Deset firmi primilo 5.931 radnika

Od novoosnovanih kompanija, najviše radnika zaposlio je “Boxmark Leather”, Lukavac – 422, “Sport Plus Win”, Novi Travnik – 232, “Koala Automotive”, Tuzla – 216, “Torre Nova”, Gradačac – 214, “Progetti Bosnia”, Tuzla – 183, “Elin Motors Bosnia”, Živinice – 153, “Hattrick”, Vitez – 151, “Atena”, Novi Travnik – 149, “Central osiguranje”, Sarajevo – 148 i INZ, Zenica – 109

Tačno 31.737 osoba zaposleno je u Federaciji BiH od 31. marta 2015. do 30. juna 2017. godine. Do ovog podatka dođemo kada se uporedi broj zaposlenih na 31. mart 2015. (476.376) s brojem zaposlenih nešto više od dvije godine poslije (508.113). U tom periodu bilježimo konstantan rast zaposlenosti, a istovremeno i konstantan pad nezaposlenosti, pa je tako i broj nezaposlenih manji za 37.035. Dakle, nezaposlenih je 31. marta 2015. bilo 391.663, a 30. juna 2017. godine 354.628. S obzirom na to da su mnogi u BiH nepovjerljivi prema zvaničnoj statistici, pogledajmo gdje su zaposleni svi ovi ljudi.

Uglavnom u realnom sektoru, privatnim kompanijama koje su tek osnovane i onima koje već godinama uspješno posluju. Tako je u 10 novoosnovanih kompanija koje su primile najviše radnika zaposleno 1.977 osoba. Najviše radnika zaposlio je “Boxmark Leather”, Lukavac –  422, “Sport Plus Win”, Novi Travnik – 232, “Koala Automotive”, Tuzla – 216, “Torre Nova”, Gradačac – 214, “Progetti Bosnia”, Tuzla – 183, “Elin Motors Bosnia”, Živinice – 153, “Hattrick”, Vitez – 151, “Atena”, Novi Travnik – 149, “Central osiguranje”, Sarajevo – 148 i INZ, Zenica – 109.

Uspješne firme koje već godinama zapošljavaju veliki broj radnika nastavile su trend rasta i u pogledu broja radnika. Deset firmi koje su najviše zapošljavale u proteklih 27 mjeseci primile su ukupno 5.931 radnika. Po broju novozaposlenih prednjači “ASA Prevent Group” s 2.019 novih radnika, zatim “Bingo” Tuzla s 1.714, “Premier World Sport”, Čitluk – 341, “Alma Ras”, Olovo – 295, “Fis”, Vitez – 287, “Fortitudo”, Travnik – 267, “G-Petrol”, Sarajevo – 249, “Malak Group”, Sarajevo – 236, “Euro-Asfalt”, Sarajevo – 231 te “Igman”, Konjic – 192.

Gledajući po općinama, u deset općina koje su imale najveći rast zapošljavanja u protekle dvije godine i tri mjeseca ukupno je zaposleno 12.165 radnika. Najveće povećanje broja zaposlenih ima općina Tešanj s 1.747 novozaposlenih, slijede Mostar 1.386, Gračanica 1.249, Ilidža 1.215, Novi Grad Sarajevo 1.168, Travnik 1.157, Zenica 1.111, Visoko 1.094, Gradačac 1.084 i Živinice 954.

OBRTNICI ZAPOSLILI 9.176 RADNIKA

U Federaciji BiH u protekle dvije godine registrirano je 3.608 privrednih subjekata (d.o.o. i d.d.), što je povećanje za 3,5 posto. Istovremeno, broj registriranih novih obrta manji je za 715, ali je broj zaposlenih u obrtima veći za 19,2 posto, odnosno, u obrtima je posao pronašlo 9.176 radnika.

Privreda Federacije BiH imala je tokom dvije godine povećanje izvoza od 383 miliona maraka, odnosno za 6,7 posto, pokrivenost uvoza izvozom povećana je za 2,39 posto i dostigla je procenat od 58,18 posto. Za ovo vrijeme firme u Federaciji BiH povećale su svoju dobit za 654 miliona maraka, odnosno za 33,2 posto, te je na kraju 2016. godine dobit firmi u Federaciji BiH iznosila 2,6 milijardi maraka.

Sve se to, naravno, odrazilo i na ekonomski rast, odnosno na rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Federacije BiH. Ovaj je entitet 31. marta 2015. imao rast BDP-a od 1,6 posto, da bi do kraja te godine BDP ubrzao rast na 3,10 posto, a do kraja 2016. godine rast je iznosio 3,30 posto.

Istovremeno, učešće javne potrošnje u BDP-u smanjeno je s 37 na 35 posto. Prosječne neto‑plaće u FBiH u periodu od 31. marta 2015. do 30. juna 2017. godine porasle su za 37 maraka, i na kraju maja 2017. godine iznosile su 871 marku.

Napredak u ostalim ekonomskim parametrima osjetio se i na prikupljenim poreznim prihodima. Prihodi od direktnih poreza u periodu od 31. decembra 2014. do 30. aprila 2017. godine povećani su za 431 milion maraka, odnosno za 11 posto. Procentualno, isti rast imali su i prihodi od indirektnih poreza u istom periodu, odnosno, u tom periodu Federacija BiH dobila je 275 miliona maraka prihoda od indirektnih poreza.

Broj penzionera u Federaciji BiH u konstantnom je porastu, s 385.094 penzinera 31. marta 2015. popeo se na 409.698 penzionera 30. juna 2017. godine. Prije nego što je Vlada Nermina Nikšića preuzela mandat, Fond penzijsko-invalidskog osiguranja bio je suficitu. Tokom tog mandata Fond je konstantno tonuo u deficit, a vrhunac je bio u mandatu Fadila Novalića 2016. godine, kada je deficit iznosio 226 miliona maraka, nakon toga je počeo postepeni oporavak Fonda PIO, čiji je deficit za manje od godinu smanjen za 67 miliona maraka. Ukupni deficit Fonda PIO sada iznosi 166 miliona KM.

Ukupan javni dug Federacije smanjen je za 51 milion KM, a smanjen je i njegov udio u BDP‑u s 35,25 posto 31. maja 2015. na 32,58 posto 31. marta 2017. godine.

KRITIKE BEZ OSNOVE

Iako je Vlada Fadila Novalića jedna od omiljenih meta tzv. ekonomskih stručnjaka, odnosno “kritičara svega i svačega”, podaci pokazuju da upravo ova Vlada ima najmanje utemeljenih razloga da bude kritizirana. Često joj se spočitavaju “neustavni zakoni”, ali je činjenica da je do sada Ustavni sud 14 zakona proglasio neustavnim, od toga je takva dva predložio aktuelni saziv Vlade, koji su nakon toga usklađeni. Također je činjenica da je stanje u Fondu PIO stabilizirano i da se konačno počeo topiti ogromni deficit koji je Vlada naslijedila od prethodne, isplate su sada bez kašnjenja, a počela je i izrada novog Zakona o PIO čiji su ciljevi dugoročna finansijska održivost, jednostavnije izračunavanje penzija – bodovni sistem, garancija redovne isplate kroz trezor, te destimuliranje prijevremenog odlaska u penziju.

Istina, izgradnja autoceste je usporena, ali za razliku od prethodne Vlade, ova je naslijedila gotovo praznu kasu, a povećanje akciza koje je preduvjet novih kredita za autocestu zaustavljeno je u Parlamentu BiH.

I pored toga, JP Autoceste FBiH uložile su 300 miliona maraka u nove projekte, intenzivirana je izgradnja zaobilaznice oko Zenice na Koridoru 5C, otvorene su ponude za dionice na jugu i slijedi potpisivanje ugovora i početak gradnje. Vlada je pronašla i nove načine za modernizaciju cesta, odnosno za ulaganje u izgradnju brzih cesta i regionalnih cesta, iz profita javnih kompanija i budžeta FBiH bit će uloženo 290 miliona maraka u brze ceste te 200 miliona u regionalne.

Što se tiče energetike, najvažniji projekti jesu Blok 7 TE Tuzla, za koji je smanjena cijena za 62 miliona eura u odnosu na prvobitnu ponudu i pregovori o kreditu u završnoj su fazi, dok je za TE Banovići potpisan ugovor o kreditu.

Iako su mnogi rudnici u FBiH u teškoj situaciji, povećana je proizvodnja uglja, tako da neće biti potrebe da se 400.000 tona uglja kupuje iz rudnika “Stanari”. Osim dva rudnika, svi ostali redovno uplaćuju doprinose i poreze.

Korupcija je, kako je poznato, jedan od velikih problema u BiH, a Vlada radi i na tome, onoliko koliko je do Vlade. Naime, konačno je proradila i Agencija za upravljanje oduzetom imovinom. Od 1. januara do 30. juna u 14 predmeta preuzeta je privremeno oduzeta imovina u vrijednosti 10 miliona maraka.

Brojke sve govore, to su egzaktni parametri, sve je ostalo prelijevanje iz šupljeg u prazno.

PROČITAJTE I...

Ostalo je još tačno godinu do sljedećih, općih izbora u BiH. Tvorac zeničkog, najgnusnijeg i najbezobzirnijeg političkog okruženja u historiji države Fuad Kasumović nada se uspjehu svog Nezavisnog bloka, u kojem ipak igra perifernu ulogu zamjenika, pored pobjegulja iz SDA redova Senada Šepića, Sadika Ahmetovića ili Salke Sokolovića, koji su se preambiciozno nazvali Pokretom za Evropu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!