Dancima stećak u znak zahvalnosti

“Obilježavamo dvadeset pet godina otkako su prvi Bošnjaci iz prijedorskih logora došli na teritoriju Kraljevine Danske kako bismo podsjetili na razloge zbog kojih je većina naših ljudi ovdje. Moramo spomenuti i veliki broj uspješnih pojedinaca koji su najbolji dokaz Danskoj da je ispravno postupila što je svoja vrata otvorila ljudima iz Bosne i Hercegovine kada je bilo najpotrebnije”

 

Uslijed agresije na Bosnu i Hercegovinu, veliki broj Bošnjaka morao je napustiti svoja dotadašnja mjesta življenja. U vrijeme haosa i neizvjesnosti, u veoma kratkom roku morale su se pronaći privremene destinacije koje bi garantirale željenu sigurnost. Republika Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznata država, naišla je na razumijevanje brojnih evropskih zemalja koje su pružile utočište Bošnjacima. Jedna od tih prijateljskih zemalja bila je i Kraljevina Danska, koja je otvorila svoja vrata našim izbjeglicama. Koliko je ova skandinavska zemlja bila susretljiva prema bošnjačkim izbjeglicama, govori i činjenica da danas u Kraljevini Danskoj živi više od 22.000 građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Prve izbjeglice počele su pristizati 1993. godine, a narednih dana počinje obilježavanje dvadeset pet godina od dolaska Bošnjaka u ovu prijateljsku zemlju.

U Kraljevinu Dansku među prvima su počeli pristizati Bošnjaci koji su iskusili patnje prijedorskih logora. Među njima je i Mirsad Selman, predsjednik Udruženja Bošnjaka logoraša Odense. Kaže da su se po dolasku u Dansku naši ljudi veoma brzo počeli organizirati kako bi se što bolje privikli na novu sredinu. Iako je logoraša bilo mnogo, oni su na osnivanje svog udruženja u Danskoj čekali sve do 2014. godine. Glavni cilj ovog udruženja jeste njegovanje kulture pamćenja i podsjećanje na svo zlo koje je nad Bošnjacima počinjeno od 1992. do 1995. godine.

“Udruženje Bošnjaka logoraša Odense (UBLO) osnovano je 2014. godine na direktnu preporuku Saveza logoraša BiH. Glavna zamisao postojanja UBLO jeste, kroz aktivnosti i otvorene kulturne aranžmane u danskoj javnosti, podsjetiti na tužna i ružna događanja u Bosni i Hercegovini koja su bila razlog dolaska bosanskohercegovačkih građana u Dansku (njegovanje kulture pamćenja, i prema našim danskim sugrađanima). Cilj aktivnosti jeste, također, učiniti lakšom svakodnevicu našim članovima, bivšim logorašima. UBLO ima izvanrednu saradnju s danskim institucijama / ustanovama, prije svega s našom lokalnom komunom Odense i gradskom bibliotekom Odense, danskim političarima, novinarima i ostalim javnim ličnostima Danske”, kaže Selman.

Mirsad Selman posebno ističe veoma dobar tretman danskih vlasti prema bošnjačkim izbjeglicama još od prvih dolazaka prije tačno dvadeset pet godina. I danas je takav odnos Kraljevine Danske prema Bošnjacima: “Sve aktivnosti Udruženja obavljaju se nesmetano i mogu istaći da vlasti Kraljevine Danske prema svim našim sunarodnjacima imaju odličan odnos, ali i mišljenje jer su Bošnjaci već dvadeset pet godina istaknuti članovi danskog društva koji doprinose razvoju ove zemlje. Takvo međusobno uvažavanje doprinosi promociji Bosne i Hercegovine i našeg naroda u ovoj zemlji, a što nam je svakako jedan od glavnih ciljeva.”

Upravo zbog razumijevanja, susretljivosti i prijateljstva koje su pokazale vlasti Danske prema našim izbjeglicama, grupa entuzijasta okupljenih oko naših udruženja u Kraljevini Danskoj, među kojima je i Udruženje Bošnjaka logoraša Odense, odlučili su se zahvaliti vlastima ove zemlje. Shvativši ulogu Kraljevine Danske u organiziranju i osnaživanju udruženja s bošnjačkim i bosanskohercegovačkim predznakom, naši sugrađani došli su na ideju da u znak zahvalnosti Kraljevini Danskoj poklone stećak. Mensur Graca, nekadašnji pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, a sada voditelj na BH Radiju Odense, jedan je od inicijatora ove akcije za koju kaže da ju je pokrenula i finansirala “raja”.

“Mi se kao zajednica Kraljevini Danskoj teško možemo zahvaliti za srdačnost i susretljivost tokom ovih dvadeset pet godina, koliko Bošnjaci žive na području ove skandinavske zemlje. Odlučili smo da barem simbolično iskažemo zahvalnost našim susretljivim domaćinima u Danskoj. Tražeći nešto što bi bilo adekvatno za poklon, odlučili smo da Kraljevini Danskoj poklonimo naš nacionalni simbol – stećak. Smatram da nije potrebno posebno objašnjavati zbog čega smo se odlučili baš za srednjovjekovni bosanski stećak. Zanimljivo je da će stećak biti izrađen u Sarajevu od našeg bosanskog kamena i nakon toga ćemo ga uz potrebne dozvole dopremiti u Odense. Na stećku će biti ispisana poruka na našoj bosančici, ali i na danskom srednjovjekovnom pismu kako bismo još više približili Bošnjake i Dance, koji imaju veoma bogatu i zanimljivu historiju. Cijeli projekt, koji nije baš jeftin, finansira naša raja, Bošnjaci u Danskoj, stoga je projekt još značajniji”, naglašava Graca.

Kako kaže, Bošnjaci ne slave dvadeset pet godina od izgnanstva iz svoje domovine, već sumiraju utiske o svemu onom što je urađeno u prethodnom periodu. Naša udruženja u ovoj Danskoj mogu se pohvaliti nizom uspješnih akcija koje su bile usmjerene prema domovini, ali i na uspjesima postignutim na ličnom planu.

“Obilježavamo dvadeset pet godina otkako su prvi Bošnjaci iz prijedorskih logora došli na teritoriju Kraljevine Danske kako bismo podsjetili na razloge zbog kojih je većina naših ljudi ovdje. Akcija ‘Stećak’ i brojne druge, većinom humanitarne akcije koje smo realizirali u prethodnih dvadeset pet godina, povod su da se podsjetimo na sve to. Moramo spomenuti i veliki broj uspješnih pojedinaca koji su najbolji dokaz Danskoj da je ispravno postupila što je svoja vrata otvorila ljudima iz Bosne i Hercegovine kada je bilo najpotrebnije. Oni su, od dolaska u zemlju pa sve do danas, radili vrijedno i marljivo i usavršavanjem na ličnom planu pomogli i jačanju danskog društva u cjelini. To govori dovoljno o tome da smo vrijedan narod koji koristi pruženu šansu”, kaže Graca.

Jedan od onih koji su na najbolji način iskoristili povjerenje i pruženu priliku od strane vlasti Kraljevine Danske jeste i Prijedorčanin Meho Selman, koji je danas veoma uspješan političar u ovoj zemlji. Svoj utjecaj iskoristio je u više navrata za podršku projektima usmjerenim prema Bosni i Hercegovini, ali i Bošnjacima u Danskoj. Meho Selman ističe da se i danske vlasti interesiraju za aktivnosti koje su u vezi s obilježavanjem dvadeset pet godina od doseljavanja Bošnjaka u njihovu zemlju.

“Danska zastupnica u Evropskom parlamentu Christel Schaldemose, također, učestvuje u svečarskoj postavci našeg bosanskohercegovačkog stećka, što je dokaz otvorene podrške našim aktivnostima. Važno je istaknuti i da je političkom odlukom Gradske skupštine Odense odobreno postavljanje stećka u ovom gradu. Danski zvaničnici podržavaju razne aktivnosti naše zajednice, što je veoma značajno za nas. Bitno je spomenuti da smo u prethodnih dvadeset pet godina iz svojih redova Kraljevini Danskoj ‘dali’ veliki broj kvalitetnih kadrova koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, na što smo posebno ponosni. Poslovni rezultati Bošnjaka u Kraljevini Danskoj najbolji su poklon za pruženu šansu prije dvadeset pet godina”, konstatira Selman.

PROČITAJTE I...

Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!