Davor Selak, novi član SDA: Čović nam je ukrao četiri godine života

“Pozicija Hrvata svugdje u Federaciji BiH je, jamčim, dobra i barem je pet puta bolja nego što o njoj govore oni koji ju kapitaliziraju i koji lagodno žive na tu stigmu položaja hrvatskog naroda u BiH. Ono što je sigurno jasno jeste da Hrvati u Republici Srpskoj ne žive, oni više i ne odlaze u Hrvatsku kao nekakvu maticu, oni odlaze u treće zemlje, odlaze profesori, ljekari, pravnici i rade neke najteže poslove po Zapadnoj Europi. To stanje najbolje oslikava činjenica da biskupa Komaricu brane Bošnjaci u Republici Srpskoj dok zvanična hrvatska politika šuti”

Davor Selak rodio se u Sarajevu. Nakon rata je otišao u Zagreb, ondje je živio pet godina, radio u autoservisu, zatim osnovao svoju firmu, držao dvije picerije, a onda ga je povukla želja za Sarajevom, za prijateljima koji su većinom ovdje ostali, nažalost, neki i poginuli. Zaposlio se, radio u realnom sektoru, živio od toga. Bio je deset godina politički neaktivan i onda je shvatio da je došlo vrijeme da više ne pušta da o njegovoj sudbini odlučuju oni koji to ne zaslužuju, nego da se treba aktivno baviti politikom.

Učlanio se u HDZ 1990, ponajprije zbog Martina Raguža, zbog njegove ideje o Bosni i Hercegovini bez odricanja hrvatstva. Kad su svi izlazili iz HDZ 1990, prihvatio se posla i 2014. godine održao osnivačku skupštinu za Sarajevski kanton. Izabran je bio za predsjednika kantonalne organizacije, a zatim i za člana predsjedništva HDZ 1990. Nakon četiri godine, istupio je iz ove stranke i učlanio se u SDA.

STAV: Koji su razlozi izlaska iz HDZ 1990?

SELAK: Ima ih više. Ali, prvi i osnovni bio je to što HDZ 1990 više nije imao člana predsjedništva iz Sarajevske županije. Drugi je razlog bio, tu možda i razumijem svoje bivše kolege iz HDZ 1990, njihova nespremnost da se odmaknu od politike HDZ-a BiH i HNS-a. I po novinama je pisalo da sam ja najveći protivnik HNS-a u trenutnoj postavi HDZ 1990. Jednostavno nisam htio vući stranku sa sobom i svojim stavovima, nego sam je odlučio napustiti, da više nemaju taj kamen oko vrata. Ja nisam jedini, ima u toj stranci još dosta ljudi koji slično misle. Mi nismo, da se razumijemo, protiv HNS-a, ali u ovakvom obliku kakav danas postoji, gdje je HDZ 1990 majoriziran, da to nazovem ovim novim terminima, odlučio sam da je bolje da ne nanosim štetu HDZ 1990, a da mogu više uraditi za Hrvate Sarajeva i građane grada Sarajeva na neki drugi način.

STAV: Ni predsjedništvo HDZ 1990 nije baš za ovakav HNS.

SELAK: Pa to je problem, oni nisu za ovakav HNS. Međutim, njihovo većinsko glasačko tijelo je hrvatsko i njihovo bi protivljenje ovakvom djelovanju HNS-a dovelo do negativnih konotacija prilikom izbora. Ja ne mislim da je HNS organizacija koja nije potrebna Hrvatima BiH, ali u ovakvom obliku i s ovakvim načinom djelovanja ne mislim da je to nešto dobro za Hrvate. Neki dan me predsjednik HNS-a prozvao da sam im slao neka priopćenja. Međutim, ja to demantiram. Nikad nijedno nisam poslao ni HNS-u ni Draganu Čoviću, niti mislim to učiniti, jer bih mu time dao legitimitet za njegov način djelovanja i rada. Moj je jasan stav da u ovom obliku i na ovakav način djelovanja HNS donosi više štete nego koristi.

STAV: Na šta mislite kada kažete da i danas postoje sile koje Bosnu i Hercegovinu drže za vrat i vuku je dolje?

SELAK: Pa, evo, konkretno mislim na Radovana Karadžića, koji nas je u ratu držao za vrat i gurao daleko nazad. Sada su nas neke zemlje koje su prije rata bile daleko iza nas prestigle i velika je razlika između Bosne i Hercegovine i tih država. A u drugom kontekstu mislim da nam je Dragan Čović, ne samo Hrvatima nego svim građanima Bosne i Hercegovine, ukrao četiri godine. Četiri godine nisu malo u životu jednog čovjeka, za četiri godine završiš srednju školu, fakultet, tako da mislim da je to respektabilan period. Zbog nekakve svoje ideologije zakovao je državu za dno ne dajući nam da idemo ni korak naprijed, a vjerojatno smo otišli daleko nazad.

STAV: Kako Vi ocjenjujete poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini?

SELAK: Pozicija Hrvata svugdje u Federaciji BiH je, jamčim, dobra i barem je pet puta bolja nego što o njoj govore oni koji ju kapitaliziraju i koji lagodno žive na tu stigmu položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ono što je sigurno jasno jeste da Hrvati u Republici Srpskoj ne žive, oni više i ne odlaze u Hrvatsku kao nekakvu maticu, oni odlaze u treće zemlje, odlaze profesori, ljekari, pravnici i rade neke najteže poslove po Zapadnoj Europi. To stanje najbolje oslikava činjenica da biskupa Komaricu brane Bošnjaci u Republici Srpskoj dok zvanična hrvatska politika šuti, izuzev sporadičnih izjava. Hrvati u Federaciji BiH ne žive ništa lošije nego Bošnjaci.

STAV: Kako Vi vidite BiH, kakva ta zemlja treba biti po Vašoj zamisli?

SELAK: Pa ja je vidim onakvom kakvu smo ju odabrali na referendumu, kako je rahmetli Izetbegović vidio, kako su je vidjela gospoda Kljujić, Pejanović, Lazović. Treba da se okrenemo ekonomskom razvoju, a ne političkim previranjima ili, što je još gore, nacionalnim previranjima, koja su, po meni, došla u fazu rasizma. To više nije ni nacionalizam, to je prešlo granicu nacionalizma. Trebali bismo ići naprijed, a ne idemo, omladina nam odlazi, ljudi nemaju posla. Ovaj mandatni period krenulo se nešto prema naprijed, međutim, sada te sile ponovo nalaze svoje saveznike u nazovi patriotskim strankama i ponovo mijenjaju fotelje za državu. Dogovaraju se s Dodikom i Čovićem, a nisu svjesni da time gube i svoju biračku bazu.

STAV: Na koga konkretno mislite?

SELAK: Mislim na te građanske opcije poput Željka Komšića. Iako ne podržavam to što se kandidira za hrvatskog člana Predsjedništva, ali to je jedini način da se prekine jednoumlje Dragana Čovića. To je bila jedina svjetla točka te građanske perspektive. SDP-ov cilj političke borbe nisu Dragan Čović, ni Milorad Dodik, nego SDA. Ja ih sad zovem internet-stranka, po tri-četiri saopćenja dnevno objave i napadaju sadašnju vlast za sve ono što oni nisu uradili za četiri godine svog vladanja. Nanijeli su veliku štetu i državi i građanima, prvenstveno Bošnjacima, jer je njih najviše u toj građanskoj stranci.

STAV: Nakon HDZ 1990 ušli ste u SDA. Zašto?

SELAK: SDA jedina nije mijenjala program, svoje viđenje Bosne i Hercegovine i principe od 1991. i 1992. godine, kada se narod odlučio za samostalnost. Oni nisu popuštali ni pod kakvim pritiscima, čak ni političkom željom za vlašću nego su ostali stranka centra koja čuva državu i koja je jedini garant opstojnosti Bosne i Hercegovine.

STAV: Na koji se način Vi kao Hrvat možete boriti za interese Hrvata kroz strukture SDA?

SELAK: Evo, recimo, sada je aktualna tema Izborni zakon. Ovo što predlaže HDZ BiH najgora je diskriminacja bilo koje etničke skupine od samostalnosti Bosne i Hercegovine, dakle, to da Hrvati iz Sarajeva ne mogu ući u Dom naroda. Ja nemam nikakve političke afinitete, nikad nisam živio od politike, nisam radnim mjestom vezan za politiku, ali mogu dati svoj doprinos realnom sagledavanju stvari koje doprinose boljitku Bosne i Hercegovine. Ovdje sam rođen i planiram ovdje nastaviti živjeti. Ovaj Izborni zakon koji se predlaže političko je silovanje države od HDZ-a i to je njihov način na koji djeluju otkad su uzeli vlast od ovih normalnih struktura HDZ BiH, prvenstveno mislim na gospodina Kljujića i svu ekipu ljudi koji su Bosnu i Hercegovinu smatrali svojom državom, koji su je voljeli.

STAV: Kakve su šanse Vaše bivše stranke?

SELAK: Ja se nadam dobre, zaista im želim da preuzmu vodstvo u hrvatskom narodu od HDZ BiH. Nažalost, oni nemaju dovoljan kapacitet u Sarajevu, Tuzli, Zenici, ali za to ne krivim njih nego politiku HDZ BiH, koja je na vlasti već dvadeset godina. Mario Karamatić, koji je u Parlament ušao sa 666 glasova, kaže da se Hrvati neće birati od Baščaršije do Ilidže. Dok nije bila ova politika, Hrvati od Baščaršije do Ilidže mogli su izabrati tri predstavnika u županijskoj skupštini, kako je na snazi ova politika, hrvatske stranke ne mogu izabrati jednog čovjeka kada bi svi za njega glasali.

 

PROČITAJTE I...

Na osnovu kapitalnih projekata, zajednički, svi ministri iz svoje nadležnosti zajedno sa mnom, radimo na realizaciji bar onoga što je pokrenuto. Dosadašnja praksa, bar prema onome kako sam informiran, bila je u rukama pojedinca. Sadašnji način rada potpuno je drugačiji. Sve je timski rad, ali postoji i pojedinačna odgovornost. Kao premijer koji je naslijedio ostavštinu prethodnika, nemajući vremena da drastično uradi preokret, želim kod građana ostaviti utisak da sam čovjek koji je uspostavio drugačiji pristup radu. Ono što obećam to i ispunim. Nisam populista, djelujem konkretno i realno

Marat Kabajev, po nacionalnosti Tatar, poslovni uzlet započeo je u Kazanu, gdje je, pored građevinske kompanije, stvorio Udruženje ruskih muslimanskih poslovnih ljudi. Tu mu je dužnost ponudio tatarski muftija Kamil Samigullin. Prije dvije godine, sjedište Udruženja preseljeno je u Moskvu. Okupljaju poslovne ljude sa svih strana svijeta i žele početi saradnju s Islamskom razvojnom bankom kako bi u Rusiji počeli s poslovima koji počivaju na principima islamskog bankarstva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!