Dr. Walter Willett: Korumpirani naučnici i političari pomažu “Coca Coli”

“Coca Cola” koristi “udžbenik” kojeg je napisala duhanska industrija, još jedna grana koja je izazvala mnoga stradanja i patnju širom svijeta. Mi ovo možemo prevladati tako što ćemo obrazovati javnost i podizati svijest među potrošačima, ali jedino snažna i veoma razljućena javnost u stanju je podići glas i izvršiti pritisak na vlast da se provedu potrebne promjene

Profesor Walter Willett šef je katedre nutricionizma i profesor epidemiologije i nutricionizma pri Harvard T.H. Chan School of Public Health (školi javnog zdravstva) Univerziteta Harvard (Boston, SAD), kao i profesor medicine pri Harvard Medical School (školi medicine) Univerziteta Harvard.

Dr. Willett više od 40 godina fokusiran je na razvijanje i evaluaciju metoda za proučavanje efekata ishrane na pojavu većine bolesti. On je koristio ove metode od 1980. godine u studijama Nurses’ Health Studies I and II i Health Professionals Follow-up Study. Ove studije uključuju oko 300.000 muškaraca i žena te pružaju detaljne informacije o dugoročnim posljedicama izbora hrane na zdravlje. Objavio je 1.600 istraživanja i četiri knjige. On je najcitiraniji nutricionista u svijetu, član je Američke nacionalne medicinske akademije i Amerčke nacionalne akademije nauka.

STAV: Profesore Willett, možete li nam jednostavno objasniti šta našem organizmu čini konzumiranje jedne boce gaziranog pića?

WILLETT: Kada popijete jednu flašu gaziranog bezalkoholnog napitka, dolazi do naglog porasta šećera u krvi. To naš organizam prepoznaje kao nešto štetno, pa stoga naša gušterača upumpava veliku dozu inzulina da bi spustila nivo šećera u krvi. Ponekad ona u tome i pretjera, pa se može desiti da nivo šećera u krvi padne na pretjerano nisku razinu nakon 3-4 sata. Ako se to desi samo jedanput, to ne bi trebalo predstavljati problem. Međutim, ako to radimo svaki dan, to može dovesti do ozbiljnih negativnih posljedica.

STAV: Koje su posljedice svakodnevne konzumacije takvih pića?

WILLETT: Ako svakodnevno pijemo napitke s dodatkom šećera, to će dovesti do brojnih neželjenih metaboličkih promjena. Porast će razina triglicerida u krvi, dok će razina HDL (“dobrog”) holesterola opasti. Visok nivo insulina dovodi do skladištenja masnoće u jetru i druge organe. Dugoročno, visoka potreba za insulinom toliko iscrpi naše ćelije u gušterači koje ga luče. Rezultati tih metaboličkih promjena povećan su rizik od gojaznosti, dijabetesa, srčanih oboljenja, moždanog udara i oštećenja jetre.

 STAV: Kako je onda moguće da “Coca‑Cola” “vlada svijetom” s nečim što je toliko nezdravo, a da je niko ne može ili ne želi zaustaviti?

WILLETT: To je dobro pitanje, i u velikoj mjeri tiče se intenzivnog marketinga koji ima za cilj Coca‑Colu prezentirati kao zdravo piće, kao omiljeni napitak aktivnih, atletski građenih pojedinaca, te kao nezaobilazan napitak u dobrom društvu. Naravno, to je ekstremno zavaravanje javnosti. Jednim dijelom za nastalu situaciji krivi su i korumpirani naučnici (prema pisanju New York Timesa), kao i neki političari i vladini zvaničnici. Želim naglasiti da su podaci o štetnim efektima ovih napitaka postali dostupni tek u ovoj posljednjoj deceniji, što nam je omogućilo da izvedemo jasne zaključke na osnovu njih te da se javno mnijenje također značajno mijenja kao rezultat ovih novih otkrića.

STAV: Primjer BiH pokazuje da se ipak može uvesti indirektni porez (soda tax), ali kampanja kompanija pokazala je da pritisak na vlasti ipak može uroditi plodom, bez obzira na to koliko bile dobre namjere bh. vlasti. Možete li to prokomentirati? Šta je izlaz?

WILLETT: Situacija u vašoj zemlji veoma je slična onome što smo i mi iskusili. “Coca‑Cola” koristi “udžbenik” kog je napisala duhanska industrija, još jedna grana koja je izazvala mnoga stradanja i patnju širom svijeta. Mi ovo možemo prevladati tako što ćemo obrazovati javnost i podizati svijest među potrošačima, ali jedino snažna i veoma razljućena javnost u stanju je podići glas i izvrši pritisak na vlast da se provedu potrebne promjene, uključujući porez na bezalkoholna pića (uključujući gazirana) i zabranu reklamiranja tih napitaka djeci i mladima. Potrebna je velika podrška javnosti nastojanjima vlasti da odgovori na agresivne kampanje industrije bezalkoholnih pića.

Ne postoje stvarni dokazi da bi akciza na bezalkoholna pića imala negativan ekonomski efekt. Ljudi će i dalje trošiti svoj novac, a pokazalo se da će bar dio tog novca odlaziti na zdravije napitke. Ako vlada iskoristi novac od akciza da stimulira proizvodnju zdravijih namirnica i izgradnju rekreacijskih dvorana za djecu i mlade, to može imati upravo stimulacijski efekt na privredu. Iako je tačno da će možda doći do zatvaranja nekih radnih mjesta, direktno vezanih za prodaju napitaka s dodatkom šećera, ostaje da je neophodno zaštititi i djecu i odrasle od njihovog štetnog djelovanja. Ova radna mjesta otvorit će se u proizvodnji i prodaji zdravije hrane i napitaka čija će prodaja automatski porasti.

STAV: Neke zemlje, poput Danske, vratile su “soda‑porez”. Mislite li da su akcize put koji treba izabrati ili su neke druge forme “borbe” protiv konzumacije šećera efikasnije?

WILLETT: Nisam poreski stručnjak, ali mislim da bi bilo jako korisno razmotriti uvođenje dodatne akcize na bezalkoholna pića. Naravno da će industrija tih napitaka učiniti sve što je u njenoj moći da to onemogući, ali se ipak u nekim zemljama, npr. Meksiku, pokazalo da je uvođenje tog poreza imalo željeni učinak. Grad Berkeley u Kaliforniji postigao je nakon uvođenja akcize smanjenje potrošnje ovih napitaka i osigurao dodatna sredstva za unaprjeđenje života djece. Iako analiza koju je finansirala “Coca‑Cola” u BiH sugerira gubitak oko 320 radnih mjesta, to je za državnu ekonomiju jedne zemlje veoma skroman broj. Analiza uopće ne spominje radna mjesta koja će se otvoriti nakon što ljudi počnu svoj novac trošiti na drugi način. Analiza “oplakuje” činjenicu da će nakon uvođenja akciza opasti potrošnja ovih pića, a upravo je to ono što svi trebamo željeti da se dogodi kako bismo unaprijedili zdravlje i blagostanje stanovništva, a posebice buduće zdravlje naše djece. Imamo mnogo iskustva s onim što je postignuto s akcizama na duhan i alkohol, koja pokazuju da je nedvojbeno ovaj način suzbijanja potrošnje tih proizvoda efikasan i da može imati velike pozitivne efekte na javno zdravlje.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!