Edicija “Bošnjaci”(1): Kratka politička historija Bošnjaka

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

 

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu. Izdavači Edicije su “Simurg Media” / Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Sponzor projekta je BH Telecom.

Danas predstavljamo prvu od pet knjiga prvog kola edicije. Riječ je o knjizi Kratka politička historija Bošnjaka, autora Admira Mulaosmanovića.

Prvo poglavlje knjige obrađuje četrdesetogodišnji period, koji simbolično omeđuju otmica djevojčice Fate Omanović u Mostaru i Sporazum Cvetković-Maček i predstavlja period borbe koja je djelovala kao unaprijed izgubljena. I narod, i vjera, i država bili su pod velikim upitnikom uslijed zastrašujućih potresa na svjetskoj, evropskoj i domaćoj, jugoslavenskoj i bosanskohercegovačkoj razini.

Drugim poglavljem (1939–1971) nastojala se dati skica političke borbe i tokova koji su karakteristični za zajednicu čija su politička prava negirana, dapače, oduzeta. Kako u prvom periodu svjedočimo jakom političkom faktoru (JMO), u ovome drugom došlo je do ideološkog raslojavanja, a potom i dominacije komunističke misli i ideje kroz KPJ / SKJ nakon Drugog svjetskog rata. U ovome periodu, pod okriljem vjerskog i kulturnog gibanja bošnjačkog bića, počela se rađati i konzervativna, tradicionalna politička misao, posebno artikulirana u udruženju “Mladi muslimani”.

Treće poglavlje bavi se preporodom Bošnjaka tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. Opće uzdizanje bilo je vođeno i dirigirano od socijalističkog režima. Unatoč tome, željeni ideološki obrazac nije bio nametnut niti se uspjelo “odroditi” Bošnjake od temeljnih vrijednosti njihovog nacionalnog identiteta. Modernizacija, koja je svoje najznačajnije efekte imala u područjima ekonomije, obrazovanja i kulture, doprinijela je prevladavanju tadašnje zaostalosti bošnjačkog naroda. Zapravo je u ovom periodu u području kulture došlo do male kreativne eksplozije, što je svoje reperkusije imalo i na političke tokove.

Posljednje poglavlje, simboličkim rječnikom kazano, vrijeme je sazrijevanja. Borba za opstojnost države na temeljima multinacionalnosti i multikulturalnosti, kao i bošnjačkog naroda u svom kolektivnom identitetu, imala je karakter borbe za goli opstanak, u kojoj je Bosanski genocid njeno osnovno obilježje. U svojoj završnici ova epizoda bila je uspješna jer je državnost sačuvana, a bošnjački narod uspio je očuvati svoju biološku supstancu. Ipak, kao posljedica agresivnih pohoda iz Srbije i Hrvatske dogodila se neprirodna i nepravedna unutrašnja podjela zemlje. Dvoentitetsko uređenje, u kojem je jedan od entiteta (RS) podignut na masovnim grobnicama i počinjenim zločinima, učinilo je Bosnu i Hercegovinu iznimno ranjivom, a Bošnjake vrlo osjetljivim.

Iako je politički razvoj Južnih Slavena na početku 20. stoljeća odvijan u kontekstu širih političkih gibanja, Bošnjaci su bili dominantno fokusirani na unutrašnju dinamiku i odnose, a svjetske sile nisu obraćale posebnu pažnju na njih i njihova pitanja. Kraj stoljeća znatno je drugačiji. Disolucija Jugoslavije i zahtjevi bivših jugoslavenskih republika za nezavisnošću, a potom i agresivni ratovi, internacionalizirali su i bošnjačku politiku, koja je postala predmetom analize a, s druge strane, i igračem u širem, evropskom i svjetskom kontekstu.

Pet knjiga iz prvog kola edicije Bošnjaci možete naručiti na broj telefona 033 944 930 ili putem mail adresa: redakcija@stav.ba, prodaja@faktor.ba 

PROČITAJTE I...

O stručnim aspektima skraćenice BHS, bhs, b/h/s, b./h./s.... može se opširnije govoriti. Prije svega, smatram da je svaki oblik spomenute skraćenice izuzetno štetna pojava i da treba učiniti što je više moguće da se ona povuče iz upotrebe u svim kontekstima u Bosni i Hercegovini. To je jedna administrativna konstrukcija i prigodna “štaka” koja u nauci nema šta tražiti. A školski predmeti, vjerujem, treba da se zasnivaju na nauci

“Žalosno je da potpuno jasne i eksplicitne činjenice o agresivnim pohodima na našu državu moramo uvijek iznova ponavljati, no, bez obzira na takvo stanje, pozitivna strana ove priče jeste da imamo intelektualce i akademike koji su svjesni ovog zadataka koji se stalno stavlja pred nas. S ovom pričom oko toga da li je bila agresija ili građanski rat treba konačno jednom za sva vremena završiti, makar ovdje u Sarajevu i ostalom dijelu Bosne i Hercegovine gdje su Bošnjaci većina”, ocijenio je Mulaosmanović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!