Dino Titolitare

Upravo tu bošnjačku slobodu, da konačno budu politički subjekt i politički suvereni, nešto što im je uskraćivano stoljećima, Mustafić vidi kao izvor problema i unesrećenja.

Kao što smo u jednom od prošlogodišnjih brojeva Stava mogli saznati na primjeru Bakira Hadžiomerovića, ovdašnji samoproglašeni ljevičari, titofili i jugonostalgici vole se amaterski baviti antropologijom, tj. frenologijom, te pasionirano mjeriti lobanje i ostale anatomske dijelove političkih neistomišljenika, posebno bošnjačkih “nacionalista”, ne bi li kako utvrdili da je riječ o untermeschima, poluljudima koji sputavaju progres i konačnu pobjedu socijalizma.

Jedan od takvih amatera-antropologa jeste i Dino Mustafić, selektivni poštovalac totalitarizma, bolje rečeno politički titolitarist koji je ustvrdio da su “nacionalisti iz SDA” primitivni, zaostali, neizgrađeni, nemaju bilo kakvih plemenitih osobina, vode promašene egzistencije te čak da ni oblikom ne liče na pripadnike ljudskog roda.

No, da to nije sve i šta ga zaista muči, pokazao je Mustafić u svoja dva sljedeća twitta, u kojima prvo, u stilu Tarika Haverića, na osnovu procenta pismenih osoba prije Drugog svjetskog rata optužuje Bošnjaka za urođenu odbojnost prema obrazovanju, mada su tada Bosnom i Hercegovinom vladali Kraljevina Jugoslavija, a prije nje Austro-Ugarska, a zatim iznosi i svoju istinsku patnju, činjenicu da postoji nešto poput bošnjačkog političkog subjektiviteta.

Upravo tu bošnjačku slobodu, da konačno budu politički subjekt i politički suvereni, nešto što im je uskraćivano stoljećima, Mustafić vidi kao izvor problema i unesrećenja.

No, ništa čudno za titolitaristu poput Mustafića, koji pride tvrdi i to da su današnji Bošnjaci jučerašnji Muslimani, čime ustvari negira bošnjački kontinuitet i amnestira i relativizira komunističko uskraćivanje Bošnjacima prava na vlastito ime i jezik i nametanje vjerskog termina kao imena za narod.

Od koga je, dobro smo i prošli.

 

PROČITAJTE I...

Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru proteklo je, kao i uvijek, dostojanstveno. Protokolom je bila predviđena šetnja glavnom gradskom ulicom, te okupljanje na centralnom gradskom trgu, na kojem se svake godine polože 102 ruže obilježene imenima 102 ubijene prijedorske djece. Redovno godišnje okupljanje obilježe povremene diskusije, oprečni istupi u javnosti ili u izbornim godinama demonstracija sile lokalnih vlasti zloupotrebom skupštinske sale

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!