Dome, slatki dome

Iz želje da djeca koja su rođena u Bosni i Hercegovini ili su iz nje porijeklom, a koja nisu u prilici neposredno se upoznati s prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima BiH, kulturnim naslijeđem, tradicijom, institucijama i životom u BiH generalno, dobiju osnovne informacije, kreiran je projekt “Home, Sweet Home”. Predviđeno je da mladi od 16 do 26 godina organizirano borave u Sarajevu sedam dana

 

Za mlade čiji su korijeni iz Bosne i Hercegovine, a koji žele doživjeti zemlju svog porijekla kroz oči također mladih ljudi koji u njoj žive, spremni su na putovanje kroz njenu prošlost, kulturu, jezik i tradiciju, Ferijalni savez Sarajevo pripremio je projekt simboličnog naziva “Home, Sweet Home”.

Vanja Muhović, sekretar Ferijalnog saveza Sarajeva, kaže da su u razgovorima s predstavnicima Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine i njihovim starijim članovima ferijalcima u dijaspori shvatili da su potrebni projekti i aktivnosti kako bi se druga i treća generacija iseljenika, odnosno mladi u dijaspori, povezala s Bosnom i Hercegovinom te mladima u BiH i ostvarili jače veze.

“Zato smo i kreirali projekt sedmodnevnog boravka mladih iz dijaspore u Bosni i Hercegovini, te interaktivnu nastavu i obilazak najznačajnijih kulturno-historijskih destinacija u našoj zemlji. Oni će se družiti s volonterima Ferijalnog saveza Sarajevo. Cilj nam je da mladi iz dijaspore ostvare kontakte i povežu se s mladima iz Bosne i Hercegovine”, naglašava Muhović i dodaje da sa Svjetskim savezom dijaspore BiH Ferijalni savez Sarajeva sarađuje već nekoliko godina, a prisustvovali su i na posljednja dva kongresa Saveza.

Iz želje da djeca koja su rođena ili su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koja nisu u prilici da se neposredno upoznaju s prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima BiH, kulturnim naslijeđem, tradicijom, institucijama i životom u BiH generalno, dobiju osnovne informacije, kreiran je projekt “Home, Sweet Home”. Predviđeno je da mladi od 16 do 26 godina organizirano borave u Sarajevu 7 dana. Pored upoznavanja s prirodnim i kulturno-historijskim znamenitostima Sarajeva, mladi iz dijaspore će četiri dana pohađati za ovu priliku posebno pripremljeni program interaktivnih časova / radionica iz bosanskog, srpskog i hrvatskog jezika, historije i kulturnog naslijeđa, te o aktuelnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, a za koje će biti angažirani profesori-edukatori iz navedenih oblasti. Tri dana planirani su edukativni izleti na značajnije destinacije u BiH kao što su Travnik, Jajce, Mostar, Blagaj i Počitelj.

S obzirom na to da diljem svijeta živi oko dva miliona ljudi koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Muhović smatra da s ostalim organizacijama i institucijama treba ponuditi kvalitetne programe i aktivnosti pomoću kojih će biti uspostavljene stalne veze između iseljenika, naročito druge i treće generacije, s njihovom zemljom porijekla.

Projekt “Home, Sweet Home” bit će realiziran od 20. do 27. augusta, a cijena programa po osobi iznosi 685 KM. U cijenu je uključen smještaj u Hostelu “Ferijalac”, tri obroka dnevno, prijevoz od aerodroma ili autobuske stanice do Hostela “Ferijalac”, izleti sa svim troškovima (prijevoz do destinacija, karte i ulaznice za muzeje i druge institucije), profesionalni vodiči i pratioci, edukatori (predavači), te materijali za rad.

U toku boravka učesnici će većinu vremena provoditi s volonterima Ferijalnog saveza Sarajeva, koji će osmisliti prigodne zabavno-edukativne aktivnosti, te kroz neformalno učenje pokušati ih što više približiti i upoznati s kulturom, historijom i tradicijom Bosne i Hercegovine s nadom da će mladi iz dijaspore svoje stečeno znanje i iskustva dalje prenositi u svojim zajednicama.

“Cilj je projekta da se mladi iz dijaspore Bosne i Hercegovine upoznaju i povežu s mladima koji žive u BiH, te da dobiju osnovne i najbitnije informacije o kulturi, tradiciji, načinu života u BiH, institucijama i trenutnim dešavanjima u zemlji. Cilj je i da se mladi iz dijaspore motiviraju da češće borave u BiH i steknu osjećaj zajedništva i pripadnosti Bosni i Hercegovini”, kažu organizatori projekta.

Slične projekte Ferijalni savez Sarajevo realizira u Bosni i Hercegovini već duži niz godina. Jedan od njih jeste “Upoznaj domovinu da bi je više volio”, u okviru kojeg učenici osnovnih i srednjih škola posjećuju najbitnije kulturno-historijske i turističke destinacije u Bosni i Hercegovini. Na ovim jednodnevnim izletima učenici uz vodiče-volontere Ferijalnog saveza posjećuju gradove, planine, parkove prirode, te najbitnije kulturne spomenike i muzeje, upoznajući se s prirodom, historijom, kulturom i tradicijom naše domovine.

Ferijalni savez Sarajeva jeste udruženje i nezavisna organizacija mladih koja se bavi razvojem omladinskog turizma, a uz to i svim oblicima edukacije, razvojem kreativnosti, organiziranog odmora i rekreacije djece i omladine, te mobilnosti mladih u Bosni i Hercegovini, regiji i Evropi.

Ferijalni savez Sarajeva baštini tradiciju Ferijalnog saveza Bosne i Hercegovine, osnovanog 23. oktobra 1952. godine u Sarajevu. Za posljednjih 60 godina djelovanja Ferijalni savez je posredstvom svojih organizacionih jedinica pripremio i realizirao veliki broj projekata koji su se sastojali od pojedinačnih i kolektivnih putovanja, smotri stvaralaštva, kulturno-umjetničkih programa i takmičenja. Educirao je na hiljade aktivista i otvorio mogućnost za dalju afirmaciju velikom broju mladih koji su danas ugledni profesionalci u turizmu, umjetnosti, kulturi, sportu i drugim oblastima života, rada i stvaralaštva.

Ferijalni savez Sarajeva u skladu sa svojim osnovnim ciljem i u okviru projekta “Upoznaj domovinu da bi je više volio” svake godine organizira 4 edukativna izleta za osnovce i srednjoškolce iz Sarajeva diljem Bosne i Hercegovine. U proteklih nekoliko godina projekt je realiziran na oko 50 destinacija širom Bosne i Hercegovine uz učešće velikog broja učenika i nastavnika osnovnih i srednjih škola. Ferijalni savez Sarajeva organizira i dvodnevne i višednevne đačke ekskurzije u Sarajevo. Učenici osnovnih i srednjih škola iz Bosne i Hercegovine posjećuju glavni grad, te se upoznaju s njegovim najbitnijim kulturno-historijskim znamenitostima i turističkim destinacijama.

PROČITAJTE I...

Neko bi se mogao zapitati: A zašto još niko nije rekao javno da bi Srebrenica mogla biti nešto kao bošnjački Alamo. Odgovor bi se mogao naći u samom poznavanju svega što se izdešavalo u Srebrenici. Ona spada u mnogo složeniju tragediju i obimniji zločin nego što je trinaestodnevna opsada Alama. Stoga je bolje što u Bosni i Hercegovini takvih komparacija zasad nema, makar ne javnih

“Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se još prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u gradskim jezgrama”, pojašnjava Karalić, osnivač organizacije “Pomozi.ba”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!