Dan u Parlamentu o Pelješkom mostu

Raspoloženje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u pogledu Pelješkog mosta, ako je suditi prema onome šta govore zastupnici, takvo je da se Bošnjaci protive izgradnji mosta prije nego što se riješi pitanje granice na moru i izlaza na otvoreno more, Hrvati bezrezervno podržavaju izgradnju mosta, oni su već zauzeli stranu Hrvatske, dok su Srbi neutralni, mada se čini da su bliži stavovima Bošnjaka nego Hrvata

Dugo se čekalo da se pred zastupnicima Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH nađe tačka dnevnog reda “Pelješki most”. I bila je. Ali samo njeno prvo poluvrijeme. Cijeli su dan parlamentarci potrošili na informacije, pitanja, gluposti, da bi tek pred kraj dana došao na red i most. Počela je Hanka Vajzović (DF), koja je bila uporna u traženju informacija o ovoj temi od Ministarstva prometa i komunikacija BiH. Prije tri mjeseca pokrenula je ovo pitanje, mjesecima čekala kvalitetne odgovore i konačno od Ministarstva dobila: “Šture i selektirane informacije koje uistinu vrijeđaju zdrav razum. Zatim smo tražili dopunu i dobili još gori izvještaj, gdje se, primjerice, do banaliziranja razmatra 2006. i 2007. godina, a onda se u novom pasusu skače punih devet godina udalj, rekla bih, na sastanak iz jula 2016. održan u Neumu, sastanak s kojeg hrvatski mediji izvještavaju pod naslovom Hrvatska i BiH riješile prijepore oko Pelješkog mosta, ministri se saglasili kako nema ništa prijeporno uz uvjet da se BiH omogući neškodljivi prolaz na otvoreno more.

Ništa prijeporno, osim prijetnje arbitražom. U izvještaju nema zvaničnog zaključka Predsjedništva BiH iz 2007. u sastavu Haris Silajdžić, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, zatim Deklaracije usvojene na Parlamentu FBiH, bilateralnih aktivnosti koje je preduzimao Juskin (Ismir Jusko, ministar prometa, član SBB-a) prethodnik ministar Slavko Matanović. Prije tog sastanka od 15. jula 2016., u Neumu je bio još jedan sastanak koji je u izvještaju preskočen. To je sastanak dviju delegacija, datum je 19. april 2016. godine u Sarajevu, na inicijativu bh. strane. No, tom sastanku nije prisustvovao nijedan ministar – Matanović razriješen, Jusko nije bio imenovan – ali jesu zamjenik i sekretar. Nakon sastanka, opet smo čitali nevjerovatne izjave zamjenika ministra Saše Dalipagića. Zanimljivo je da Jusko tvrdi da se u četiri mandata Pelješki most nije spominjao sve dok ga on nije spomenuo. Koja četiri, pitam se, imali smo prethodna tri, četvrti mandat je ovaj tekući. Nije tačno da se ništa nije dešavalo. Čudno je da je izostavljen prvi koji je prepoznao problem, Mladen Ivanić, tadašnji ministar vanjskih poslova, koji je 2007. zaprijetio arbitražom kako bi se zaštitili interesi BiH, ili da je preskočena cijela 2015. u izvještaju. Ministar Matanović 1. novembra 2015. jasno se očitovao u pogledu zaštite interesa BiH – prvo razgraničenje, koridor ka otvorenom moru, pa onda priča o mostu. Ubrzo je smijenjen.”

Da li su Matanović, Radmanović, Ivanić… u izvještaju slučajno zaboravljeni, ili je to, pak, namjera? Očito je da u izvještaju nema onoga što ne odgovara Ministarstvu, smatra Vajzović. Zatim se osvrnula na još jedan dokument iz istog Ministarstva koji je došao 10. juna 2017. godine, s informacijama i zaključcima uz tvrdnju da je “izglasavanjem ovog dokumenta BiH i službeno dala saglasnost za izgradnju Pelješkog mosta. Pitanje je ko nam je iz Ministarstva pokušao podmetnuti zaključke umjesto informacije”. Naravno, taj dokument nije usvojen.

SBB-ov ministar Ismir Jusko reagirao je emotivno. Naljutile ga činjenice. Da li zbog toga što svjesno pogoduje interesima Hrvatske, imajući u vidu odnose između Čovića i Radončića, da li zbog neznanja, ili zato što su ga HDZ-ovi kadrovi, njegov zamjenik i sekretar Ministarstva, naveli na pogrešan put, nije jasno, ali jeste nedopustivo.

U svakom slučaju, Jusko smatra da se problem može riješiti komunikacijom, otvorenom i neposrednom. (Bilo bi dobro da to počne već u Ministarstvu.) Zastupnici Vajzović rekao je da je iznijela poluinformacije koje ga kompromitiraju kao ministra, jer, za razliku od prethodnika, on se – istaknuo je Jusko – sastao s ministrom prometa i mora Hrvatske Olegom Butkovićem u Neumu. Pohvalio se da je tema tog sastanka bio most u Svilaju i da je konačno taj projekt pokrenut. Osim ovog mosta, očito je Jusko doprinio i priči o još jednom – Pelješkom.

DEKLARACIJU POTPISALA 24 POSLANIKA

“Tek sad otvaramo to pitanje. Ne želim da mi se imputira nešto da sam radio na štetu države i molim vas da vodite računa, kada dajete takve argumente, da ovo ide u javnost jer nam može nanijeti nesagledivu štetu”, zaključio je Jusko.

Na njegovu žalost, čak i argument da je on jedini koji se sastao s hrvatskim kolegom pao je u vodu. Damir Bećirević (DF) javio se samo da informira ministra da je “7. srpnja 2015. bio sastanak Matanovića i Siniše Hajdaša Dončića. Reakcija Matanovića bila je odmah poslije tog sastanka 20. jula 2015. godine, gdje traži od ministra mora i prometa Hrvatske da pošalje imena za radnu grupu koju su dogovorili na tom sastanku u Zagrebu”.

Jedini konkretni i suvisli prijedlog tokom cijele sjednice bila je deklaracija koju su potpisala 24 poslanika, a koju je predstavio Amir Fazlić (SDA). U deklaraciji, između ostalog, stoji: “Pozivamo nadležne organe Republike Hrvatske, odnosno Evropske unije, da bez odlaganja obustave sve radnje koje za cilj mogu imati umanjenje ili potpuno dokidanje suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru, a što se posebno odnosi na najavu početka izgradnje Pelješkog između tzv. Malog Mora (produžetka Neretvanskog kanala jugoistočno od luke Ploče) i kanala Malog Stona; Pozivamo nadležne organe Republike Hrvatske, odnosno Evropske unije, da se hitno uključe u bilateralne razgovore s Bosnom i Hercegovinom radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru na principima uvažavanja suverenih prava Bosne i Hercegovine na moru; Pozivamo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara da se, u slučaju da se u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove deklaracije ne postignu bilateralna rješenja s Republikom Hrvatskom, odnosno Evropskom unijom, preduzmu sve neophodne pravne radnje diplomatskim putem prema Republici Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji, u pogledu zaštite suverenih prava BiH na moru, donošenje posebnog zakona o moru BiH i pokretanje pravnih procedura pred međunarodnim pravosudnim instancama; Ukazujemo Republici Hrvatskoj, odnosno Evropskoj uniji, na potrebu dosljedne primjene pravila međunarodnog prava u pogledu utvrđivanja suverenih prava BiH na moru.”

Nakon što je prezentirana deklaracija, Predrag Kožul (HDZ) prezentirao je zaključke Hrvatskog narodnog sabora, što je ujedno i stav Hrvata u Predstavničkom domu: “Izgradnja mosta je u interesu ne samo Hrvatske nego je od interesa i koristi za priobalni pojas BiH, općinu Neum, Hercegovačko-neretvansku županiju, pa time i za BiH. On rješava ozbiljne prometne, gospodarske i ekološke probleme u ovom području BiH. Izražavamo zadovoljstvo što je Evropska komisija prepoznala važnost ovog projekta te ga podupire na način koji garantira brzu realizaciju. Saradnja i uvažavanje dviju država kod postizanja sporazuma oko tehničkih elementa i lokacije mosta primjer je korektne, dobre i stručne suradnje kojoj se nadamo i u rješavanju drugih otvorenih pitanja sa svim našim susjedima. Nepotrebna je i štetna politička haranga oko ovog projekta pokrenuta od pojedinih političkih subjekata u BiH. Ona je nastavak otvaranja politike konflikata koji bh. društvo drže trajno zarobljeno u rješavanju nepostojećih ili sporednih problema, u konkretnom slučaju koristi se pseudoznanstvena mitomanija koja ne vodi računa niti o stvarnim činjenicama vezanim za specifični neumski teritorij niti o željama, potrebama ni interesima građana Neuma, čime se čini trajna šteta interesima i ugledu BiH.”

Dodao je da je dogovor koji je postignut o tehničkim elementima mosta takav da zadovoljava interese Bosne i Hercegovine, da se od početnih 35 metara visine na zahtjev naše strane došlo do 55 metara. “Kako sam čuo, kupio informaciju pa je i prodajem ovdje, najveći brod koji je uplovio ikada u Jadran visok je 45 metara. Ljudi u Neumu rekli su da nije njihov cilj da se postiže Ginisov rekord u pogledu veličine brodova, njihov interes je prometna deblokada Neuma, razvitak Neuma kao središta turizma i kulture”, kazao je Kožul.

Denis Bećirević (SDP) odgovorio mu je da nema potrebe da se u najvišem zakonodavnom organu države poziva na stavove nekakvih nevladinih organizacija, te nastavio: “Pomalo je žalosno kako u svakoj prilici, pošto ste državljanin BiH, živite u BiH, radite u BiH, primate platu od BiH, ponašate se kao advokat druge države. Ne zaboravite da su i BiH i Hrvatska potpisale konvenciju o pravu mora, a član 7, stav 6, kaže da nijedna obalna država nema pravo da uskrati drugoj obalnoj državi slobodan pristup od njenih teritorijalnih voda do otvorenog mora. Zašto uskraćivati to pravo BiH? U tom smislu, bio bi pravi prijedlog, i oko toga trebamo imati koncenzus, da trebamo napraviti međudržavni ugovor između BiH i Hrvatske u kojem bi definirali postojanje, poziciju i propisnu širinu, kao i pravni režim koridora i plovnog puta kojim će se kretati plovila prema otvorenom moru iz BiH i u BiH.”

Kožul je odgovorio da prima plaću kao i on (Bećirović), samo duže jer je stariji, i dodao: “Ja BiH volim i doživljavam centrifugalno, meni su i Neum i Široki Brijeg i Mostar Bosna i Hercegovina i zato ovako diskutiram. Budite uvjereni da ću u većoj mjeri zastupati interese južnog djela države iz kojeg dolazim, zato nemojte meni imputirati ono što ste vi zamislili da ja mislim.”

Nikola Lovrinović (HDZ) kaže da brani pravo jednog dijela građana ove države koji vole svoje susjede da budu spona dobrosusjedskih odnosa i pita: “Je l’ to grijeh, gospodo? To su naši najbolji i najpreči prijatelji, zašto nam to sprečavate? Što rek'o kolega Kožul, moramo misliti kako vi mislite, šta to, đe ste to došli, kud ste to pošli, je l’ ovo samo vaša država? Gospodine Bećireviću, nije ovo samo vaša država, halo, ovo je i moja država. Mi gradimo dobrosusjedske odnose, nudimo se da budemo spona i možemo biti spona, ako to želite, ako ne želite, nemojte nas više frustrirati. Mi smo jednostavno u situaciji da ste nas zavadili unutar BiH, sad biste nas zavadili i sa susjedima, vi ćete nas zavaditi i s Evropskom unijom kakvi ste. Dajte se saberite malo, dajte da se uvažavamo.”

“Kožul kaže da ovom inicijativom oko mosta mi trajno postajemo zarobljeno društvo, to su teške riječi za nekoga ko pripada HDZ-u, jer upravo oni kantoni gdje HDZ ima većinu već 25 godina trajno su raseljeno društvo. Vi sada imate Hrvatsku, imate HNS, a Hrvate imate negdje u Evropskoj uniji, to je najveća tragedije vaše politike”, kazala je Maja Gasal-Vražalica (DF).

NIŠTA LIČNO

Očito potaknut time što se Jusko uvrijedio kada mu je ukazano na njegove propuste, Šemsudin Mehmedović (SDA) nabrojao je sve ono što je Predstavnički dom ranije usvojio kao zaključke, a što nije ispoštovano i dodao da ovdje nema ništa lično i niko to tako ne treba shvatati. “Zaparalo mi je oči ova informacija iz Ministarstva prometa koja je dostavljena Vijeću ministara, a koja na kraju predlaže četiri zaključka. Skrećem pažnju na zaključak br. 2: ‘VM prihvata usaglašeni stav stručnih grupa sa sastanka 7. 12. 2007. godine na kojem je usaglašena širina plovnog puta.’ Nije li ovo podmetanje Vijeću ministara od strane Ministarstva prometa? Ja ne znam, pretpostavljam da je ministar tada bio na godišnjem odmoru. Ovakve stvari su nedopustive. Šta se željelo, da se legaliziraju sve dosadašnje aktivnosti koje su suprotne interesima Bosne i Hercegovine i njenih građana”, kazao je Mehmedović. Dodao je da ne može jednostranom odlukom i zakonom o moru Hrvatske biti utvrđena granica na moru, da je to jednostrani akt susjedne zemlje. S druge strane, u studiji izvodljivosti izgradnje Pelješkog mosta, naručenoj od Hrvatske za EU, tvrdi se da nisu riješene pravne pretpostavke za izgradnju mosta. Osim toga, na snazi su zaključci Predsjedništva BiH koji su obavezujući i za ministarstva i za Vijeće ministara. Mehmedović se osvrnuo i na konstataciju da “želimo konflikt”: “Neko je nama uzurpirao naše pravo pristupa otvorenom moru, i taj neko, ako ga upozorimo da ne uzurpira naše pravo, optuži nas da izazivamo konflikt. To nije tačno. To je zamjena teza. Onaj ko je uzurpirao nečije pravo zapravo želi konflikt.”

Sadik Ahmetović (Nezavisni blok) potrošio je ni u šta dan u Predstavničkom domu baveći se temom koja je, kako kaže, narušila odnose BiH i Hrvatske, a to nije u interesu ni jedne zemlje. “Ova retorika koju slušamo će vratiti BiH nazad. Jedinu svrhu vidim u tome u ovim silnim raspravama”, kaže Ahmetović i ironično dodaje da se svakim danom gomilaju pisma u vezi s ovom temom. Iz straha da ga ne proglase izdajnikom, kaže da je čak i on potpisao deklaraciju, a siguran je da ovo nije način da se riješi problem. Rješenje je, prema njegovom mišljenju (jedinstveno i inovativno), dijalog s Hrvatskom.

Dijanu Zeleniku (HDZ 1990) povrijedila je Sadikova riječ “izdajnik”. Njoj niko nije ponudio da potpiše Deklaraciju pa nije imala ni mogućnost, a ne smatra sebe izdajicom. “Interes stanovništva Neuma i HNŽ-a nije patriotski, a patriotski je tražiti čak i luku Ploče. Mišljenje eksperata je da gaz u području o kojem govorimo nije veći od 27 metara, što znači da svi brodovi o kojima govorite ne mogu proći tuda. Svi znamo dobro da Neum neće biti luka u koji će uplovljavati brodovi veći od 55 metara. Moj prijedlog je neka se napravi, poput mosta Tower Bridge, da se svaki dan u 16 sati digne most da prođu brodovi zvani Sejdić-Finci koji su veći od 55 metara”, kaže Zelenika.

I Vjekoslav Bevanda (HDZ) želio je da iznese činjenice o Pelješkom mostu, odnosno o aktivnostima u Vijeću ministara, te je informirao poslanike koje je o tome zaključke Predstavničkog doma usvojilo Vijeće ministara. U međuvremenu je Sadik Ahmetović čuo da je upućeno još pisama, pa poželio da ih pročita.

Mehmedović nije mogao vjerovati šta je čuo od Bevande, pa je pitao: “Otkad to Vijeće ministara usvaja zaključke Parlamenta? Vijeće ministara provodi zaključke. Vijeće ministara nikada nije usvajalo zaključke. To nema smisla, nikad se to nije desilo.”

RJEŠENJE: PRENIJETI MOST U GRADIŠKU

Zaim Backović (BPS) ne osporava gradnju mosta, ali osporava to da Bosna i Hercegovina nema pravo pristupa otvorenom moru, smatrajući da je time poput sardine zatvorena u konzervi. Drži neophodnim da Predsjedništvo i VM pokrenu pitanje granica, te da je u interesu i Bosne i Hercegovine i Hrvatske da se to pitanje dovede do kraja, čime će, smatra Backović, problem s Pelješkim mostom biti završen.

Kako se dan bližio kraju, počeli su se javljati i Srbi. Prvi je bio Lazar Prodanović (SNSD), koji nije mogao vjerovati da Predstavnički dom u okviru zaključaka usvaja da se susjednoj državi uputi nota. To bi, kako kaže, bio magareći potez, skandal neviđeni. Note pišu ministri vanjskih poslova, a odobrava izvršna vlast.

“Ja sam za BiH i poštovanje svih zakona, uključujući teritorijalni integritet i suverenitet. Da li je normalno da imamo raspravu o Pelješkom mostu, šta radi Predsjedništvo i Vijeće ministara? Imamo stavove Predsjedništva o tome i mi opet danas predlažemo deklaraciju u kojoj licitiramo ko je za ovu zemlju. Najtužnija stvar u Bosni i Hercegovini je što mi sami sebe ne doživljavamo kao predstavnike zakonodavne ili izvršne vlasti”, kazao je Prodanović.

Mehmedović mu je odgovorio da Predstavnički dom nije uputio notu, nego zadužio Vijeće ministara da to provede.

Aleksandra Pandurević (SDS) mišljenja je, budući da je očito kako je izgradnja Pelješkog mosta sporna, a u RS-u ima autoput do Gradiške, ali nema mosta, zapravo ima, ali je očajan, treba tražiti od Hrvatske da Pelješki most prenese u Gradišku. Time će svi biti zadovoljni.

“Svi govorimo o interesima Bosne i Hercegovine, očito da ih razumijemo na različite načine. Ja mislim da je interes Bosne i Hercegovine da definiše granice sa svim susjedima, ali ne mislim da to treba raditi pojedinačno. Ne prihvatam da su ovdje neki za, neki protiv interesa Bosne i Hercegovine, ja mislim da smo svi za to da se problem riješi kroz dogovor”, kazao je Momčilo Novaković (PDP-NDP).

Nikola Lovrinović zaključio je da Hrvatska ne gradi zid nego most, a Mladen Bosić (SDS) mu odgovorio kako on upravo misli da gradnjom mosta i zaobilaženjem BiH u evropskim cestovnim koridorima dovodimo BiH u izolaciju.

Predrag Kožul utvrdio je da izgradnjom mosta prestaju sve dileme oko trase Jadransko-jonske autoceste, jer će ona u tom slučaju prolaziti kroz Bosnu i Hercegovinu, zaleđem Neuma. A Bosić mu je pojasnio da izgradnjom mosta Jadransko-jonska autocesta upravo ide preko Pelješca i time zaobilazi našu zemlju.

Novaković ne vjeruje da će bilo kakva deklaracija riješiti problem, ali je dobra stvar “što smo intenzivirali prepisku s Evropskim parlamentom”.

Damir Arnaut (SBB) se pred sam kraj zasjedanja požalio da je Šefik Džaferović (SDA) povrijedio poslovnik jer je, po Arnautovoj štoperici, govorio duže od dvije minute, koliko je inače previđeno, te je dodao da je on i ranije bio Džaferovićeva žrtva jer mu navodno nije dao da govori koliko je on to želio. Džaferović mu je odgovorio da je to vrhunac Arnautovićevog bezobrazluka. “Pogledajte stenograme sa sjednica i vidjet ćete da je ovaj Parlament žrtva vaše ambicije da napredujete i da se dopadnete svom šefu. Sav je vic u tome”, objasnio je Džaferović, nakon čega se Arnaut našao uvrijeđen i tražio da se to unese u zapisnik.

Sjednica je prekinuta u četvrtak u 18 sati, a pošto je, kako je Nikola Lovrinović obavijestio Parlament, u petak Gospojina – pa ne bi bilo dobro da se sjednica na taj dan nastavi – a budući da zastupnicima nije odgovarao ni ponedjeljak, odluka je pala na srijedu.

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Nekadašnji komandant 7. muslimanske brigade Šerif Patković danas je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Aktivan je u upravnim odborima fondacija za pravnu pomoć borcima Armije RBiH i za stambeno zbrinjavanje boračke populacije u FBiH. S komandantom smo razgovarali povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, ali i reakcije koju je uputio ispred koordinacije koju vodi na, za borce, neprihvatljivo imenovanje Svetlane Cenić na poziciju predsjednice Nadzornog odbora BH Telecoma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!