Deklaracija je izglasana u Livnu, ali je napisana u Mostaru

Stranka demokratske akcije jedina je politička partija koja je reagirala i osporavala mogućnost da jedan ovakav morbidan dokument uopće dođe na dnevni red sjednice, u čemu je ostala usamljena sa svoja dva zastupnika. Važno je napomenuti da je i zastupnik Jozo Sliško, koji je svoj mandat dobio kao predstavnik SDP-a, glasao za spornu Deklaraciju. Predstavnici SNSD-a bili su suzdržani po ovom pitanju.

Krajem januara ove godine hrvatski poslanici u Skupštini Kantona 10 u Livnu izglasali su Deklaraciju o političkoj situaciji s obzirom na presudu Haškog tribunala šesterici hrvatskih čelnika “Herceg-Bosne” osuđenim za udruženi zločinački poduhvat iz vremena Domovinskog rata, Izborni zakon i pokušaje brisanja naziva hrvatski iz naziva institucija. U Deklaraciji presudu Prliću i ostalima u Hagu potpisnici vide kao politiku zatiranja Hrvata.

“Presude hrvatskoj šestorki su samo pokušaj završetka protuhrvatske i protupravne politike, potpomognute sve jačom težnjom bošnjačkog korpusa u Federaciji da se od Federacije, ako ne i od čitave BiH, stvori bošnjačko-islamski kalifat u srcu Europe”, navodi se, između ostalog, u Deklaraciji. U tekstu stoji i to kako se u Federaciji pokušava zatrati sve što je hrvatsko, jer “očito da smo suočeni s jasnim planom našeg istrebljenja, a ne s nepoznavanjem činjenica”, pa se hrvatski predstavnici pozivaju da počnu ostvarivati “hrvatsko pravo na treći entitet”.

“Hrvati u BiH su konstitutivan narod i nećemo dozvoliti daljnje pokušaje sistemskog diskriminiranja Hrvata”, stoji u Deklaraciji, zbog koje je Klub Bošnjaka povukao pitanje vitalnog nacionalnog interesa.

“Deklaracija će, s obzirom na presudu Haškog suda šesterici hrvatskih čelnika iz vremena Domovinskog rata, Izborni zakon i pokušaj brisanja naziva hrvatski iz naziva institucija, svoj epilog naći na Ustavnom sudu Federacije BiH”, navodi se u saopćenju livanjske kantonalne SDA. Iz te stranke ističu kako Deklaracija “nije ništa drugo nego ‘napad’ na drugi narod kojeg se bez presuda optužuje za rušenje BiH, što bi se u drugim područjima nazvalo poremećajem ‘projekcije’, pogotovo što se traži promjena Daytonskog mirovnog sporazuma radi trećeg entiteta kao predizborna želja i jedini argument za dobivanje glasova jer ništa drugo određena politika nema za ponuditi”.

Famozna Deklaracija uvrštena je, inače, na prijedlog Kluba Hrvata naknadno u dnevni red Skupštine, a o tome i načinu na koji je napisana i usvojena za Stav govori Arif Kovačević, predsjednik Kluba Bošnjaka u Skupštini Kantona 10.

STAV: Kako je i zašto nastao tekst tzv. Livanjske deklaracije?

KOVAČEVIĆ: Kada je 29. januara zakazana sjednica Skupštine Kantona 10, kolegij Skupštine predložio je dnevni red na kojem je bilo ukupno osam tačaka. Sporna Deklaracija nije uopće bila predviđena dnevnim redom usaglašenim na kolegiju. Pred samu sjednicu Klub Hrvata Skupštine Kantona 10 održao je svoju sjednicu na kojoj je usvojio sporni dokument. Prilikom rasprave o dnevnom redu obaviješteni smo od predsjednika Kluba Hrvata da je usvojen dokument na njihovom zasjedanju te je zatraženo da se uvrsti u dnevni red sjednice kao dodatna tačka dnevnog reda. Tom prilikom zastupnici nisu dobili materijale iz kojih bi se upoznali sa sadržajem dokumenta te je zatraženo da se tekst dostavi zastupnicima kako bi se mogli očitovati o prijedlogu. Nakon što su materijali dostavljeni, uvidjeli smo o čemu se radi te smo, u ime Kluba Bošnjaka, zatražili pauzu kako bi zauzeli stavove u pogledu sporne Deklaracije. Jednoglasno je usvojen zaključak da se, ukoliko ova tačka bude podržana kao tačka dnevnog reda Skupštine, o njoj izjašnjavamo kao po pitanju vitalnog nacionalnog interesa.

STAV: Ko su autori ovakvog teksta Deklaracije?

KOVAČEVIĆ: Spornu Deklaraciju predložio je i usvojio Klub Hrvata u Skupštini Kantona 10, a kasniji slijed događaja i izjave date od strane visokih zvaničnika HNS-a i HDZ-a nedvojbeno ukazuju na činjenicu da sporni dokument nije samo Livanjska deklaracija, te da se inspiratori i stvarni autori nalaze u Mostaru.

STAV: Kako je moguće da se u dokumentu nađu konstatacije poput kalifata, podrške tzv. šestorci i slično?

KOVAČEVIĆ: Mi smo na Klubu Bošnjaka bili iznenađeni s kakvom je ostrašćenošću i mržnjom napisana sporna deklaracija. Zaista se radi o ratnohuškačkom pamfletu, a u prilog tome govori terminologija korištenja prilikom pisanja teksta koja je vjerovatno trebala poslužiti kao uvertira za stvaranje novih političkih podjela i problema kao i zaustavljanja Bosne i Hercegovine u procesima EU integracija.

STAV: Zašto je Deklaracija izglasana baš u Livnu, odnosno u ovom kantonu?

KOVAČEVIĆ: Sigurno nije nimalo slučajno da se na ovim prostorima donosi jedan ovakav dokument s obzirom na to da i Vlada i Skupština, uprkos presudi Ustavnog suda, koriste neustavan naziv “Hercegbosanska županija” za Kanton 10 u službenim aktima. Taj je naziv vjerovatno simbolički podsjetnik na tu paradržavnu tvorevinu. Struktura zastupnika u Skupštini Kantona 10 jeste takva da, od ukupno 25 zastupnika, Klub Hrvata broji 20. Takva dominantna većina omogućava i ovakav vid ugrožavanja političkih i svih drugih prava nehrvata u ovom Kantonu.

STAV: Kakve su bile reakcije ostalih stranaka nakon što je Deklaracija obznanjena?

KOVAČEVIĆ: Stranka demokratske akcije jedina je politička partija koja je reagirala i osporavala mogućnost da jedan ovakav morbidan dokument uopće dođe na dnevni red sjednice, u čemu je ostala usamljena sa svoja dva zastupnika. Važno je napomenuti da je i zastupnik Jozo Sliško, koji je svoj mandat dobio kao predstavnik SDP-a, glasao za spornu Deklaraciju. Predstavnici SNSD-a bili su suzdržani po ovom pitanju.

STAV: Da li je među zastupnicima hrvatskih stranaka bilo ikoga ko se protivio ovakvom tekstu?

KOVAČEVIĆ: Klub Hrvata je, prema informacijama koje su nam saopćene, bio jednoglasan po ovom pitanju, što se potvrdilo i prilikom glasanja na Skupštini.

STAV: Nakon što je usvojena Deklaracija, pokrenuli ste pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Očekujete li brzo i pozitivno rješenje?

KOVAČEVIĆ: S obzirom na okolnosti u kojima radimo i omjer snaga u Skupštini, jedini način za osporavanje Deklaracije jeste korištenje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa, što smo kroz klub Bošnjaka i uradili. Nadamo se da će Ustavni sud u što skorije vrijeme zakazati ročište na kojem ćemo dokazati da je Deklaracija neustavan dokument i da ujedno škodi naporima na izgradnji suživota i relaksiranju međunacionalnih odnosa u Bosni i Hercegovini.

STAV: Kako će usvajanje Deklaracije utjecati na život Bošnjaka u Vašem kantonu?

KOVAČEVIĆ: Činjenica da smo u 2017. godini čak tri puta bili prisiljeni potezati institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa najbolje oslikava stanje u kome živimo. Način rada većine u Skupštini Kantona 10 stvarni je prikaz odnosa prema Bošnjacima u svim sferama života na ovim prostorima. Počevši od korištenja neustavnog naziva i simbola Kantona, preko onemogućavanja izučavanja bosanskog jezika i grupe nacionalnih predmeta u školama do nemogućnosti zapošljavanja u javnom sektoru i svih drugih mogućih vidova diskriminacije. Sporna Deklaracija, osim što skreće pažnju s realnih životnih problema i neuspjeha HDZ-a kao vodeće političke snage u Kantonu 10, ima za cilj stavljanje u drugi plan ekonomsku nerazvijenost Kantona, sve veću nezaposlenost te veliki odljev mladih ljudi koji, nezadovoljni ovakvom politikom, rješenje svoje egzistencije nalaze izvan BiH. Bošnjake ovih prostora podsjeća na tamnu prošlost i zločine počinjene u ime zločinačkog projekta “Herceg-Bosna”.

STAV: Može li Deklaracija dovesti do ujedinjenog djelovanja probosanskih stranaka na ovom području BiH?

KOVAČEVIĆ: Ovakav dokument zasigurno je alarm koji treba da podstakne sve dobronamjerne političke aktere da, bez obzira na nacionalnu i stranačku pripadnost, svoj rad moraju podrediti interesima države Bosne i Hercegovine i borbi za ravnopravnost svih naroda, kako na ovim prostorima, tako i na nivou cijele Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

I bez obzira na to da većina Bošnjaka zna da je Komšić političar koji se nije proslavio za vrijeme svojeg osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, osim što je njegova pojava bila trn u oku Hrvatima, Bošnjaci su mu dali povjerenje jer ga ne vide kao opasnost za opstanak BiH.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!