Emir Bubalo, načelnik Općine Konjic

Nastavnici na birou, inženjeri na poslu

STAV: Možete li istaći neke od realiziranih projekata u toku Vašeg mandata? Na koje ste projekte najviše ponosni?

BUBALO: Pored projekta rekonstrukcije stare jezgre Konjica, uradili smo most na Jablaničkom jezeru. I to je 60 godina čekalo da se realizira. Ljudi s desne obale Neretve morali su čamcima prelaziti jezero da bi otišli na posao, a zimi, kad se jezero povuče, gazili su blato. Most Čelebići – Lisičići preko Jablaničkog jezera mislim da je najduži most trenutno (524 metra) u Bosni i Hercegovini. Usput smo napravili saobraćajnicu do Liščića i sredili obalu. Napravili smo još mnogo drugih mostova, što pješačkih, što saobraćajnih.

Po površini smo najveća općina u BiH. Veći od Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona skupa. PDV se dijeli po broju stanovnika, svega pet posto općine dobivaju na osnovu površine. To je mizerno. A mi na toliku površinu i preko 175 sela trebali smo ljudima osigurati infrastrukturu. Uradili smo lokalnih puteva više nego Koridor 5C. Što asfaltirali, što betonirali i probijali ljudima do imanja. Sreća pa smo uspjeli izganjati hidroakumulaciju Jablaničkog jezera. I sve to što dobijemo na osnovu toga ulažemo u infrastrukturu i kapitalne investicije.

Mi zbog toga imamo solidan budžet. Još da nema kantona, onda bi puno bolje svima bilo. Imamo problem zbog duplih saglasnosti i administracije. Plus uzimaju ogroman novac, a nemaju nikakvu ulogu. Radimo kanalizaciju za čitav grad i četiri prigradska naselja. Više neće ništa ići u Jablaničko jezero ni u rijeku Neretvu. Uradili smo i Centar za prečišćavanje vode s filterima, a voda se nakon tog tretmana može piti. Kompletna je rasvjeta zamijenjena LED rasvjetom i plaća se samo iz uštede.

STAV: Kako ocjenjujete trenutno ekonomsku situaciji u Konjicu? Ko su nosioci privrednog razvoja u Konjicu danas? Koliko na području općine Konjic posluje privrednih subjekata i koje su vam strategije za privlačenje investicija?

BUBALO: Ima ona izreka: “Nemoj mi pomagati, ali nemoj mi smetati.” To im je najveća pomoć. Ja sam na ovo mjesto došao iz “Igmana”. Bio pomoćnik generalnog direktora i predsjednik Upravnog odbora. Radio sam u privredi od 1980. godine i stjecajem nekih okolnosti došao sam ja na mjesto načelnika kao kompromisno rješenje. Privreda je bitna u onom segmentu: što god možeš pomoći, nemoj odnemagati. Kome god više pomažeš, on se uspava, navikne na pomaganje i obično te firme i propadnu.

Prema svim pokazateljima, vidljivi su pozitivni pomaci konjičke privrede u proteklih nekoliko godina. Zabilježen je značajan rast broja zaposlenih u realnom sektoru, što je jednim dijelom rezultat projekata provedenih od strane Općine Konjic i Agencije “Prvi korak” d.o.o. Glavni je oslonac konjičke privrede metaloprerađivački i drvnoprerađivački sektor. Samim tim i najznačajnije firme dolaze iz ovih sektora, a to su: PD “Igman” d.d., koja upošljava 1.000 radnika, “Graewe Tadiv” d.o.o, “N.N.” d.o.o. (Valjčići), “SurTec-Eurosjaj” d.o.o., koji bilježi najbrži razvoj, “Rukotvorine” d.o.o.

Na području općine Konjic posluje ukupno 606 poslovnih subjekata, od čega su 204 registrirana preduzeća i 402 registrirana obrta. U toku je i izrada integralne strategije razvoja općine Konjic, gdje se najveći fokus stavlja na lokalni ekonomski razvoj, naročito poljoprivrednu proizvodnju, gdje bi se kroz turističke ponude općine promovirala domaća poljoprivredna proizvodnja.

U svrhu stvaranja općine Konjic kao sredine s povoljnim poslovnim okruženjem pokrenute su aktivnosti oko formiranja nove poslovne zone koja je predviđena prostornim planom Općine Konjic, a koja će prvenstvo biti namijenjena za prerađivačku industriju, čime će se stvoriti uvjeti za privlačenje domaćih i stranih investitora.

STAV: Kako rješavate problem nezaposlenosti?

BUBALO: Općina Konjic i Agencija “Prvi korak” d.o.o. uhvatile su se aktivno u koštac s problemom nezaposlenosti. Jedan od glavnih alata u rješavanju ovog problema jeste Lokalni akcioni plan zapošljavanja (LAPZ), koji je usvojen od strane Općinskog vijeća za period od 2016. do 2018. godine.

LAPZ-om su predviđene mjere i politike rješavanja problema nezaposlenosti kroz konkretne projekte i aktivnosti za koje su planirana i potrebna finansijska sredstva.

Imamo 3.500 do 4.000 nezaposlenih na birou. Stočari i svi poljoprivredni proizvođači nisu registrirani i oni su zvanično nezaposleni. Ima dosta ljudi koji rade, a nisu prijavljeni. Tako da ne znam koliko su ovi pokazatelji tačni.

U BiH je problem što je poljoprivredno zemljište usitnjeno. Nije urađeno ukrupnjavanje zemlje. Niko nije mogao imati vise od 100 dunuma u socijalizmu. A to je minimum da bi mogao živjeti od poljoprivredne proizvodnje i planirati razvoj. Ovo možeš imati samo neke dodatne prihode. U Konjicu niko nema 100 dunuma obradive zemlje. Može imati u pašnjaku ili u šumi. Svakom poljoprivreda dođe kao dodatni prihod. Ali svi gledaju da se, recimo, u “Igman” zaposle. Najviše je nastavničkih kadrova na birou, pravnika i ekonomista. Pošto su inženjeri traženi, njih nema nikako na birou.

PROČITAJTE I...

Izboru gradonačelnika prethodi komplicirana procedura izbora gradskih vijećnika u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti koliko će koja stranka imati vijećnika. Iz svake od ovih općina bira se po sedam vijećnika, a “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate”, stoji u Statutu Grada Sarajeva.

Potjernica je raspisana za bivšom sutkinjom Lejlom Fazlagić-Pašić, čiju su imovinu u Rijeci pretresli pripadnici hrvatskog USKOK-a. “Lejla Fazlagić-Pašić je u bjekstvu, a ona je najviše umiješana u sve radnje”, izjavio je advokat uhapšene Lejle Cerić na ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!