Edin Jabanždić: “Madi je lider u proizvodnji kvalitetne piletine”

Firma “Madi” prije dvije godine otvorila je novi kompleks klaonica u koji je do sada uloženo oko 20 miliona KM. Planirana je i investicija u novi kompleks farmi

Općina Tešanj često se ističe kao pozitivni primjer razvoja lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Ovaj uspjeh rezultat je dugotrajnog procesa organizacionih, tehnoloških i administrativnih reformi. U posljednje četiri godine izvoz iz Tešnja porastao je za gotovo 90% na oko 350 miliona KM, a proizvodi se izvoze u više od 60 zemalja. Istovremeno, bilježe se i značajne reinvesticije domaćih i stranih kompanija. Ukupni prihod privatnog sektora u 2014. godini iznosio je oko 1,4 milijarde KM, a registrirano je 89 miliona KM investicija domaćih i stranih investitora.

Prema riječima Suada Huskića, načelnika Općine Tešanj, najveća ekonomska snaga Tešnja jeste u domaćim i stranim investitorima. “U Bosni i Hercegovini mora se više raditi da se osigura kvalitetna klima da poslovni subjekti proširuju svoje poslovanje i reinvestiraju dalje. Osim toga, poslodavci kroz svoje kontakte mogu dati vrlo vrijedne preporuke novim investitorima”, izjavio je Husić za Faktor.

Jedna od uspješnijih tešanjskih kompanija svakako je “Madi” d.o.o., u vlasništvu porodice Jabandžić. Ishak Jabandžić, vlasnik i osnivač kompanije, 1988. godine odlučio je s bratom Mujom otvoriti prodavnicu mješovite robe. Deset godina kasnije, firma “Madi” ulazi u posao prodaje bijele tehnike u industrijskoj zoni Bukva. Već 2000. godine, prateći potrebe tržišta u prehrambenoj industriji, vlasnici kompanije uložili su značajna sredstva u proizvodnju pilećih proizvoda, što je i investicija koja je odredila konačno pozicioniranje firme na tržištu.

O poslovanju firme, trendovima u peradarskoj industriji BiH i uspjehu Tešnja, koji može poslužiti kao primjer drugim lokalnim zajednicama, razgovarali smo s Edinom Jabandžićem, tehničkim direktorom firme “Madi”.

STAV: Sve je počelo još 1988. godine s trgovinom mješovite robe. “Madi” je kasnije ušao u posao prodaje bijele tehnike, a naposljetku i na tržište mesne industrije. Kako danas posluje “Madi”?

madiJABANDŽIĆ: “Madi” je danas firma koja je prepoznatljiva po proizvodnji, preradi i distribuciji svježe i zamrznute piletine, kao i polutrajnih proizvoda iz piletine. Na osnovu toga, postali smo lideri u ovoj branši ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u regionu, kada se uzmu u obzir kapaciteti i količinske realizacije ostvarene u prošloj i u prvih šest mjeseci tekuće godine. U firmi “Madi” zaposleno je danas oko 400 radnika, i po tom pitanju jedna smo od firmi s najvećim brojem uposlenika na području Tešnja, koji je prepoznatljiv po razvijenoj privredi i poduzetničkom duhu njenih stanovnika. “Madi” je frima koja svake godine bilježi pozitivne poslovne rezultate, koja ulaže u razvoj i infrastrukturu, koja upošljava isključivo najkvalitetniji kadar i čiji su pogoni opremljeni najsavremenijom opremom u svijetu. Ponosni smo što smo sve rezultate napravili isključivo radom i odricanjem i što je stopostotni vlasnik firme porodica Jabandžić. To je naša velika konkurentska prednost kada je riječ o upravljanju i rukovođenju firmom.

STAV: Šta kupci, osim svježeg pilećeg mesa, mogu naći u ponudi kompanije “Madi”?

JABANDŽIĆ: Svakodnevno na policama svih marketa, prodavaonica i tržnih centara u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori naši kupci mogu izabrati sigurno kvalitetnu, zdravstveno ispravnu i svježu piletinu proizvedenu isključivo pod nadzorom stručnjaka firme “Madi”. Pored toga, “Madi” svojim cijenjenim kupcima svakodnevno nudi i više od 70 drugih proizvoda koji su kategorizirani pod programom polutrajnih, oblikovanih i konzerviranih proizvoda (kobasice, hrenovke, parizeri, dimljeni proizvodi, paštete, naresci itd.). Svakodnevno radimo i na usavršavanju postojećih i razvoju novih proizvoda iz ovog asortimana kako bismo svojim kupcima ponudili uvijek nešto novo, cjenovno prihvatljivo i okusom prepoznatljivo.

STAV: Koliko proizvoda “Madi” plasira u Bosni i Hercegovini, a koliko u inostranstvu? Koje su glavne prepreke plasiranja proizvoda u inostranstvu?

JABANDŽIĆ: Od osnivanja, “Madi” bilježi konstantan trend rasta i razvoja. Shodno tome, prvobitna naša politika bila je usmjerena isključivo na tržište Bosne i Hercegovine, što je sasvim logično. Nakon što smo uspostavili sistem da vlastitim voznim parkom, koji u ovom momentu ima oko 130 voznih jedinica, na adrese kupaca iz svih krajeva BiH svakodnevno dostavljamo svoje proizvode, došlo je vrijeme da se okrenemo i inostranom tržištu.Već pune četiri godine izvozimo svoje proizvode na tržišta Srbije i Crne Gore te povremeno i u zemlje Bliskog i Dalekog istoka. Veliki problem za proizvođače iz Bosne i Hercegovine predstavlja to što nam je blokirano tržište EU za sve proizvode animalnog porijekla osim ribe i mlijeka, koji su dobili dozvolu prije nekoliko mjeseci. Ohrabrujuće je da pojedine nadležne institucije u BiH rade dosta dobro na rješavanju ovog velikog problema za nas proizvođače. Zato se nadamo da ćemo vrlo brzo imati otvoreno tržište za meso peradi, jaja i sl. Smatramo da je ovo jedina prilika za dalji rast i razvoj bosanskohercegovačkih proizvođača pilećeg mesa jer je tržište naše zemlje s oko 4 miliona ljudi jako malo za količine koje mi možemo proizvesti.

STAV: U Bosni i Hercegovini sve se češće i sve obuhvatnije provodi kampanja “Kupujmo domaće”. Učestvuje li “Madi” u ovoj kampanji? Mogu li domaće kompanije ponuditi kvalitet koji se može mjeriti s regionalnim i evropskim proizvođačima? Gdje su mogućnosti domaćih proizvođača iz mesne industrije? Koje standarde kvalitete, domaće i međunarodne, ispunjava “Madi”?

 JABANDŽIĆ: Sa sigurnošću i odgovorno tvrdimo da je peradarska industrija jedna od najuređenijih poljoprivrednih oblasti u Bosni i Hercegovini. Samim tim, smatramo da je kvalitet proizvoda “Madi” kao domaćeg brenda, ako ne bolji, onda u najmanju ruku ravnopravan svim inostranim proizvođačima. Potvrda toga jesu implementirani sistemi rukovođenja i kontrole kvaliteta “HACCP”, “ISO 9001:2008” i “Halala”. Isto tako, sva oprema i tehnologija koju koristimo u proizvodnji isključivo je vezana za evropske norme i standarde. “Madi” je od osnivanja uvijek težio biti prepoznatljiv kao domaći brend. Kada kažemo da je sada cjelokupan proces proizvodnje zaokružen unutar BiH, možemo definitivno reći da smo kompanija koja je sinonim za bosanskohercegovački brend. Podržavamo sve kampanje koje potiču kupovinu domaćih proizvoda i učestvujemo u njima kad god nam se ukaže prilika.

STAV: Prošle je godine “Madi” otvorio najveću i najmoderniju klaonicu peradi na Balkanu. Koliko je time poboljšano poslovanje kompanije?

JABANDŽIĆ: Prije nekoliko godina našli smo se na prekretnici kada smo se morali opredijeliti u kojem će smjeru teći dalji razvoj kompanije “Madi”. Tada je donesena odluka da krenemo s proširenjem proizvodnih pogona i povećanjem kapaciteta, i to na način izgradnje potpuno novog kompleksa i izmještanja na novu lokaciju sjedišta firme. U posljednje dvije godine u novi kompleks investirali smo oko 20 miliona KM, u kojem su puštena u rad dva savremena pogona: klaonica kapaciteta 6.000 komada pilića na sat i pogon za proizvodnju polutrajnih i oblikovanih proizvoda kapaciteta od 20.000 do 25.000 kilograma dnevno. Tako smo istakli opredjeljenje da želimo biti lider u ovoj branši. Gradimo i kompleks farmi za proizvodnju rasplodnih jaja i odgoj roditeljskih jata. To je investicija koja će biti zaokružena na desetak miliona konvertibilnih maraka i koja se gradi u tri faze. Prva je faza u završnici, a kompletna investicija trebala bi biti završena u naredne dvije godine.

STAV: Za dobar poslovni uspjeh potrebna je i saradnja lokalnih, kantonalnih i državnih vlasti. Kako Općina Tešanj podstiče poduzetnike na dalji razvoj i kakva je međusobna saradnja tešanjskih privrednika?

JABANDŽIĆ: Da bi se ostvarili poslovni uspjesi, definitivno treba djelovati sinergijski na više nivoa. Za tešanjski kraj karakteristično je da ima ljude koji su poduzetnički nastrojeni, koji na svaki problem gledaju kao na izazov, za koje ne postoji pojam da se nešto ne može završiti i možda tu i leži ključ uspjeha naših privrednih subjekata. Pored ovoga, veliko olakšanje predstavljala nam je i činjenica da je Općina Tešanj uporedo razmišljala i radila na sličan način, što i nije baš slučaj u javnoj upravi u BiH. Općina Tešanj među prvima je uvela procese elektronskog upravljanja, prva emitirala obveznice, razvijala i gradila poslovne zone i tako privlačila i omogućavala investicije i zapošljavanja. Kao kruna razvoja tešanjske privrede jeste godišnja organizacija sajma privrede od strane Udruženja privrednika “Biznis centar” Jelah – Tešanj. Posljednji sajam, dvanaesti po redu, bio je najbolji jer je privukao najviše pažnje i interesiranja. Na jednom su mjestu tešanjske firme predstavile proizvode koji se izvoze u preko 70 zemalja svijeta. Tešanj je postao prepoznatljiv po tome što ostvaruje suficit po pitanju finansijske razmjena robe.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!