“Dok još nije kasno, spasite svoju djecu iz FETÖ škola”

Normalno je što porodice u Bosni i Hercegovini još nisu skroz svjesne opasnosti koju donosi FETÖ. Ni naše porodice u Turskoj toga nisu bile svjesne sve do 15. jula, iako smo imali mnogo više negativnih primjera i iskustava s pristalicama ove terorističke organizacije. Tada je naš narod u potpunosti shvatio šta je FETÖ. Ljudima u Bosni i Hercegovini ne treba da to osjete na svojoj koži, neka samo pogledaju šta su pristalice FETÖ učinile u Turskoj i neka prema tome odluče

 

Fondacija za razvoj obrazovanja “Sedef” osnovana je 2001. godine u Sarajevu, a samo dvije godine poslije otvorili su i Internacionalni univerzitet u Sarajevu IUS. Predsjednik Fondacije Hasan Topaloğlu za Stav govori o dosadašnjim projektima, budućim planovima, kao i o utjecaju terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini.

STAV: Fondacija “Sedef” osnovana je 2001. godine, svoje djelovanje započela je kroz IUS, a zatim i kroz osnovnu školu “Isa-beg Ishaković”, kao i kroz srednju školu. Šta je to što “Sedef” pruža kroz svoje obrazovanje?

TOPALOĞLU: Fondacija “Sedef” osnovana je prvenstveno zbog formiranja univerziteta. Iako je osnovana 2001. godine, ideja je nastala još 1997. godine. Tada je rahmetli Alija Izetbegović bio predsjednik, a ministar kulture Federacije BiH profesor Fahrudin Rizvanbegović. Rahmetli Izetbegović izrazio je želju za formiranjem jednog univerziteta koji će ujedno doprinijeti i povezivanju mladih između dviju država. Sadašnji predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan tada je bio gradonačelnik Istanbula. S još nekoliko ljudi započeo je rad na toj ideji. Uvidjeli smo da je potrebno osnovati fondaciju kako bismo formirali univerzitet. Tako smo 2001. godine utemeljili fondaciju, odnosno vakuf, koji je ujedno bio i prvi vakuf u Bosni i Hercegovini nakon rata.

Svoj rad započeli smo na Čengić Vili, u našim bivšim prostorijama, a univerzitet je 2004. godini primio svoje prve studente. Prve godine imali smo 72 studenata sa stopostotnom stipendijom, od kojih je devetnaest bilo iz Bosne i Hercegovine. Zatim smo 2005. godine kupili današnji prostor na Ilidži, a pet godina poslije otvorili nove prostorije, u kojima se i danas nalazimo. Do danas smo uložili oko četrdeset miliona eura. Na početku samog projekta nismo ni sami zamišljali da će naša ulaganja biti tolika. Krenuli smo s malim budžetom, ali kada smo započeli sve, uz dobre namjere, došli smo do današnjeg ulaganja. Već 2015. godine Evropski pokret izabrao je IUS kao najbolji univerzitet na Balkanu, a i ostale naše nagrade svjedoče o našem dosadašnjem radu. Ali, mogu reći u ime svih osnivača fondacije da niko od nas nije ušao u ovaj projekt radi priznanja, nagrada i slično već da bismo činili dobro, jer ovdje nema nikakve materijalne zarade. Možemo reći da je naš univerzitet doprinio i poboljšanju ekonomskih, trgovinskih odnosa među našim zemljama, kao i poboljšanju dijaloga kroz bolje upoznavanje mladih ljudi. Sretni smo jer smo koliko-toliko ispunili želju rahmetli Alije Izetbegovića. Želio je da damo dugotrajni doprinos koji će ujedno zbližiti mlade, i to smo i učinili.

STAV: Kako vidite godine iza Vas, je li IUS ostvario sve što je planirano do sada?

TOPALOĞLU: O tome koliko smo uspješni, ocjene daju naši studenti i njihovi roditelji. Mi smatramo da je IUS ostvario svoj cilj, svoju funkciju. Osim toga, na našem univerzitetu školuju se studenti iz pedeset raznih zemalja. Trenutno imamo 1.750 studenata, a približno 45% od toga su studenti iz Bosne i Hercegovine. Mi želimo taj broj još povećati, ali nailazimo i na birokratske prepreke. Kao primjer, nedavno smo imali studenta iz Španije koji je dostavio dokument o nekažnjavanju u svojoj zemlji, ali su mu ovdašnje institucije tražile poseban pečat. Iz tih je proceduralnih razloga morao čekati cijeli mjesec. Ovakve i slične situacije događaju se često, što otežava dolazak studenata iz drugih država. Studenti koji dolaze iz Evrope u Bosnu i Hercegovinu, kada se na samom početku susretnu s ovim poteškoćama, vrlo lahko znaju odustati. A ovaj grad može postati grad univerziteta u Evropi, za to ima veliki potencijal. Svakako da tu nije dovoljan samo IUS, tu su i ostali univerziteti, ali svima nam treba pomoći birokratija i dati nam neke olakšice.

STAV: Nedavno je održano testiranje za stipendije na IUS-u. Kakvo je bilo zanimanje domaćih studenata? Ako bismo to uporedili s prošlom godinom, postoji li rast?

TOPALOĞLU: Mi uočavamo da je kod omladine u Bosni i Hercegovini IUS postao “broj jedan”. Svake godine predstavljamo IUS u svim srednjim školama i obavljamo testiranje za stipendije. Svim učenicima koji se odluče za testiranje, bez obzira iz kojeg su grada, omogućavamo prijevoz do našeg univerziteta, kao i ručak na dan testiranja. Nudimo razne stipendije, koje se kreću od 40 do 100 posto. Ove smo godine imali dva testiranja. Prvo je bilo za učenike medrese. Od 350 učenika, njih 290 došlo je na testiranje. Drugo testiranje bilo je za učenike ostalih srednjih škola. Prijavilo se 2.010 učenika, od kojih je 1.600 došlo na testiranje. Svim smo učenicima nakon testiranja javili i rezultate, te stipendije koje su dobili i u narednim danima ćemo ih pozvati radi upisa. U maju ćemo imati i treće testiranje. Ako bismo to uporedili s prošlom godinom, možemo reći da se ove godine prijavilo približno 50% više učenika nego lani. Otprilike, oko tri hiljade učenika će do kraja godine proći kroz testiranje, od kojih ćemo približno tri stotine primiti na Univerzitet. Od njih će četrdesetak studenata dobiti stopostotnu stipendiju. Upravo zbog visokih stipendija koje dodjeljujemo, mi kao fondacija svake godine moramo dodatno finansijski podržavati rad Univerziteta.

STAV: Šta je to što IUS izdvaja od ostalih privatnih univerziteta u Bosni i Hercegovini?

TOPALOĞLU: Prvo možemo navesti to što IUS posjeduje vlastiti kampus, laboratorije i time se izdvajamo od drugih. Kod nas u Turskoj postoji izreka u kojoj se kaže da se s lošim materijalom ne može uraditi dobar posao. Najprije smo željeli napraviti kvalitetan kampus i sve ono što je potrebno studentima kako bi ostvarivali dobre rezultate. Druga je stvar naš nastavni kadar. Na našem univerzitetu predaju profesori iz petnaest različitih zemalja, od Amerike do Malezije, te nas taj kvalitet izdvaja od ostalih univerziteta. Kao treću stvar možemo navesti i kvalitet naših studenata. Kao što sam prethodno rekao, mi od testiranih učenika primamo približno samo 10%, jer biramo one najbolje. Isto tako, i studenti koji dolaze iz Turske moraju imati ostvarene dobre rezultate na testiranju u Turskoj. Bilo bi nam jednostavnije da primamo bez ikakvog odabira, tako bismo sebi finansijski olakšali, ali mi želimo da naš univerzitet bude prepoznatljiv i prema kvalitetu naših studenata. Stoga prihvaćamo da imamo manje prihode, ali da održimo kvalitet. I za kraj možemo reći da nas izdvaja i to što zahtijevamo da studenti zaista budu studenti, znači da prisustvuju nastavi. Zbog svega ovoga, tvrdimo da pružamo kvalitetno obrazovanje, a to dokazuje i činjenica da naši studenti lahko pronađu posao nakon završetka studija.

STAV: S obzirom na to da je poznato da u Bosni i Hercegovini postoje obrazovne institucije za koje se argumentirano tvrdi da su povezane s FETÖ, te da su one nakon pokušaja državnog udara u Turskoj izgubile određeni broj učenika, je li to utjecalo na vas? Da li je bilo učenika koji su se željeli prebaciti na IUS?

TOPALOĞLU: Odmah nakon pokušaja državnog udara u Turskoj, iz univerziteta koji je povezan s FETÖ u Sarajevu nama se javilo 85 studenata koji su se željeli prebaciti na IUS. Prihvatili smo njihove zahtjeve, ali su morali proći testiranje. Prvo su testirani iz engleskog jezika. Međutim, primijetili smo da studenti koji su bili na trećoj godini tog univerziteta, koji također navodno pruža obrazovanje na engleskom jeziku, kod nas nisu prošli ni početno testiranje. Zbog toga smo od ovih 85 studenata primili samo njih dvanaest, čije je obrazovanje bilo prema našim standardima. Ostale nismo primili samo zbog kvaliteta koje tražimo.

STAV: FETÖ najviše djeluje upravo kroz obrazovanje, što je slučaj i u Bosni i Hercegovini. Kako koriste obrazovanje?

TOPALOĞLU: FETÖ obrazovanje upotrebljava kao most za pristup ljudima koje može poslije koristiti. Kroz obrazovanje uzimaju djecu već od njihove sedme godine i educiraju ih onako kako žele, drugim riječima, prave od njih vojnike. Roditelji žele najbolje za svoje dijete, tako da dosta toga prihvataju. Pomoću djeteta koje FETÖ obrazuje manipulira se i roditeljima. FETÖ kroz obrazovanje “oduzima” dijete, a s vremenom, kada pridobije djete, zajedno s njim i roditelje. Ako roditelji odbijaju, tada se dijete udaljava od porodice, jer ono više ne razmišlja samostalno već prema uputama koje dobija od FETÖ-a. Djeca postaju neprijatelji porodici, zatim vjeri, a na kraju i domovini. To su učinili u našoj državi, u Turskoj. Pucali su po svom narodu 15. jula ne gledajući ima li među civilima nekoga iz njihove porodice. Ovakva teroristička organizacija, koja ide na svoj narod, svoju domovinu, avionima, tenkovima, puškama, ako joj se pruži prilika, isto može učiniti i u drugim državama kao što je i Bosna i Hercegovina.

STAV: Koja bi bila Vaša poruka roditeljima?

TOPALOĞLU: Normalno je što porodice u Bosni i Hercegovini još nisu do kraja svjesne opasnosti koju donosi FETÖ. Ni naše porodice u Turskoj toga nisu bile svjesne sve do 15. jula, iako smo imali mnogo više negativnih primjera i iskustava s pristalicama ove terorističke organizacije. Tada je naš narod u potpunosti shvatio šta je FETÖ. Ljudima u Bosni i Hercegovini ne treba da to osjete na svojoj koži, neka samo pogledaju šta su pristalice FETÖ-a učinile u Turskoj i neka prema tome odluče. Roditelje čija su djeca u FETÖ školama savjetujem da reagiraju dok nije kasno. Vjerovatno su sretni što im se djeca školuju u privatnim školama, izgleda im kao da dobijaju isključivo obrazovanje. Nažalost, u tim školama možete izgubiti svoju djecu. Mi smo to na svojoj koži osjetili. Jedan od najboljih načina učenja jeste i kroz tuđa iskustva. Vi to možete činiti prema našem iskustvu. Dok još nije kasno, spasite svoju djecu iz tih škola.

STAV: Fondacija “Sedef” zaokružila je obrazovni sistem od vrtića, preko osnovne i srednje škole, do univerziteta. Šta je s planovima u budućnosti?

TOPALOĞLU: Naša misija se ne završava, ona traje do kraja života. Iako smo Fondaciju pokrenuli samo zbog univerziteta, s vremenom smo uvidjeli da taj početni cilj nije dovoljan te da su potrebni i drugi nivoi obrazovanja. Kada je tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Erdoğan 2012. godine posjetio Bosnu, rekao nam je da trebamo otvoriti i osnovnu kao i srednju školu. U OŠ “Isa-beg Ishaković” zatekli smo 2014. godine, kada smo preuzeli školu, 109 učenika, a za samo dvije godine taj je broj narastao na 220. Nakon toga smo otvorili i srednju školu. Ali tu se ne završava misija, moramo uvijek raditi na poboljšanju kvaliteta obrazovanja. Mi ćemo nastaviti nuditi kvalitetno obrazovanje učenicima na svim nivoima. Ono što je bitno jeste da iza našeg obrazovanja ne postoji nikakva druga pozadina, i to je ujedno i spas djeci koja se trenutno školuju u institucijama povezanim s FETÖ-om.

PROČITAJTE I...

Najveći saveznici korumpiranih i nedobronamjernih političara jesu oni koji mlade udaljavaju od političke borbe. Zapamtimo da ne može ostati prazan prostor u političkom radu, da promjena ne može sama doći. Mnogi mogu pomoći, ali nosioci promjena mogu biti jedino mladi. U Bosni i Hercegovini nije popularno biti političar, ali je popularno tražiti da političari rješavaju probleme, pa tako i probleme mladih”

Pogotovo neprijatan utisak ostavlja neprimjerena brzina kojom se donijela takva odluka, i to na osnovu pisanja medija čija bi se profesionalnost i dobronamjernost itekako mogla dovesti u pitanje, što sve govori o pomalo šokantnom manjku solidarnosti s nekim ko ti je dugogodišnji kolega.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!