio je i kartu Sandžaka, a u planu su mu i infografički prikazi susjednih zemalja, kao i osmansko naslijeđe u Bosni i Hercegovini. Pojedine je karte preveo i na strane jezike, a poslao ih je u Nacionalnu biblioteku u Londonu i Kongresnu biblioteku u Washingtonu.

Zahvaljujući Emirovim šarenim i edukativnim mapama, razvija se istraživački duh kod mališana, a odrasli pomoću njih mogu dopuniti i proširiti svoja znanja.

PROČITAJTE I...

Nisam siguran da uljepšavamo bajramske dane ako ih krnjimo ili, gluho bilo, ugrožavamo njihovu tihu i toplu privatnost. U kosmosu komšiluka, rodbine i najdražih prijatelja, u njemu je mjesto gdje se otvaraju duše i srca, tu je mjesto radovanju, ljubavi i praštanju. Na stadionima, po ulicama i kafanama ljudi ne pokazuju ljepšu stranu svog lica. Tu se čovjek ne susreće ni s Bogom ni sa sobom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!