Damir Nikšić bi zabranio sjećanje na Srebrenicu

U suštini, Nikšić ne samo da prakticira nego i predlaže obavezan zaborav genocida kao put u sretniju budućnost. U jednu ruku nije ni čudno što se Nikšić odlučio za politički angažman u okviru SDP-a, no ovakvi skandalozno-idiotski stavovi vjerovatno su previše i za (barem nekadašnji) SDP-ov mainstream.

 

Metamorfoza ili, bolje rečeno, devolucija Damira Nikšića iz slobodnog umjetnika, preko nezavisnog političkog kandidata na općinskom nivou pa do SDP-ovog kadra gotovo da se može pratiti kroz narastajuću infantilnost njegovih performansa i izjava.

Od nekadašnjeg “If I wasn’t muslim” skeča, preko nazivanja Armije RBiH kleronacionalističkom i tvrdnji da je bio dezerter po političkom i ljudskom uvjerenju koji jedino žali što nije branio svoju socijalističku domovinu SFRJ, pa do današnjih izjava u kojima zaziva damnatio memoriae u vezi s obilježavanjem genocida u Srebrenici, uočljiv je već dobro poznati fenomen po kojem pojedincu s rastom političkih ambicije opadaju umjetnički, moralni i mentalni kapaciteti.

U svom statusu na Facebooku Nikšić doslovno osuđuje sjećanje i obilježavanje genocida nad Bošnjacima nazivajući ga “komemoracijom i evociranjem stravične stvarnosti iz devedesetih”, u vrijeme kada se odvija polufinalna utakmica Svjetskog prvenstva koja je, po Nikšiću, festival nečega “pozitivnog i zdravog”.

U suštini, Nikšić ne samo da prakticira nego i predlaže obavezan zaborav genocida kao put u sretniju budućnost. U jednu ruku nije ni čudno što se Nikšić odlučio za politički angažman u okviru SDP-a, no ovakvi skandalozno-idiotski stavovi vjerovatno su previše i za (barem nekadašnji) SDP-ov mainstream.

A pošto Nikšićevo “bazduljanje” ka dnu ne pokazuje znake usporavanja, očekivati je da se, ako ne ostvari dobar izborni rezultat i ne uspije zasjesti na budžetske jasle, kad-tad pojavi u prijestolnici jugonostalgika – Beogradu, odakle će se na ekavici glasno žaliti na zagušljivu “kleronacionalističku” sarajevsku sredinu koja ga nije razumjela i koja mu nije dopustila da razvije svoje velike potencijale.

Istom onom Beogradu u koji je JNA avionom zbrisao iz Sarajeva početkom agresije. Naravno, u bilo kojem slučaju, Nikšić je onaj kojeg kao umjetnika čeka neizbježan i siguran damnatio memoirae, i to njegovom po vlastitom izboru.

PROČITAJTE I...

U presudi Općinskog suda u Sarajevu iz 2017. godine piše da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je Fikret Muslimović došao do saznanja da je Fahrudin Radončić bio saradnik kontraobavještajne službe bivše JNA, što je i naveo u tekstovima svoje knjige, pa da se u tom dijelu Muslimovićevo pisanje, po ocjeni Suda, ne može smatrati klevetom

Carigradska patrijaršija, po hijerarhijskoj tradiciji najviša pravoslavna crkva u svijetu, prošlog četvrtka priznala je neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, te odlučila vratiti na funkciju patrijarha Filareta Denisenka. Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. godine i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala. Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada crkvi pripojenoj Moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio vjeran je Kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992. godine, koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu. Ruska pravoslavna crkva prekinula je u septembru dio svojih veza s Carigradskom patrijaršijom, s kojom je i do tada imala teške odnose. Ruska crkva također je upozorila na moguće nemire u Ukrajini nakon odluke ekumenskog patrijarha, jer su neki crkveni dužnosnici vjerni Moskvi pozvali svoje vjernike da budu spremni braniti crkve i manastire.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!