Emir Bubalo, načelnik Općine Konjic

Nastavnici na birou, inženjeri na poslu

STAV: Možete li istaći neke od realiziranih projekata u toku Vašeg mandata? Na koje ste projekte najviše ponosni?

BUBALO: Pored projekta rekonstrukcije stare jezgre Konjica, uradili smo most na Jablaničkom jezeru. I to je 60 godina čekalo da se realizira. Ljudi s desne obale Neretve morali su čamcima prelaziti jezero da bi otišli na posao, a zimi, kad se jezero povuče, gazili su blato. Most Čelebići – Lisičići preko Jablaničkog jezera mislim da je najduži most trenutno (524 metra) u Bosni i Hercegovini. Usput smo napravili saobraćajnicu do Liščića i sredili obalu. Napravili smo još mnogo drugih mostova, što pješačkih, što saobraćajnih.

Po površini smo najveća općina u BiH. Veći od Sarajevskog i Bosansko-podrinjskog kantona skupa. PDV se dijeli po broju stanovnika, svega pet posto općine dobivaju na osnovu površine. To je mizerno. A mi na toliku površinu i preko 175 sela trebali smo ljudima osigurati infrastrukturu. Uradili smo lokalnih puteva više nego Koridor 5C. Što asfaltirali, što betonirali i probijali ljudima do imanja. Sreća pa smo uspjeli izganjati hidroakumulaciju Jablaničkog jezera. I sve to što dobijemo na osnovu toga ulažemo u infrastrukturu i kapitalne investicije.

Mi zbog toga imamo solidan budžet. Još da nema kantona, onda bi puno bolje svima bilo. Imamo problem zbog duplih saglasnosti i administracije. Plus uzimaju ogroman novac, a nemaju nikakvu ulogu. Radimo kanalizaciju za čitav grad i četiri prigradska naselja. Više neće ništa ići u Jablaničko jezero ni u rijeku Neretvu. Uradili smo i Centar za prečišćavanje vode s filterima, a voda se nakon tog tretmana može piti. Kompletna je rasvjeta zamijenjena LED rasvjetom i plaća se samo iz uštede.

STAV: Kako ocjenjujete trenutno ekonomsku situaciji u Konjicu? Ko su nosioci privrednog razvoja u Konjicu danas? Koliko na području općine Konjic posluje privrednih subjekata i koje su vam strategije za privlačenje investicija?

BUBALO: Ima ona izreka: “Nemoj mi pomagati, ali nemoj mi smetati.” To im je najveća pomoć. Ja sam na ovo mjesto došao iz “Igmana”. Bio pomoćnik generalnog direktora i predsjednik Upravnog odbora. Radio sam u privredi od 1980. godine i stjecajem nekih okolnosti došao sam ja na mjesto načelnika kao kompromisno rješenje. Privreda je bitna u onom segmentu: što god možeš pomoći, nemoj odnemagati. Kome god više pomažeš, on se uspava, navikne na pomaganje i obično te firme i propadnu.

Prema svim pokazateljima, vidljivi su pozitivni pomaci konjičke privrede u proteklih nekoliko godina. Zabilježen je značajan rast broja zaposlenih u realnom sektoru, što je jednim dijelom rezultat projekata provedenih od strane Općine Konjic i Agencije “Prvi korak” d.o.o. Glavni je oslonac konjičke privrede metaloprerađivački i drvnoprerađivački sektor. Samim tim i najznačajnije firme dolaze iz ovih sektora, a to su: PD “Igman” d.d., koja upošljava 1.000 radnika, “Graewe Tadiv” d.o.o, “N.N.” d.o.o. (Valjčići), “SurTec-Eurosjaj” d.o.o., koji bilježi najbrži razvoj, “Rukotvorine” d.o.o.

Na području općine Konjic posluje ukupno 606 poslovnih subjekata, od čega su 204 registrirana preduzeća i 402 registrirana obrta. U toku je i izrada integralne strategije razvoja općine Konjic, gdje se najveći fokus stavlja na lokalni ekonomski razvoj, naročito poljoprivrednu proizvodnju, gdje bi se kroz turističke ponude općine promovirala domaća poljoprivredna proizvodnja.

U svrhu stvaranja općine Konjic kao sredine s povoljnim poslovnim okruženjem pokrenute su aktivnosti oko formiranja nove poslovne zone koja je predviđena prostornim planom Općine Konjic, a koja će prvenstvo biti namijenjena za prerađivačku industriju, čime će se stvoriti uvjeti za privlačenje domaćih i stranih investitora.

STAV: Kako rješavate problem nezaposlenosti?

BUBALO: Općina Konjic i Agencija “Prvi korak” d.o.o. uhvatile su se aktivno u koštac s problemom nezaposlenosti. Jedan od glavnih alata u rješavanju ovog problema jeste Lokalni akcioni plan zapošljavanja (LAPZ), koji je usvojen od strane Općinskog vijeća za period od 2016. do 2018. godine.

LAPZ-om su predviđene mjere i politike rješavanja problema nezaposlenosti kroz konkretne projekte i aktivnosti za koje su planirana i potrebna finansijska sredstva.

Imamo 3.500 do 4.000 nezaposlenih na birou. Stočari i svi poljoprivredni proizvođači nisu registrirani i oni su zvanično nezaposleni. Ima dosta ljudi koji rade, a nisu prijavljeni. Tako da ne znam koliko su ovi pokazatelji tačni.

U BiH je problem što je poljoprivredno zemljište usitnjeno. Nije urađeno ukrupnjavanje zemlje. Niko nije mogao imati vise od 100 dunuma u socijalizmu. A to je minimum da bi mogao živjeti od poljoprivredne proizvodnje i planirati razvoj. Ovo možeš imati samo neke dodatne prihode. U Konjicu niko nema 100 dunuma obradive zemlje. Može imati u pašnjaku ili u šumi. Svakom poljoprivreda dođe kao dodatni prihod. Ali svi gledaju da se, recimo, u “Igman” zaposle. Najviše je nastavničkih kadrova na birou, pravnika i ekonomista. Pošto su inženjeri traženi, njih nema nikako na birou.

PROČITAJTE I...

Cvijanović je, kako saznaje Stav iz diplomatskih izvora, pokušala ugovoriti sastanak u State Departmentu kako bi Milorada Dodika probala skinuti s crne liste američke administracije. Nenajavljen dolazak u State Department u ovoj je instituciji shvaćen kao čin djelovanja protiv američke administracije i novog državnog sekretara.

Još nema ozbiljnijih osvrta na odluku Vlade Hrvatske da pristup kupovini nekretnina omogući isključivo stanovnicima Republike Srpske. Nema ih, iako je odluka sama po sebi višestruko zanimljiva, iako se Hrvatska, kao članica EU, drznula administrativno podijeliti prostor suverene i međunarodno priznate države

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!