Dok su se partneri svađali, Energopetrol se gušio

Da je MOL-u pun kufer i INA-e i Energopetrola, pokazuje cijena po kojoj je prodao svoje dionice u Energopetrolu INA-i. MOL je za 33,5 posto dionica Energopetrola 2006. godine platio 37,5 miliona maraka, a 2016. godine svoj udio prodao je INA-i za pola miliona maraka, dakle, Mađari su, gledajući samo cijenu, izgubili 37 miliona maraka

Vlada Republike Hrvatske, potvrdio je to premijer Andrej Plenković, otkupit će dionice hrvatske naftne kompanije INA od mađarskog MOL-a. Kako prenose mediji u susjednoj Hrvatskoj, Hrvatska će prodati dio udjela u hrvatskoj elektroprivredi HEP i tim novcem otkupiti INA‑u.

Prodaja INA-e mađarskom MOL-u praćena je nizom korupcijskih afera, a glavni akter bio je bivši hrvatski premijer Ivo Sanader. Vlada Hrvatske prodala je 2003. godine MOL-u 25 posto dionica INA‑e za 505 miliona dolara. Proteklih trinaest godina obilježene su svađama i međusobnim optuživanjima između Vlade Hrvatske i INA-e s jedne i Vlade Mađarske i MOL‑a s druge strane. U dva je navrata MOL dokupljivao dionice od Vlade i malih dioničara i stekao 47,47 posto vlasništva, te je uspio da izmjenom ugovora o upravljačkim pravima pribavi sebi kontrolu veću nego što je Hrvatska željela dopustiti. To je, između ostalog, jedna od tačaka optužnice protiv Ive Sanadera, koji je primio, kako optužnica navodi, deset miliona eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsoltana Hernadija za upravljačka prava. Sud je kasnije utvrdio da je pet miliona eura u pitanju. Sanader je bio pravomoćno osuđen za mito i ratno profiterstvo, ali je Ustavni sud ukinuo presudu i slučaj vratio na početak.

U proteklim je godinama INA oštećena, kako tvrde revizori, za 6,2 milijarde dolara zbog toga što se MOL nije pridržavao ugovora. Uslijedili su zahtjevi za arbitražu. Prvo je MOL zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv Vlade Hrvatske zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj, a nakon toga je Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN‑a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi kojom traži da se proglase ništavnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u INA‑i i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete nastale kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme mandata Ive Sanadera.

Energopetrol gomila gubitke

No, čini se da će saga oko INA‑e i MOL-a završiti tako što će Hrvatska prodati dio HEP-a i otkupiti dionice koje je prodala MOL-u. Ali to su hrvatski problemi. Imamo mi i svojih, a tiču se opet INA-e i MOL-a. Naime, ove dvije kompanije privatizirale su zajedno najveću naftnu kompaniju u BiH – Energopetrol. Konzorcij INA i MOL kupio je 2006. godine putem javnog tendera 67 posto udjela u Energopetrolu, dok je Vlada Federacije BiH zadržala 22 posto dionica. Hrvatska i mađarska kompanija platile su 37,5 miliona eura za dionice Energopetrolu, a svaka od kompanija dobila je po 33,5 posto udjela. Međutim, kao ni u Hrvatskoj, partnerstvu u Energopetrolu nisu cvjetale ruže. Vjerovatno se atmosfera iz Hrvatske prenijela i na Energopetrol, pa je ova kompanija, iako ima odličnu osnovu da bude jaka i profitabilna firma, počela propadati. Gubici su se gomilali i sada već ulazi voda u uši.

Energopetrol je u prvoj polovini 2016. godine zabilježio neto‑gubitak od 6,3 miliona maraka, pokazao je finansijski izvještaj o poslovanju koji je objavljen na zvaničnoj stranici Sarajevske berze (SASE). Prema revizorskom izvještaju za 2015. godinu, koji je sačinila revizorska kuća “Ernest&Young” Sarajevo, akumulirani gubitak Energopetrola iznosio je 199,48 miliona KM, a samo u 2015. godini gubitak je iznosio 13,8 miliona KM. Rekordan gubitak ostvaren je 2012. godine od 35 miliona maraka. Kada su kupili Energopetrol, INA i MOL preuzeli su 1.059 zaposlenih, a na kraju je 2015. godine kompanija imala 451 zaposlenika manje, odnosno 608 zaposlenika. Energopetrol ima 62 benzinske pumpe, a tokom 2015. godine uprava je nastavila rekonstrukciju četiriju benzinskih pumpi (2014. tri pumpe).

Revizorska kuća upozorila je da “kontinuirani gubici iz poslovanja mogu biti indikator da društvo neće biti u mogućnosti da održi zakonom zahtijevani nivo kapitala”. Akumulirani gubici već su iznad vrijednosti kapitala firme, što znači da Energopetrolu prijeti stečaj. Toga su svjesni i u INA‑i, te pokušavaju spasiti ono što se može, a to rade po istom receptu kako pokušavaju riješiti probleme u Hrvatskoj – riješiti se MOL-a. Dok u Hrvatskoj još nisu sigurni kako će se riješiti MOL-a, u Bosni i Hercegovini je to INA već uspjela. Otkupila je MOL-ov udio u Energopetrolu. A koliko je MOL-u pun kufer svega, pokazuje i cijena po kojoj su prodali svojih 33,5 posto dionica. Podsjetimo, MOL je za 33,5 posto dionica Energopetrola 2006. platio 37,5 miliona maraka, 2016. godine je INA-i prodao svoj udio za 515.236,12 KM. MOL je, gledajući samo cijenu dionica, izgubio 37 miliona maraka.

Odgovor iz INA-e

Preuzimanjem vlasničkog udjela MOL-a, INA je preuzela na sebe daljnju sudbinu Energopetrola.

Hrvatska naftna kompanija izrazila je želju da postane potpuna vlasnica Energopetrola otkupom 22 posto dionica u državnom vlasništvu. Pismo kojim potvrđuje tu nakanu poslala je Vladi Federacije. Suvad Osmanagić, koji u ime Vlade FBiH pregovara s INA-om o sudbini Energopetrola, kazao nam je da o detaljima pregovora ne može govoriti dok se ne završe. Sudbina Energopetrola bit će poznata za mjesec.

Na sva naša pitanja u vezi sa sudbinom Energopetrola u okviru INA-e, iz ove su kompanije nam odgovorili u dvije kratke rečenice: “INA-in dugoročni cilj je plasman visokokvalitetnih INA‑inih proizvoda te jačanje regionalne pozicije na tržištu Bosne i Hercegovine. Kao značajan investitor na ovom tržištu, INA će nastaviti s dodatnim pozicioniranjem u Bosni i Hercegovini, pri čemu važnu ulogu ima i dijalog s Vladom Federacije BiH.”

Vlada Federacije BiH trebala bi osigurati Energopetrolu bolju poziciju i nikako ne bi smjela dopustiti da INA učini bosanskohercegovačkoj kompaniji ono što je MOL uradio INA-i.

 

PROČITAJTE I...

Za manje od dvije godine TRZ Hadžići uspio je razviti dva nova proizvoda iako se nikada ranije nije bavio proizvodnjom oružja. RPG je već postao hit na tržištu, traže ga istok i zapad, pa čak i susjedne zemlje – Srbija i Hrvatska. Još dva nova proizvoda uskoro će kao prototip ugledati svjetlo dana: pametno odijelo i automatski bacač granata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!